Zbog svih pravila kojih je toliko da ih ponekada nije lako zapamtiti niti samim carinicima važno je podsjetiti na popis svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a postala je i novom članicom schengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu. Od 1. siječnja 2023. započinje razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije koji je određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna.

Planirate li uskoro putovati u inozemstvo zasigurno se pitate što (ne)smijete prenositi preko granice i koje su kazne, koliko kutija cigareta smije biti u autu, hoće li vam “zalijepiti” kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i “tablu” špeka, je li dozvoljeno prenositi jednaku količinu piva i vina, što je sa žestokim alkoholnim pićima…

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih niti gram mesa, sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali s hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekada nije lako zapamtiti niti samim carinicima Večernji list objavio je popis svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila vrijede za Farske otoke i Grenland, ali da se dodatno ne bi komplicirala ionako duga lista, te dvije države su izostavljene s ovog popisa.

Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.) limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivati 3200 kuna u pomorskom i zračnom prometu te 2200 kuna u svim ostalim vrstama prijevoza, odnosno 1100 kuna za putnike mlađe od 15 godina neovisno kojim prijevoznim sredstvom putuju.

Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića. Ako želite plaćati trošarine moguće je, uz uvjet da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tekućine, a sve preko toga nećete moći unijeti čak niti uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja…

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla koji čine dio osobne prtljage putnik, tako da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvoda od mesa i mlijeka.

Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krumpira, smijete unijeti do 5 kilograma.

Ostali proizvodi (hrana za dojenčad i kućne ljubimce, kolači, slatkiši, dodaci prehrani, gorivo,…)

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrana koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja. Bez ograničenja ili u količini za osobnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi.

Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakiranih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog podrijetla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati juhe i poboljšivači okusa.

Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prijevoza dizela ako vozite benzinca.

Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika).

Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka. Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu opaliti po džepu s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna. Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je što i koliko toga ste pokušali prošvercati.

Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn. Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3500 kuna za tri bundeve, 4000 kuna za tri akumulatora te čak 22.000 kuna za 6 kilograma svježeg i 5 kilograma suhog mesa.