Connect with us

Hrvatska

ŠTO KAD VIŠE NE BUDE POMOĆI EU? / Ekonomski stručnjak: “Postali smo ovisni o europskom novcu”

Objavljeno

-

Predsjednik Milanović tvrdi da Hrvatska povlači premalo novca iz fondova EU-a koji će već 2027. biti manje izdašni nego sada – zbog čega se moramo okrenuti sebi. Vlada ima drukčije statistike, one pokazuju da je Hrvatska povlačenjem europskog novca postigla suficit od čak 10,7 milijardi eura. 

Ključno je pitanje jesu li naš državni proračun i gospodarstvo postali ovisni o novcu iz fondova EU-a i imamo li rješenja za vrijeme kada nam europske omotnice ne budu tako izdašne?

– Definitivno jesu bile subvencionirane situacije kod porasta cijene energenata, jesu bili omogućeni pojedini socijalni transferi. S druge strane, da nije bilo toga, imali bismo određene socijalne nemire, probleme, a to nikome ne treba, pogotovo u godinama koje su predizborne, a u nas je praktički svaka takva. Rast plaća bio je vidan, no pratio ga je posljednje dvije godine i rast inflacije. Plaće jesu rasle, ali nisu u onoj mjeri u kojoj bi zadovoljile potrebe prosječnog građanina koji će na kraju samo pogledati što je mogao kupiti, rekao je Ivica Žuro, ekonomski stručnjak i konzultant.

Rezultat svega je rast BDP-a, a povlačili smo i novac iz fondova EU-a.

– Novac povučen iz europskih fondova, čiji su korisnici najčešće bili lokalna i državna uprava, bio je namijenjen tome da se stvori infrastruktura i preduslovi za dolazak investicija. Primjerice, imate slučaj Slavonije koja je posljednjih godina postala veliko gradilište, i dobro da je tako. U cijeloj priči je bitno je da su naša poljoprivreda, ribarstvo i stočarstvo praktički itekako trebali te poticaje jer smo poprilično zapustili proizvodnju hrane u korist uvoza. Mi smo država koja nije nimalo samodostatna za određene kulture. Imamo godišnju proizvodnju koja zadovoljava tek mjesec do mjesec i pol dana potreba, rekao je Žuro.

Ustvrdio je kako smo postali ovisni o europskom novcu te da će nakon 2027. biti pitanje tko će nadomjestiti i do desetak milijardi eura godišnje.

– Neće biti više financijskih omotnica, moramo omogućiti uvjete za dolazak investicija, zapošljavanje stanovništva, naglasio je.

Kako će građani živjeti nakon 17. travnja? Žuro je rekao kako će narod teško doći do otrežnjenja jer dolazi sezona, imamo naredne tri godine dotacije koje dolaze izvana, a kreće i nogometno prvenstvo zbog kojeg će mnogi postati nogometni stručnjaci.

– Nametnut će se neka druga tema da se ne bavimo stvarnim problemima, istaknuo je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Gdje se smije pušiti, a gdje ne? Inspektori na terenu

Objavljeno

-

By

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata u sklopu pojačanog nadzora koliko ugostiteljski objekti poštuju odredbe Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda obavila je od početka godine 309 nadzora i pritom utvrdila 157 nepravilnosti. Zadnjih dana koprivnički i križevački ugostitelji su negodovali jer su im na vrata pokucali inspektori Državnog inspektorata, na meti je bilo 12 objekata, u dva se služi se hrana. U četiri su zabilježene nepravilnosti, a inspektori su najviše posjeta obavili u Koprivnici, u sedam objekata, od kojih su u dva zatekli pušače.

Lani su u toj županiji pročešljali 20 objekata, u tri su zabilježili kršenje zakona o zabrani konzumiranja duhanskih proizvoda. U svim slučajevima naređene su upravne mjere i pokrenuti prekršajni postupci, kažu iz Državnog inspektorata.

Što se Zagreba tiče, prošle godine obavljeno je 120 nadzora pri čemu je utvrđeno 34 prekršaja zabrane pušenja, a godinu dana ranije inspektori su ušli u 116 ugostiteljskih objekata i ispisali 41 prekršajni nalog.

U Inspektoratu kažu da je najveći problem to što u zimskim mjesecima vlasnici zatvore vanjske terase, koje se automatski pretvaraju u zatvoreni javni prostor gdje pušenje nije dozvoljeno.

Podsjećaju da je zakonom propisana zabrana pušenja duhanskih i sličnih proizvoda u svim zatvorenim javnim prostorima. Iznimka su ugostiteljski prostori u kojima su pušači fizički odvojeni od ostatka objekta.

Površina mu ne smije biti manja od 10 četvornih metara i ne smije zauzimati više od 20 posto površine prostora za posluživanje. U njemu se ne smije posluživati hrana i piće.

Postoji iznimka kod objekata koji isključivo poslužuju piće. Oni koji zbog veličine uslužnog prostora ne mogu zadovoljiti propisane uvjete, mogu cijeli objekt odrediti pušačkim prostorom. Kazne za prekršitelje kreću se od 9290 eura do 19.908 eura za pravnu osobu, te od 663 do 1990 za fizičku osobu. Iz Inspektorata poručuju da nastavljaju s pojačanim nadzorom kako bi se kod građana i ugostitelja pojačala svijest o neprihvatljivosti konzumacije duhanskih proizvoda tamo gdje to zakon brani.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kako do stana? Sve manje građana može dobiti kredit, a situacija će uskoro postati još gora

Objavljeno

-

By

Nakon što je s kamatnom stopom od 2,89 posto na stambene kredite, znatno nižom od tržišnog prosjeka, izašla Hrvatska poštanska banka, sada je s novom ponudom stambenih kredita s kamatom od 2,85 posto istupila najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka banka. Riječ je o akcijskoj ponudi koja je dostupna do 11. travnja ove godine. Efektivna stopa (EKS) iznosi 3,17 posto, a u Zabi kažu da su u ponudi i gotovinski krediti uz sniženu kamatnu stopu od 5,69 posto (EKS 5,85 posto) fiksno bez ugovaranja životnog osiguranja te 5,19 posto (EKS 6,67 posto) uz životno osiguranje otplate kredita.

“Cilj nam je podržati klijente u kupnji ili gradnji svog doma te im nudimo najnižu godišnju nominalnu kamatnu stopu na stambene kredite na tržištu. Ponudu mogu iskoristiti klijenti svih banaka za kupnju ili izgradnju nekretnine, kao i za refinanciranje postojećih stambenih kredita”, kažu u Zabi. Putem m-zabe
Omogućeno je i pokretanje ugovaranja gotovinskog kredita do 40 tisuća eura bez dolaska u poslovnicu putem m-zabe, a gotovinski kredit u iznosu do 15 tisuća eura moguće je u cijelosti realizirati putem m-zabe. Navode i reprezentativni primjer za stambeni kredit osiguran zalogom na stambenoj nekretnini: uz fiksnu kamatnu stopu od 2,85 posto godišnje, za cijelo razdoblje otplate kredita, rok otplate 30 godina, 360 mjesečnih anuiteta, otplatu u anuitetima s uključenim troškovima premija osiguranja nekretnine od požara i police osiguranja korisnika kredita od posljedice nesretnog slučaja te vođenje tekućeg računa, za kredit u iznosu od 70 tisuća eura EKS iznosi 3,17 posto, mjesečni anuitet 289,50 eura, a ukupni iznos koji klijent treba platiti je 107.952,91 eura.

Izgleda da je to sada najpovoljnija kamata na tržištu, uz onu HPB-ovu. Konkretno, Erste banka je na svojoj stranici kao povoljan oglasila stambeni kredit uz fiksnu stopu od 3,80 posto (EKS 4,38 posto), dostupan do 31. ožujka, dok OTP nudi fiksno od 3,69 do 4,09 posto. Na internetskoj stranici PBZ-a nudi se 4,08 posto, navodi Novi list. U skladu s očekivanjima, kamate na stambene kredite krenule su naniže, jer Europska središnja banka već je znatno snizila ključne stope te najavila i daljnja sniženja.

Međutim, banke u Hrvatskoj se, neovisno o kretanju cijene kapitala u europodručju, nalaze pred mogućim padom potražnje za stambenim kreditima, s obzirom na to da je sve manje građana uopće više kreditno sposobno.

Refinanciranje kredita
Jasno je onda da neke od njih kreću u bitku za još rijetke klijente koji uopće zadovoljavaju procjenu kreditne sposobnosti, i to prije nego na snagu stupe HNB-ove mjere.

I niže kamate doprinose priuštivosti, jer smanjuju ratu kredita i ukupni iznos koji se vraća, no premalo je to u odnosu na to kolike su cijene kvadrata, u uvjetima relativno niskih plaća koje prima većina građana. Isto tako, pokušavaju se sada i »preoteti« klijenti drugih banaka jer se poziva na refinanciranje već postojećih kredita i slično.

Cijene kvadrata stana i dalje su pak vrlo visoke, pogotovo u odnosu na plaće, a banke su u obvezi pratiti i životni minimum koji se naravno usklađuje s rastom inflacije.

Već samim time sve manje građana može uopće dobiti kredit, a uz to je Hrvatska narodna banka od 1. travnja najavila i strože kriterije za dobivanje kredita, što će dodatno onemogućiti dijelu klijenata da zadovolje te uvjete i dođu do stana.

Teško se na tržištu većih gradova može naći odmah useljiv stan, pogotovo u novogradnji, jeftiniji od primjerice 150 tisuća eura, osim onih jako male kvadrature, a za to ipak treba imati plaću veću od hrvatskog prosjeka, odnosno svakako veću od medijana, koji prema najnovijim podacima iznosi 1.162 eura. Polovica zaposlenih prima mjesečni dohodak niži od tog iznosa što im u startu umanjuje mogućnost podizanja stambenog kredita. S obzirom na cijene kvadrata, primjer od 70 tisuća eura izračuna ne čini se baš reprezentativan.

Imućniji nagrađeni
Nova pak HNB-ova pravila zahtijevat će i da omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, dok omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Moći će se dakle dobiti kredit samo u visini 90 posto vrijednosti nekretnine, što znači da će trebati imati učešće u gotovini, a što je onda svakako dodatni “diskvalificirajući faktor” za mnoge. Pitanje je dakle tko će uopće moći biti kreditno sposoban da bi dobio kredit – pa i ovaj povoljniji, te riješio stambeno pitanje, a kamoli primjerice ostvario i neke pogodnosti iz repertoara Vladinih mjera poput povrata polovice iznosa PDV-a, ako kupi novogradnju, navodi Novi list.

Onaj tko bude mogao dići kredit – znači da je već među imućnijima u društvu, a onda će ga država nagraditi i povratom PDV-a. Vjerojatno će pak dio klijenata iskoristiti ovu mogućnost da podignu kredit bar do 1. travnja, jer će nakon toga biti još teže. Iako su zapravo HNB-ove mjere prvenstveno usmjerene prema smanjenju potrošačkog kreditiranja, pogodit će i stambeno. Vjerojatno će se stoga, do primjene mjera, kreditiranje u ovih mjesec i pol još i intenzivirati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HEP mijenja električna brojila u svim kućanstvima

Objavljeno

-

By

HEP mijenja brojila u svim kućanstvima, a do kraja 2029. godine nova brojila moraju imati sva kućanstva u Hrvatskoj. Trenutačno je zamjena obavljena u njih približno milijun. Riječ je o lijepoj vijesti za građane jer paušalno plaćanje odlazi u povijest, dok bi troškovi trebali biti manji.

Bauštela.hr donosi što možete očekivati kad vam HEP-ovci pokucaju na vrata.

Do kraja 2029. HEP će u svim kućanstvima u zemlji ugraditi pametna brojila za struju. Sve u sklopu investicije vrijedne 86,5 milijuna eura. Na području cijele države do sada je zamijenjeno 36% brojila, a ovaj se brojka povećava iz dana u dan.

Iz HEP-a poručuju kako postupak zamjene brojila nije zahtjevan, traje desetak minuta, a rezultat je jednostavnije i učinkovitije očitavanje struje, te u konačnici čak i ušteda na računima. Zamjena brojila provodi se istovremeno na cijelom području Republike Hrvatske, prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila.

Stan ili kuća

Nema razlike između zamjene električnih brojila u obiteljskoj kući ili višestambenoj zgradi. Brojila se ugrađuju zasebno za svako mjernoj mjesto (stan/kuću), prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila koji je kreiran na temelju kriterija poput: isteka životnog vijeka ili tehnološke zastarjelost uređaja, isteka zakonskog roka ovjere uređaja, nedostupnost (otežanom pristupu) obračunskog mjernog mjesta i slično.

U prijevodu to znači da će vam djelatnici HEP-a pokucati na vrata za izmjenu brojila kada se ispuni jedan od navedenih uvjeta. Iz HEP ODS-a pojašnjavaju kako je to najčešće istek životnog vijeka.

Trošak i ugradnja

Osim što treba omogućiti pristup brojilu kojeg treba zamijeniti, vlasnik nekretnine nema nikakvih drugih obveza po pitanju zamjene brojila. Trošak nabave i ugradnje samog brojila u potpunosti snosi HEP ODS, odnosno postupak je besplatan.

“Zamjenu brojila/ugradnju novog brojila provode djelatnici HEP ODS-a/ovlaštenog kooperanta HEP ODS-a, na temelju valjanog radnog naloga. Sukladno članku 88. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, HEP ODS u roku od 15 dana od dana zamjene brojila šalje korisniku mreže potvrdu o izvršenim radovima, pripadajućim plombama, završnom očitanju stanja brojila i početnom očitanju stanja novog brojila”, kažu iz HEP ODS-a.

Kada ćete doći na red?

Iz HEP-a ističu kako se projekt zamjene, odnosno ugradnje naprednih brojila HEP ODS provodi već 10 godina, sukladno cilju da se do kraja 2029. svih 2,5 milijuna obračunskih mjernih mjesta u Republici Hrvatskoj (od čega se 2,3 milijuna odnosi na kupce kategorije kućanstvo) opremi brojilima s mogućnošću daljinskog očitanja.

Dio naprednih brojila koja se trenutno ugrađuju nabavljen je u sklopu projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, poput završenog Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža ili aktualnog projekta Modernizacije hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže vrijednog 286 milijuna eura. Od toga iznosa 224 milijuna eura su bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Projekt, ističu iz HEP-a, predstavlja važan korak prema energetskoj tranziciji i unapređenju infrastrukture. Ugovor o financijskoj podršci kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) potpisan je u siječnju 2024. s provedbom do 30. lipnja 2026. godine.

Projekt predstavlja nastavak dugogodišnjih aktivnosti HEP Operatora distribucijskog sustava na uvođenju naprednih brojila kod svojih korisnika, s ciljem opremanja svih mjerna mjesta u Hrvatskoj naprednim brojilima do kraja 2029. godine.

“Zamjena brojila provodi se istovremeno na cijelom području Republike Hrvatske, prema planu zamjene svakog pojedinačnog brojila”, kažu iz HEP ODS-a.

Manja potrošnja, manji računi

Nova električna brojila imaju životni vijek od 16 godina. Dugoročno gledano, kažu iz HEP-a, korisnici na račun izmjene brojila mogu očekivati smanjenje troškova, budući da će im napredno mjerenje omogućiti upravljanje potrošnjom i bolje vlastito optimiziranje potrošnje električne energije. Također, napredno brojilo je preduvjet za različite oblike dijeljenja električne energije.

“Projekt Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže predstavlja značajan korak naprijed u tranziciji Hrvatske prema održivoj i pametnoj energetskoj budućnosti, omogućujući stabilniju, učinkovitiju i ekološki prihvatljiviju uporabu električne energije u čitavoj državi”, zaključuju iz HEP-a.

Paušalno plaćanje odlazi u povijest

Do 31. prosinca 2024. u Hrvatskoj su ugrađena ukupno 946.623 napredna mjerna uređaja, čime je opremljeno oko 36% svih mjernih mjesta. Planirano je da se do završetka projekta udio naprednih brojila poveća na 70-80% svih brojila u mreži.

“Na području čitave Republike Hrvatske korisnici mogu očekivati nekoliko ključnih poboljšanja izgradnjom napredne mjerne infrastrukture. Prvo i najvažnije je što brojilo osigurava očitanje izravno kupcu i bilo kojoj trećoj strani koju odredi kupac i ažuriranje tih očitanja dovoljno često kako bi se isti mogle koristiti za postizanje uštede energije. Ovaj sustav omogućit će izdavanje računa na temelju izmjerene mjesečne potrošnje, što donosi veću transparentnost i točnost u obračunu potrošnje”, poručuju iz HEP-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu