Svijet
Više od 90 posto ljudi nosi uspavani virus koji može izazvati kobnu reakciju
Više od 90 posto svjetske populacije nosi virus Varicella zoster, ili VZV, koji uzrokuje vodene kozice, a koji leži uspavan u njihovom živčanom sustavu. Većina ljudi virus dobije kada dobije vodene kozice u dječjoj dobi.
Za otprilike trećinu ovih ljudi isti će se virus ponovno aktivirati godinama kasnije i uzrokovati herpes zoster. Dok je većina ljudi upoznata s bolnim osipom koji VZV uzrokuje kod herpesa, malo tko zna da se može pojaviti široki spektar drugih komplikacija čak i bez vidljivih kožnih simptoma.
Među najtežim je moždani udar, posebice ishemijski moždani udar, koji se događa kada je dotok krvi u mozak ograničen sužavanjem arterija ili blokiran ugruškom, piše Science Alert.
Osobe s herpesom zosterom imaju približno 80 posto veći rizik od moždanog udara od onih bez te bolesti, a taj rizik ostaje povišen do godinu dana nakon što se osip povuče. Rizik od moždanog udara gotovo je udvostručen za one s osipom na licu, a utrostručen za one mlađe od 40 godina.
Nije potpuna slika
Mehanizam iza ovog dugotrajnog rizika od moždanog udara uglavnom je nepoznat. Neki istraživači smatraju da izravna infekcija arterija može biti uzrok.
Međutim, neke značajke VZV infekcija sugeriraju da to nije potpuna slika. Uobičajena tema VZV infekcija je kronična upala koja se širi izvan izvornog mjesta infekcije, koja može trajati tjednima do mjesecima nakon što se virus više ne može detektirati i vjerojatno ponovno miruje.
U nedavno objavljenom istraživanju Andrewa Bubaka, profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Colorado, otkriveno je da reaktivacija VZV-a pokreće stvaranje staničnih vrećica ili egzosoma koji nose proteine koji doprinose zgrušavanju krvi i upali. Povećanje ovih proteina može dovesti do povećanog rizika od moždanog udara.
Egzosomi su male vezikule ili vrećice ispunjene tekućinom, stvorene unutar stanica u cijelom tijelu. Oni su poput platnenih torbi koje nose teret, poput proteina i nukleinskih kiselina, od stanice do udaljenih tkiva. Iako su ključni za bitne biološke funkcije poput komunikacije između stanica, egzosomi također mogu igrati ključnu ulogu u napredovanju bolesti i meta su lijekova za mnoge bolesti.
Istraživanje je imalo za cilj vidjeti razvijaju li pacijenti od herpesa egzosome koji nose proteine uključene u zgrušavanje krvi, povećavajući rizik od moždanog udara. Tako su znanstvenici izolirali egzosome iz krvi 13 pacijenata u vrijeme osipa od herpesa i usporedili ih s egzosomima izoliranima od zdravih donora. Kada su analizirali sadržaj tih egzosoma, otkrili su da pacijenti s herpesom imaju devet puta višu razinu proteina zgrušavanja nego zdravi pacijenti.
Štoviše, otkrili su da egzosomi pacijenata s herpesom još uvijek imaju povišene razine ovih proteina tri mjeseca nakon početnog osipa.
Cjepivo postoji
Kako bi funkcionalno potvrdili da sadržaj ovih egzosoma može potaknuti zgrušavanje, znanstvenici su izložili trombocite – stanične fragmente koji sudjeluju u zgrušavanju krvi – zdravih ljudi egzosomima bilo pacijenata oboljelih od herpesa ili zdravih ljudi.
Otkrili su da je izlaganje trombocita egzosomima herpesa izazvalo njihovo zgrušavanje i formiranje agregata s drugim vrstama krvnih stanica, kao što bi se dogodilo pri stvaranju krvnog ugruška.
Ova otkrića upućuju na to da bi egzosomi mogli biti potencijalni mehanizam za to kako virus varicella zoster povećava rizik od moždanog udara kod pacijenata s herpesom.
Cjepivo Shingrix za sprječavanje herpesa, koje je odobrila američka Uprava za hranu i lijekove, dostupno je za odrasle osobe u dobi od 50 i više godina i odrasle osobe s oslabljenim imunitetom u dobi od 18 i više godina. Međutim, oni s najvećim rizikom od moždanog udara mlađi su od 40 godina i nisu podobni za Shingrix.
Velik dio tih pojedinaca vjerojatno nije bio cijepljen protiv vodenih kozica u dječjoj dobi, budući da je cjepivo protiv vodenih kozica odobreno u SAD-u tek 1995. godine, a udio cijepljenja odraslih u to je vrijeme bio prilično nizak.
Dok cijepljenje cjepivom protiv vodenih kozica značajno smanjuje rizik od herpes zostera, ipak je moguće da se latentna infekcija reaktivira i izazove bolest.
Iako ova studija pruža dokaze za potencijalni način na koji herpes zoster može uzrokovati povećan rizik od moždanog udara tijekom i ubrzo nakon infekcije, potrebna su daljnja istraživanja o tome koliko dugo ovaj rizik traje.
Provode se naknadne studije kako bi se procijenilo koliko dugo pacijenti mogu imati povećanu sklonost stvaranju krvnih ugrušaka nakon što se infekcija herpesa razriješi.
Ove će longitudinalne studije također ispitati mogu li se egzosomi koristiti kao biomarkeri za praćenje rizika od moždanog udara nakon herpesa. Ipak, postoji nada se da bi ova otkrića mogla poslužiti za razvoj liječenja, kao i potaknuti ljude da se cijepe protiv herpesa.
Svijet
Hitno upozorenje za putnike: Smrtonosna bolest iz viktorijanskog doba ponovno se širi
Zdravstvene vlasti izdale su novo upozorenje putnicima nakon što se vrlo zarazna bolest ponovno počela širiti u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Europe.
Turistima je savjetovano da učine jednu ključnu stvar prije putovanja jer broj slučajeva vrlo zarazne bolesti iz viktorijanskog doba naglo raste u Velikoj Britaniji i Europi. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju na ospice, a izbijanja bolesti zabilježena su u nekoliko europskih zemalja, dok porast slučajeva u Engleskoj potiče nova upozorenja za putnike, piše Express.
Irska zdravstvena služba (HSE) izdala je putno upozorenje uoči uskrsnih praznika, pozivajući tisuće ljudi koji planiraju putovanja u inozemstvo da provjere jesu li potpuno cijepljeni protiv ove bolesti. Dužnosnici su naveli da postoje „stalni slučajevi i nedavna izbijanja ospica u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu“, te pozvali putnike da se upoznaju sa simptomima i provjere jesu li primili MMR cjepivo (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole).
Glasnogovornik HSE-a rekao je:
„Ospice su virusna infekcija koja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Vrlo su zarazne i lako se šire.
Najnoviji podaci pokazuju da je procijepljenost MMR cjepivom među djecom u dobi od 24 mjeseca 87,6 posto, što je i dalje ispod cilja Svjetske zdravstvene organizacije od 95 posto potrebnog za sprječavanje izbijanja bolesti.“
Upozorenje dolazi u trenutku kada broj slučajeva ospica ponovno raste u Engleskoj. Prema najnovijim podacima britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA), između 1. siječnja i 23. veljače 2026. godine u Engleskoj je potvrđeno 158 slučajeva ospica laboratorijskim testiranjem.
Većina slučajeva zabilježena je među djecom u dobi do 10 godina, a London čini dvije trećine svih infekcija.
Veliko izbijanje bolesti u sjevernom Londonu potaknulo je velik dio porasta, a najveći broj slučajeva zabilježen je u Enfieldu, Birminghamu i Haringeyu.
Iako ove godine u Engleskoj nije zabilježen nijedan smrtni slučaj povezan s ospicama, zdravstveni dužnosnici upozoravaju da bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, posebno kod male djece i ranjivih odraslih osoba.
Ospice su nekada bile vrlo česte u Britaniji, prije nego što su programi cijepljenja značajno smanjili broj slučajeva. Međutim, pad stope cijepljenja posljednjih godina omogućio je virusu da se ponovno pojavi.
HSE upozorava da su ospice „jedna od najzaraznijih bolesti“, što znači da se izbijanja mogu brzo širiti kada procijepljenost padne ispod zaštitne razine.
Simptomi se obično pojavljuju oko deset dana nakon infekcije i u početku podsjećaju na tešku prehladu.
Rani znakovi uključuju:
bolove u tijelu
curenje nosa, kihanje i kašalj
bolne, crvene oči osjetljive na svjetlo
temperaturu od 38 °C ili višu
umor i gubitak apetita
male sivo-bijele mrlje unutar usta
Prepoznatljiv osip obično se razvija dva do četiri dana kasnije, počevši od lica ili vrata, nakon čega se širi po cijelom tijelu.
Zdravstveni dužnosnici poručuju da bi se svi koji nisu sigurni u svoj status cijepljenja trebali obratiti svom liječniku, jer MMR cjepivo ostaje najučinkovitija zaštita od ospica.
HSE je također pozvao obitelji da ostanu kod kuće i kontaktiraju liječnika ako posumnjaju na infekciju, upozoravajući da zaražene osobe trebaju izbjegavati kontakt s drugima, osim ako su potpuno cijepljene.
Kako se približavaju uskrsna putovanja i milijuni ljudi spremaju na letove u inozemstvo, zdravstvene vlasti pozivaju javnost da provjeri jesu li im cijepljenja ažurirana kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti diljem Europe.
Svijet
Srbija upozorila građane da ne putuju u Hrvatsku: “Samo u slučaju krajnje potrebe”
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je, u reagirajući na rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, objavilo upute svojim državljanima o putovanjima, ne preporučujući im nijednu zemlju na Bliskom istoku, dok se Hrvatska našla u rangu država u koju se može putovati samo “u slučaju krajnje potrebe”.
Ministarstvo je, petog dana ratnih sukoba na Bliskom istoku, na svojoj mrežnoj stranici objavilo grafikon nazvan “Semafor-savjeti za putovanja” podijelivši ga u četiri kategorije, zelenu – slobodno putovanje uz uobičajeni oprez, žutu – putovanje uz dodatne mjere opreza, narančastu -putovanje u slučaju krajnje potrebe te crvenu – zemlje u koje se ne preporučuje putovanje.
Prema procjeni sigurnosnog rizika, na crvenom popisu nalaze se 23 zemlje, uglavnom s Bliskog istoka – Iran, Irak, Izrael, Jemen, Jordan, Libanon, Katar, Južni Sudan, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija, Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati. U ovu skupinu spadaju i Ukrajina, Afganistan, Libija, Gvineja Bisau, Južni Sudan, Mali, Somalija, Sudan i Srednjoafrička Republika.
Države za koje se sugeriraju dodatne mjere opreza su, među ostalima, Albanija, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Kolumbija, Meksiko, Pakistan, Rusija.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije preporučuje svojim građanima uobičajeni oprez ako su njihova odredišta Australija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Italija, Japan, Egipat, Grčka, Kanada, Kina, Kuba, Cipar, Mađarska, Maldivi, Njemačka, Novi Zeland, Rumunjska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Turska, Francuska ili Nizozemska.
Hrvatska se, uz 27 afričkih i azijskih zemalja te Boliviju i Venezuelu, nalazi na popisu zemalja koje Srbija vidi kao putne destinacije “u slučaju krajnje nužde”.
Detaljan kriterij za procjenu sigurnosnog rizika nije naveden, a “semafor” sa savjetima za putovanja dostupan je na službenoj mrežnoj stranici ministarstva, uz pojedinačnu provjeru za svaku zemlju.
Kosovo, čiju državnost Srbija ne priznaje, nije na tom popisu.
Svijet
RATNA KRIZA / Svijet suočen s najvećim kaosom u zračnom prometu od pandemije Covida, otkazuju se stotine letova
Stotine tisuća putnika i dalje su zaglavljene, dok su ključna zračna čvorišta na Bliskom istoku zatvorena zbog posljedica američko-izraelskih napada na Iran. U ponedjeljak su otkazane nove stotine letova
Velike zračne luke na Bliskom istoku, uključujući Dubai – najprometnije međunarodno čvorište na svijetu – zatvorene su treći uzastopni dan, u najtežem šoku za zrakoplovnu industriju od pandemije Covida-19 koja je paralizirala sektor.
Letovi diljem Bliskog istoka otkazani su, što je do sada poremetilo tisuće linija, dok su međunarodni prijevoznici nastavili obustavljati svoje usluge, javljaThe Guardian.
Rano u ponedjeljak već je bilo otkazano 1.239 letova. Emirates Airlines sa sjedištem u Dubaiju, Etihad Airways sa sjedištem u Abu Dhabiju i Qatar Airways sa sjedištem u Dohi zajedno su otkazali stotine letova.
I drugi prijevoznici otkazali su usluge u regiji. Air India je u nedjelju otkazala letove iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema velikim gradovima u Europi i Sjevernoj Americi.
Putnici blokirani od Frankfurta do Balija
Gotovo 2.800 letova otkazano je u subotu, a 3.156 u nedjelju, prema podacima platforme za praćenje letova FlightAware.
“Za putnike, nema načina da se ovo uljepša”, rekao je Henry Harteveldt, analitičar zrakoplovne industrije i predsjednik Atmosphere Research Groupa. “Trebali biste se pripremiti na kašnjenja ili otkazivanja tijekom sljedećih nekoliko dana dok se ovi napadi razvijaju i, nadamo se, završe.”
Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bio je i u ponedjeljak praktički prazan, prema internetskoj stranici Flightradar24.
Utjecaj se proširio daleko izvan Bliskog istoka, s putnicima blokiranima od Balija do Frankfurta.
Dionice vodećih zrakoplovnih kompanija našle su se pod pritiskom nakon višednevnih poremećaja, dok je Donald Trump naznačio da bi američka vojna akcija mogla potrajati još četiri tjedna.
Posade i piloti sada su raspršeni diljem svijeta, što dodatno otežava nastavak letova kad se zračni prostor ponovno otvori.
Bijeg iz regije samo preko Saudijske Arabije
Dok su mnogi putnici pokušavali doći do informacija o statusu planiranih putovanja, okupljajući se u nekim od najprometnijih svjetskih zračnih luka usred općih kašnjenja i otkazivanja, najbogatiji su pronašli alternativan izlaz s Bliskog istoka.
“Saudijska Arabija trenutačno je jedina stvarna opcija za ljude koji žele napustiti regiju”, rekao je Ameerh Naran, izvršni direktor brokerske kuće za privatne zrakoplove Vimana Private, za Semafor, navodeći da cijena privatnog leta iz Rijada prema Europi može doseći i 350.000 dolara.
Skok cijena nafte i za zrakoplovne kompanije
Regija i njezine zrakoplovne kompanije navikle su na poremećaje u putovanjima posljednjih godina, ali ovako dugotrajno zatvaranje neba – više od 24 sata – i gašenje sva tri velika zaljevska tranzitna čvorišta bez presedana je, kažu analitičari.
Zrakoplovne kompanije diljem svijeta suočavaju se i s višim cijenama nafte nakon što je cijena sirove nafte Brent skočila i do 13 %, dosegnuvši 80 dolara po barelu, a analitičari predviđaju da bi mogla narasti i do 100 dolara.
Zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku sada suzbijaju zrakoplovne kompanije u užim koridorima, a borbe između Pakistana i Afganistana predstavljaju dodatni rizik, istaknuo je Ian Petchenik, direktor komunikacija u Flightradar24. “Rizik od dugotrajnih poremećaja glavna je briga iz perspektive komercijalnog zrakoplovstva”, rekao je.






