Nakon što su se pojavila medijska nagađanja da su neki nogometaši u Kataru oboljeli od MERS-a, odnosno devine gripe, društvenim mrežama proširila se zabrinutost zbog MERS-CoV infekcije koja izaziva koronavirusni respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS). Dvojica francuskih igrača propustila su polufinale s Marokom, a bolest je sad poharala i trećeg igrača, no izbornik Didier Deschamps istaknuo je da se najvjerojatnije radi o prehladi jer su zbog klimatizacije razlike u temperaturama u Kataru strašno velike. Unatoč tome što potvrde bolesti nema, pojam MERS popularan je na Twitteru i drugim mrežama, a o njemu su se raspisali i brojni svjetski mediji.

Širi li se doista koronavirus koji uzrokuje MERS među ljudima koji su posjetili Katar u vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva? Ili se ne ponaša jednako kao koronavirus koji uzrokuje covid-19? I kakve to veze ima s devinom gripom?

Britanski tabloidi objavili su članke u kojima spominju da je Agencija za zdravstvenu sigurnost Velike Britanije (HSA) izdala priopćenje u kojem napominju da bi “liječnici i zdravstveni djelatnici trebali biti posebno svjesni mogućnosti prijenosa MERS-a po povratku putnika sa Svjetskog prvenstva”, kao i da je upozorenje izdalo australsko ministarstvo zdravstva u kojem stoji da “svi koji putuju na Bliski istok, uključujući putnike koji se vraćaju iz Katara, budu na oprezu od MERS-a”.

Međutim, “posebno svjesni” i “biti na oprezu” još uvijek ne znači da postoje zabilježeni slučajevi zbog kojih bi trebala rasti zabrinutost. Kao što mogućnost da vam se otkopčaju hlače i padnu na koljena ne znači i da su već na koljenima, a vi izloženi znatiželjnim pogledima, slikovito piše Forbes. Zasad nema nijedan potvrđeni slučaj MERS-a dijagnosticiran među osobama koje su bile na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.

Potvrdio nam je to i epidemiolog Bernard Kaić koji je rekao: “Iz pouzdanih, stručnih izvora (poput primjerice ECDC-a koji prati zdravstveno stanje sudionika i gledatelja na Svjetskom prvenstvu) nema informacija o tome da su nogometaši ili gledatelji oboljeli od MERS-a.”

Pokazuje to i posljednji izvještaj ECDC-a od 10. prosinca. “Nema novih prijavljenih slučajeva MERS-CoV-a u Kataru. Sveukupno je od 2012. u Kataru zabilježeno 25 slučajeva. Globalno je od 2012. detektirano više od 2.600 slučajeva, najviše u Saudijskoj Arabiji”, napisali su u izvještaju. Ipak, ECDC upozorava na masovna okupljanja: “Kao što je često slučaj s masovnim okupljanjima, posjetitelji Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru mogu imati povećani rizik od gastrointestinalnih bolesti i infekcija koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Stoga se putnicima iz EU-a savjetuje cijepljenje prema nacionalnom programu, protiv sezonalne gripe kao i booster doza protiv covida-19.” Osim toga, preporučuju uobičajene mjere opreza i higijene, kupovanje flaširane vode za piće, konzumaciju posve kuhane, ne sirove hrane i pažljivo pranje voća i povrća prije konzumacije.

Na zabrinutost koja se bez razloga proširila društvenim mrežama, reagirala je i virologinja Angela Rasmussen sa Sveučilišta Saskatchewan u Kanadi koja je na Twitteru u srijedu napisala da, koliko zna, nijedan slučaj nije povezan s nogometnim prvenstvom.

“MERS je treći dan zaredom jedan od najpopularnijih pojmova u pretrazi Twittera pa ću još jednom ponoviti – koliko znam – nema nijednog slučaja povezanog sa Svjetskim prvenstvom. Mislim da nema ni sumnjivih slučajeva osim usmene predaje “čuo sam ljude kako kašlju”. Premda se zbog MERS-CoV-a uvijek treba brinuti, ove konkretne brige su izmišljene”, napisala je.

I dok se jedan tip koronavirusa, onaj koji uzrokuje covid-19, nemilo širio populacijom u različitim dijelovima svijeta natjeravši čitave gradove i regije da se zatvore u karantene, nema nikakvog dokaza da se MERS-CoV, koji je potpuno drugi tip koronavirusa, može širiti ili da se širi na isti način.

Čemu onda tolika panika oko MERS-a?

Velik dio problema vjerojatno leži u činjenici što prvi dio naziva bolesti (ME) označava upravo Bliski istok, a Katar se nalazi upravo ondje. Katar je imao slučajeve MERS-a, no sve zajedno 28 zabilježenih, a to čini incidenciju od 1,7 na milijun ljudi. S tim podacima MERS se nikako ne može smatrati posve uobičajenim čak ni u Kataru. No, u svibnju je WHO objavio da su u prvih pet mjeseci ove godine u toj zemlji zabilježena dva smrtna slučajeva od MERS-a, no kod obojice muškaraca dokazano je da su pili sirovo devino mlijeko 14 dana prije prvih simptoma.

Od travnja 2012., kada su registrirani prvi oboljeli s MERS-CoV infekcijom, pa do 15. lipnja 2015. zabilježeno je 1.335 slučajeva od kojih 508 sa smrtnim ishodom. Najviše je slučajeva do danas registrirano u Saudijskoj Arabiji. Britanski zavod za javno zdravstvo NHS izdao je upozorenje polovicom prosinca vezano uz MERS, ali odnosi se na sve putnike u bliskoistočne zemlje, posebno u vrijeme blagdana i gužvi.

Od početka epidemije većina oboljelih su sekundarni slučajevi pri čemu je glavnina zaražena u sklopu prijenosa MERS-CoV infekcije unutar zdravstvenih ustanova (djelatnici, pacijenti, posjetitelji), ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prema saznanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) MERS-CoV se ne prenosi lako s čovjeka na čovjeka bez bliskog kontakta kakav se primjerice događa tijekom skrbi za bolesnika bez adekvatne zaštite te za sada nema dokaza o uspostavi održivog prijenosa virusa s osobe na osobu u široj zajednici (tj. izvan zdravstvenih ustanova). WHO je zaključio da su postojali propusti u pridržavanju mjera sprečavanja infekcija u bolnicama u Saudijskoj Arabiji i to je uzrokovalo širenje infekcije.

Još jedan razlog zašto je MERS sad dobio toliku pažnju jest članak objavljen u znanstvenom časopisu New Microbes and New Infections pod naslovom “Rizici od infekcija povezanih sa Svjetskim nogometnim prvenstvom u Kataru”, i to neposredno pred početak prvenstva, a gdje se spominje rizik od zaraze MERS-om. U članku upozoravaju da bi “ljudi slabog imuniteta i koji su u opasnosti od razvoja teških bolesti trebali izbjegavati kontakte s devama, piti sirovo devino mlijeko ili urin, kao i sirovo devino meso”. To svakako naglašava činjenicu da su osobe koje su se zarazile MERS-CoV-om bile u nekom kontaktu s devama.

Zašto devina gripa?

Odatle i naziv za bolest – devina gripa. Nadimak, naravno, nije pretjerano točan jer MERS nema nikakve veze s gripom. To nije ptičja niti svinjska gripa, a i bolest ne uzrokuje virus gripe. Virus čak najvjerojatnije i ne potječe od deva već šišmiša, no oni su im ga mogli prenijeti. Istraživanja u ovih nekoliko godina otkrila su postojanje virusa kod deva u nekoliko zemalja Bliskog istoka, Afrike i Azije.

Prijenos s čovjeka na čovjeka je moguć, a dosadašnja su iskustva pokazala da se to najčešće događa u zdravstvenim ustanovama i ustanovama za njegu starijih. Ipak, do danas se MERS-CoV-2 nije pokazao ni blizu zarazan kao SARS-CoV-2.

Premda su najčešći simptomi MERS-a povišena tjelesna temperatura, kašalj i kratkoća daha, zaraženost i zaraznost ne znači odmah i simptome. Kao i kod SARS-CoV-2, odnosno covida-19, gripe i drugih respiratornih virusa MERS-CoV-2 mogu širiti i zaražene asimptomatske osobe.

No, MERS-CoV-2 nosi svoje rizike. Primjerice, često se pretvara u upalu pluća. Mogući su i gastrointestinalni problemi poput proljeva. MERS može ostaviti teške posljedice na starije osobe, osobe s kroničnim bolestima i one sa slabim imunološkim sustavom. Osobe koje već boluju od teških bolesti mogu nakon zaraze ovim virusom imati ozbiljne respiratorne probleme koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju.

Nažalost, za MERS ne postoje učinkovita cjepiva.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 35 posto pacijenata s MERS-CoV-om je umrlo. No, napominju da bi ta brojka mogla biti previsoka jer svi zaraženi nisu bili testirani, a time ni detektirani.

Zaključak svega je da doista nema razloga ponovno početi skupljati toaletni papir kao ni brinuti oko širenja MERS-a. Ako se nešto širi Twitterom, ne znači da će se proširiti u stvarnom životu.