Connect with us

Hrvatska

KORONAVIRUS Trobonjača: “Čini se da je ljetni epidemijski val u stišavanju”

Objavljeno

-

Profesor Zlatko Trobonjača gostovao je u Dnevniku HTV-a i govorio o koronavirusu i broju novooboljelih. 

U Hrvatskoj jučer 1583 nova slučaja zaraze koronavirusom. Preminulo je 15 osoba. Na bolničkom je liječenju 616 pacijenata, 23 na respiratoru. Iako smo na sredini ljeta i simptomi su slabiji, zaraza ne posustaje, a svi se pitaju što će biti najesen. Zlatko Trobonjača je rekao kako se čini se da je ljetni epidemijski val u stišavanju.

– To se događa kod nas i u drugim europskim zemljama. Uzrokovan je BA 5 podvarijantom omikron virusa za kojeg znamo da je izrazito zarazan i izbjegava postignutu imunost preboljenjem prethodnih verzija virusa i cijepljenjem.

Ljudi koji su preboljeli delta, alpha ili wuhanski soj mogu se razboljeti, a isto tako i ljudi koji su cijepljeni s čak tri doze, ako je prošlo više od 4,5 mjeseci mogu biti inficirani, rekao je. 

Akumulirana imunost

Naglasio je da akumulirana imunost koju smo stekli s kontaktima s virusnim antigenom, nas antigenima štiti od težih oblika bolesti, barem većinu ljudi.

– Neke ne štiti, koji imaju prateće bolesti, koji boluju od kroničnih bolesti, pretili, dijabetičari, oni i dalje mogu doživjeti neke teže oblike bolesti pa čak i umrijeti, rekao je.

“Teško je reći kad će se proglasiti kraj epidemije”

Istaknuo je kako je teško reći kad će se proglasiti kraj epidemije.

– Ovisi o faktorima koje puno ne možemo kontrolirati, prvenstveno se to odnosi hoće li doći novi soj virusa i kakve karakteristike i prenosivost koje će tak soj imati kojeg je izgledno možemo očekivati na jesen. Ako će se raditi o sojevima koji će biti temeljeni na omikron virusu i dalje možemo očekivati blaže kliničke slike. Ako izroni neki virus iz evolucijskog stabla SARS-CoV-2 virusa, koji će imati drugačije karakteristike u odnosu na omikron, možemo očekivati drugačije karakteristike epidemije koje bi se mogle dogoditi na jesen, naglasio je. 

Trobonjača je rekao da se smanjenje epidemije gripe odnosilo na 2020./2021.godinu, ali prošle je godine bio nešto veći broj slučajeva gripe u odnosu na prethodnu godinu.

“Očekujem kao i prošle godine da će se većina ljudi ipak cijepiti protiv virusa gripe”

– Mjere koje se koriste za sprječavanje koronavirusa također utječe na smanjenje širenja gripe. Ako ne bude mjera za jesen i na zimu koja nam slijedi, možemo očekivati i veći broj slučajeva gripe. Očekujem kao i prošle godine da će se  većina ljudi ipak cijepiti protiv virusa gripe i time za dvostruko smanjiti mogućnost da se inficira. Cijepljeni ljudi nisu baš 100% sigurni da se neće inficirati, oni mogućnost smanjuju oko 40-50 posto, rekao je.

Dugo se već najavljuju modificirana cjepiva, čeka se odobrenje europske agencije za lijekove. 

– Ispitivanjem sigurnosti i učinkovitosti cjepiva, kad se pojavi, možemo biti sigurni da neće izazivati nikakve teže nuspojave, kao što to nije izazivalo ni prethodno cjepivo i da će biti učinkovito protiv koronavirusa, zaključio je.  

Ljeto je, no koronavirus i dalje je prisutan. 

– Pojačan je priljev i poziva i dolazaka u našu ambulantu negdje od početka mjeseca srpnja. U prosjeku sam radio dvije ambulante zadnjih 6 tjedana i primao dnevno nekad 6-7 pacijenata, rekao je Mario Ćurković, Dom zdravlja Osijek.

Simptomi su, ističe, lakši. No nema pravila. Zaraze se i cijepljeni i necijepljeni. U KBC-u Zagreb kažu – među pacijentima dominiraju asimptomatski bolesnici.

– Bolesnika ima jako puno, ali to su u pravilu lakše kliničke slike. Uglavnom kod nas leže bolesnici koji su ovdje zbog svojih kirurških zahvata, transplantacija, nekih teških hematoloških stanja. Vrlo mali broj ima potrebu za kisikom, istaknula je Andrea Vukić Dugac, zamjenica koordinatora COVID centra KBC-a Zagreb.

Među stanovništvom najčešća je omikron varijanta. Postavlja se pitanje je li došlo vrijeme za suživot s koronavirusom? Struka neumorno poziva na cijepljenje.

– Nijedan imunokompromitirani bolesnik u Hrvatskoj i nijedan bolesnik s jednim ili više komorbiditetom, a da je stariji od 60 godina ne bi smio, a da nema 3 doze cjepiva, dakle s i bez omikrona. Tu smo zakazali prije, ali to ne znači da te stvari ne možemo ispraviti danas, rekla je Vukić Dugac.

– Nama je bitno da teško ne obole i da ne umru i svi oni koji se nisu cijepili. Moraju dobro sa svojim liječnikom ili onim koji mu je rekao da je kontraindicirano kod njega cijepljenje to provjeriti i preispitati jer dolazi nam teško razdoblje jeseni gdje će biti još i gripe, naglasila je Ljiljana Betica Radić, Odjel za infektologiju i dermatovenerologiju, OB Dubrovnik.

Jesen je neizvjesna pa se razmišlja i o mjerama.

– Sigurno se neće ići na neke jake restrikcije, u smislu zabrana i ograničavanja, lockdowna, ali možda maske u slučaju da će zaista rasti brojke, ako će se zadržati ova varijanta onda maske u javnim prijevozima, ali o tome, o tome razmišljamo, rekla je Sanja Kurečić Filipović, epidemiologinja HZJZ-a.

Jer odluka će ovisiti o epidemiološkoj slici.

 

Hrvatska

CRO Demoskop: Rejting HDZ-a raste, inflacija najvažnija tema

Objavljeno

-

By

RTL u suradnji s Promocijom plus donosi CRO Demoskop za studeni.

Istraživanje je provela agencija Promocija Plus za RTL od 2. do 4. studenog na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Rejting stranaka

HDZ-ov rejting raste.

Gotovo četvrtina građana (studeni 24,7 posto – listopad 24,4 posto) birala bi upravo HDZ, koji i dalje ima veliku prednost pred glavnim konkurentom SDP-om, koji bilježi sličnu potporu kao i prije mjesec dana (studeni 16,5 posto – listopad 16,7 posto). Daleko ispod je Možemo, koji ima oko 10 posto posljednjih mjeseci (studeni 10,0 posto – listopad 10,6 posto).

Dok kao treća opcija Možemo blago pada, za vratom im pušu mostovci (studeni 9,5 posto – listopad 9,2 posto).

Na petom mjestu i dalje je još jedna desna opcija, Domovinski pokret koji raste posljednja tri mjeseca (studeni 6,1 posto – listopadu 6 posto).

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto).

Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto).

Ove posljednje opcije unutar su statističke pogreške. Prostora za pridobivanje građana ima jer je neodlučnih 17 posto.

Najpozitivniji političar

Promjene nema na ljestvici pozitivaca i negativaca – i dalje su na vrhu predsjednici Republike i Vlade.

Neprekidno već 21 mjesec najpozitivniji političar je Zoran Milanović s 18 posto (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine), a popularnost raste i hrvatskom premijeru koji je sada je na 16 posto (14,3 posto listopad).

Pada rejting zagrebačkom gradonačelniku (studeni 4,2 posto – 5,5 posto listopad), ali i vukovarskom (studeni 1,9 posto – listopad 2,2 posto), iako su zadržali treće, odnosno četvrto mjesto.

Slijede Nikola Grmoja na petom mjestu s izborom od (studeni 1,7 posto – listopad 1,3 posto), Sandra Benčić (studeni 1,5 posto), a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto).

U Hrvatskoj je najpozitivniji gospodin Nitko za čak 28 posto ispitanika.

Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka – HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino izostao predsjednik Mosta kojega je nadomjestio potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Najnegativniji političar

Nema promjena na samom vrhu ljestvice negativaca – prvo mjesto drži Andrej Plenković s 29 posto (28,9 posto listopad), a prati ga Zoran Milanović (studeni 15,2 posto – listopad 14,6 posto).

Hrvoje Zekanović izbio je na treće mjesto (studeni 3,3 posto – listopad 2 posto).

Raste nepopularnost i šefu Sabora Jandrokoviću (studeni 3,2 posto – listopad 1,9 posto), a pada Miloradu Pupovcu (studeni 2 posto – listopad 3,1 posto). Slijede ga Mario Banožić, (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), a listu zaključuju zagrebački gradonačelnik i ministar zdravstva (obojica s po 0,9 posto izbora).

Da su svi hrvatski političari negativni, misli gotovo 16 posto ispitanika.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Najbolje u studenom prolazi Ured Predsjednika iz mjeseca u mjesec, drži čvrstu trojku (studeni 2,85 – listopad 2,79), a prosjek mu dižu glasači SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Tako je Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (listopad 2,16 ). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (listopad 2,18 ). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58).

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

Pesimizam i dalje vlada među građanima – gotovo 76 posto (studeni 75,7 posto – listopad 75,5 posto) smatra da idemo u pogrešnom smjeru. Dok 15 posto (studeni 15,1 posto – listopad 14,9 posto) smatra da je smjer dobar.

Devet posto ne vidi pomake ni naprijed ni unatrag (studeni 9,2 posto – listopad 9,6 posto). Među optimistima najviše HDZ-ovih birača – njih gotovo 50 posto (studeni 49,6 posto). Dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i  Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom se istraživanju tema rasta stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smijenila veliku pljačku u INA-i.

Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je glavni uzrok smrti u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Covid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tijekom prošle godine. To je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzročila više smrti nego bilo koja druga, piše u subotu Jutarnji list.

Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest, na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronha i pluća.

Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.

Covid-19, kao potpuno nova bolest, tako je prvi put promijenio poredak na tablici, na kojoj su dosad na prvom mjestu kao vodeći uzročnici smrti bile bolesti iz skupine cirkulacijskih te novotvorine, odnosno razni karcinomi.

– Ovo je izvješće samo potvrda onoga što od početka govorimo: covid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz skupina vodećih uzroka smrti – kaže predsjednik Društva epidemiologa Miroslav Venus.

Kada se gleda po grupama bolesti, one iz spektra cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 22.817 osoba, i dalje su na prvom mjestu. Novotvorine (sve vrste karcinoma) druge su po redu skupine bolesti, koje su u 2021. godini uzele 13.508 života, dok je covid-19 bio koban za čak 8557 građana.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvješću, u prošloj godini imamo čak 62.712 umrlih, što je čak 5689 više nego godinu prije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata.

Naime, to je čak 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Demograf Ivan Čipin kaže da ga brojke ne iznenađuju te da idu u prilog činjenici da je višak mortaliteta usko povezan s epidemijom koronavirusa, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DAN MLADEŽI HDZ-a Plenković: “Od mladih očekujem rad, vidljivost, politički angažman”

Objavljeno

-

By

foto: Facebook, HDZ

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković boravi u Bjelovaru. Uz predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sudjelovao je na svečanom obilježavanju Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a. 

Na svečanom obilježavanju 4. Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a okupilo se više od 200 članova, a pozdravili su ih predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i član stranačkog Predsjedništva Gordan Jandroković.

Plenković je uvodno opisao situaciju u kojoj se nalazi HDZ te istaknuo kako je ulazak Hrvatske u eurozonu i Šengen fascinantan uspjeh koji oporba pokušava proglasiti rutinskim.

 Od članova Mladeži HDZ-a očekuje da imaju svoje jasne političke stavove, ali i gard.

– Od vas očekujemo vidljivost koja se postiže političkim angažmanom. U politici je bitan stav, spremnost na duel i polemiku. Kada imate argumente koji moraju biti usidreni u činjenicama, pobijedit ćete u duelima, kazao im je Plenković.

– Politika je u prvom redu rad za javno dobro, a u drugom ona bitka koju gledate u Hrvatskom saboru, rekao je okupljenima Jandroković i dodao kako te često besmislene bitke u Saboru često upadaju u prvi plan, iako je pravi smisao Sabora donošenje kvalitetnih zakona.

– Stoga, ne nasjedajte na prvoloptaške provokacije jer većina ljudi prepoznaje što su igra i zabava, a što ozbiljan posao. Godine koje dolaze pripadaju vama, poručio je stranačkoj Mladeži.

U sklopu Nacionalnog dana Mladeži HDZ-a dvije panel rasprave

O izazovima medijske komunikacije u digitalnom dobu govorit će predstojnik Ureda predsjednika HDZ-a i glasnogovornik Vlade Marko Milić, dok će panel raspravu Hrvatska na pragu pune europske integracije predvoditi državni tajnici Terezija Gras i Ivan Vidiš, saborski zastupnik Marko Pavić te zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Poslijepodne je na rasporedu humanitarna nogometna utakmica, dok je za nedjelju predviđen odlazak na spomen-područje Barutana i groblje Borik gdje će se sudionici skupa pokloniti poginulim hrvatskom braniteljima, a održat će se i sveta misa.

Kao i svake godine, dodijelit će se priznanja najboljim pojedincima, ali i organizaciji Mladeži u Hrvatskoj.

Domaćin susreta je bjelovarsko-bilogorska Mladež HDZ-a, a organizacija im je pripala zbog dobrih rezultata u dosadašnjem radu, angažmana u stranačkim aktivnostima i na lokalnim izborima, ali i zbog činjenice da Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmlađeg župana u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu