Connect with us

Hrvatska

Evo koji će biti najmanji iznos na bankomatima kad se uvede euro

Objavljeno

-

Prvog siječnja u Hrvatskoj se uvodi euro. Dva tjedna još će se paralelno u plaćanjima koristiti i kuna uz euro, a nakon toga samo euro.

S 1. siječnja sljedeće godine i bakomati će početi isplaćivati eure. Dosad je najmanji iznos koji se mogao podići na bakomatima kod većine banaka bio 100 kuna.

Sve veće banke odnosno Erste Bank, Addiko, RBA, PBZ, ZABA, HPB, Erste Bank, Nova Hrvatska Banka te OTP odgovorile su za Index.hr kako je najmanji iznos apoena koji će se moći podići na njihovim bankomatima biti 10 eura,

Neke banke kreću s manjim apoenima, najveći apoen će biti 50 eura

Iz PBZ-a su dodali kako će se 1. siječnja 2023. isplata eura prvo započeti s manjim apoenima od 10 i 20 eura, a kasnije će se postupno i prema potrebi uvoditi veći apoeni.

Iz nekih su banaka naveli kako će najveći iznos apoena koji će se moći podići biti 50 eura. To znači da će se, kod dizanja većeg iznosa, isplaćivati više novčanica od 50 eura ili novčanica od 50 eura i kombinacija novčanica manjih apoena.

Od 1. siječnja 2023. bankomati će isključivo isplaćivati eure i kune se više na njima moći podizati. Sav novac koji se nalazi na računima građana automatizmom s 1. siječnja 2023. preračunati u eure.

 

Hrvatska

OSIGURAJTE DOMOVE / Policija objavila niz savjeta vezanih uz grijanje u stanovima i kućama

Objavljeno

-

By

Policija je izdala posebno upozorenje za sigurniji dom u sezoni grijanja. Naime, dolaskom hladnijih dana i nižih temperatura, odnosno u sezoni grijanja stambenih, poslovnih i gospodarskih prostora dolazi do opasnosti od požara, eksplozija i trovanja ugljičnim monoksidom, a time i do ugrožavanja ljudskih života i većih materijalnih šteta, upozoravaju iz policije.

Korištenje neispravnih ili neodrživih plinskih trošila i dimnjaka može imati smrtnu posljedicu za ukućane koji često nisu ni svjesni da se nalaze u životnoj opasnosti.

Kako bi smanjili mogućnost takvih tragičnih događaja i kako bi ova sezona grijanja prošla bez poteškoća, građanima daju jednostavne, ali ključne savjete i preporuke.

Ključni savjeti i preporuke

Redovito prozračujte prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica, garaža te sve one gdje koristite razna plinska trošila ili peći za grijanje.

Ne zaključavajte kupaonicu kada se idete tuširati ako koristite plinski bojler, kako bi vam se u slučaju trovanja mogla brzo pružiti pomoć.

PU zagrebačka

Obavezno jednom godišnje angažirajte ovlaštenog dimnjačara da vam pregleda dimnjak.

Instalaciju bojlera, peći, štednjaka i ostalih trošila prepustite isključivo ovlaštenim stručnjacima.

Zamijenite stara atmosferska plinska trošila za nova, kondenzacijska, koja su sigurnija za upotrebu.

Redovito servisirajte svoje kućanske aparate koji rade na plin.

Nabavite detektor ugljičnog monoksida te angažirajte stručnu osobu koja će ga postaviti na za to primjereno mjesto.

PU zagrebačka

Obavezno pozovite dimnjačara:

Ako dimnjak dobro “ne vuče”;

Ako se dimnjak urušava ili je nešto upalo u njega.

Kada se u prostoriji glatke površine orošavaju – vlaže (moguće je da se radi o povratu dimnih plinova);

Ako se u prostoriji osjećaju neuobičajeni mirisi, takav problem može biti povezan s dimnjakom.

Objašnjenja stručnjaka

U nastavku se možete detaljnije informirati o svemu kroz kratke videe i objašnjenja stručnjaka.

Vještak Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić Ferdo Barbarić govori o najčešćim oblicima i uzrocima trovanja ugljičnim monoksidom u Republici Hrvatskoj.

Policijski službenik kriminalističke policije Ilija Brkić s kaznenopravnog i kriminalističkog aspekta govori o kaznenoj odgovornosti počinitelja i važnosti pravovremene zaštite žrtve.

Vatrogasac Petar Prpić daje upute kako postupati u slučaju da dođe do požara dimnjaka.

Izlaganje dimnjačara Željka Dorotića i voditelja Grupacije dimnjačara Hrvatske gospodarske komore Dejana Lončarića donosi niz korisnih savjeta vezanih uz važnost kontrole dimnjaka i dimovoda, odnosno važnost njihove sanacije i servisa ovlaštenih servisera.

Rukovoditelj Stručne tehničke podrške Gradske plinare Zagreb Dubravko Duvančić daje poseban osvrt na simptome trovanja ugljičnim monoksidom i na koji način izlaganje ovom plinu može dovesti do smrtne posljedice.

Ovlašteni serviser plinskih trošila Nenad Kuzman daje jasne upute na koji način prepoznati probleme u radu trošila, savjete i preporuke za korištenje trošila te sugerira nabavku detektora ugljičnog monoksida koji nas na vrijeme može upozoriti na opasnost, kao i da ga ugradi stručna osoba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava otkriva: Koliko smo stvarno potrošili na Crni petak?!

Objavljeno

-

By

Prema podacima Porezne uprave, u petak su Hrvati potrošili 76.702.725,62 eura. Izdano je, odnosno fiskalizirano, 4.000.887 računa. No, koliko su Hrvati sveukupno potrošili u tjednu Crnog petka i onom koji je prethodio tjednu punom sniženja, pogledajte u podacima koje nam je ustupila Porezna uprava.

U tjednu od 20. do 27. studenog 2023. godine izdano je 22.930.414 računa dok su građani potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura. Samo na Crni petak, kao što smo već spomenuli, građani su potrošili 76.702.725,62 eura.

U istom radzdoblju prošle godine građani ipak nisu bili toliko otvorenog novčanika pa je od 21.11. do 27.11. 2022. godine izdano 22.884.622 računa. U tom su periodu građani potrošili 333.031.495,84 eura, što je preko 60 milijuna više u odnosu na prošlu godinu. Na sam Crni petak prošle godine potrošeno je 65.436.468,14 eura.

Građani su ove godine na Crni petak potrošili 11.266.257,48 eura više.

U tjednu koji je prethodio Crnom petku, u razdoblju od 13.11. do 19.11. građani su prošle godine potrošili 320.068.328,01 eura te je izdano 20.775.692 računa dok je ove godine u tjednu prije Crnog petka izdano 22.930.414 računa, a građani su u trgovini na malo u tjednu prije Crnog petka potrošili sveukupno 393.527.711,48 eura pa i toj računici vidimo trend porasta kupovine Hrvata u vrijeme Crnog petka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ekonomist HUP-a: Za pet godina u Hrvatskoj svaki četvrti zaposleni mogao bi biti stranac

Objavljeno

-

By

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, u Dnevniku HRT-a rekao je da hrvatski problem nije broj nezaposlenih jer kada bismo ih zaposlili preko noći, opet bi nam stopa zaposlenih bila među nižim u EU-u.

“Ako Hrvatska želi rasti, ona mora imati veću participaciju na tržištu rada i stopa zaposlenosti mora biti viša. Moramo zapošljavati ljude u djelatnostima s višom dodanom vrijednosti, kao što je to IT industrija i sve ono što imamo kao konkurentsku prednost”, naglasio je.

Dodaje kako u Hrvatskoj imamo fleksibilizaciju zapošljavanja te kako se to treba podržati, piše HRT.

Što se tiče strane radne snage mi se s jedne strane suočavamo s nepovoljnim demografskim trendovima, a s druge se strane suočavamo s iseljavanjem.

“U narednih pet godina broj stranaca bi mogao doći do pola milijuna, a kroz neki duži period broj stranaca bi mogao imati tendenciju rasta”, rekao je Stojić.

Dodao je kako bi za pet i više godina svaki četvrti zaposleni mogao biti stranac.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu