Hrvatska
Pulmolog: “Unazad 2 tjedna bilježimo porast covid pneumonije, najčešće kod ovih pacijenata”
Pulmolog Saša Srića je u Novom danu kod Mašenke Vukadinović govorio o situaciji s covidom u Hrvatskoj.
“Porast respiratornih infekcija je veći, a i porast covida je evidentan”, kaže pulmolog.
“Tu su dominantno pacijenti koji imaju pridružene kronične bolesti, ali bilježimo unazad 2 tjedna i porast covid pneumonije, najčešće kod pacijenata koji imaju preegzistirajuće bolesti”, dodaje.
Proljećem i ljetom dominirale respiratorne infekcije
“Uvijek smo imali između zimskog i ljetnog perioda zrakoprazni prostor bez respiratornih infekcija. Ovo proljeće i ljeto su dominirale respiratorne infekcije, atipične upale pluća”, ističe pulmolog.
“Sada nam dolazi period kada će biti kombinacija svih mogućih uzročnika, od covid infekcija preko atipičnih, ali i tipičnih upala pluća, uključujući i bakterijske pneumonije.”
Posebno je istaknuo da smo ove godine imali u osmom mjesecu dva slučaja influenza-pozitivnih pacijenata van sezone.
Hrvatska
Statistika ne laže: Stranci u prosjeku proveli duže na moru od Hrvata
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranci su u prosjeku noćili 5,9 noći. Za usporedbu, Hrvati su na moru proveli dan manje, svega 5,1 dan. Podsjetimo i da si oko 50 posto stanovnika RH ne može priuštiti odlazak na ljetovanje.
5,8% više dolazaka i 1,1% više noćenja
U kolovozu je u komercijalnim smještajima bilo 4,7 4,7 milijuna dolazaka i 27,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 1,1% u odnosu na kolovoz godinu ranije.
Domaći turisti ostvarili su 447 tisuća dolazaka i 2,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 19,9% i porast noćenja za 11,6% u odnosu na kolovoz 2023.
Prosječno su ostvarili 5,1 noćenje po dolasku.
Strani turisti ostvarili su 4,2 milijuna dolazaka i 24,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 4,5% i porast noćenja za 0,2% u odnosu na kolovoz 2023.
Prosječno su ostvarili 5,9 noćenja po dolasku.
Najviše Nijemaca i Poljaka
Najviše noćenja stranih turista ostvarili su oni iz Njemačke, a slijede ih noćenja turista iz Poljske, Slovenije, Austrije i Italije.
U kolovozu 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista, i to 876 tisuća dolazaka i 6,8 milijuna noćenja, što čini 20,6% od ukupno ostvarenih dolazaka i 27,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj.
Slijede noćenja turista iz Poljske (8,4%), Slovenije (8,0%), Austrije (7,8%), Italije (7,0%), Mađarske (5,5%), Češke (5,4%), Nizozemske (4,4%) i Slovačke (4,3%).
Domaći najviše u Crikvenici, a strani u Rovinju
Domaći su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Crikvenici, i to 83 tisuće noćenja. Slijede noćenja domaćih turista u Biogradu na Moru (81 tisuću), Vodicama (80 tisuća), Malom Lošinju (74 tisuće) i Šibeniku (73 tisuće).
Strani su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Rovinju, i to 1,0 milijuna noćenja, a slijede noćenja stranih turista u Medulinu (875 tisuća), Poreču (779 tisuća), Umagu i Dubrovniku (svaki po 749 tisuća) te Splitu (664 tisuće).
Hrvatska
Još jedna bolnica zabranila posjete zbog covida
Opća bolnica u Koprivnici u petak je do daljnjeg zabranila sve posjete pacijentima.
“Zbog povećanja broja covid-19 pozitivnih pacijenata u Općoj bolnici “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica zabranjuju se posjeti do daljnjeg”, priopćili su iz bolnice.
Podsjetimo, nova varijanta koronavirus XEC nedavno je zabilježena u Hrvatskoj, kako je potvrđeno za N1 iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
“Predviđa se da će ova podvarijanta u sljedećih par mjeseci preuzeti dominaciju, ali takvih je predviđanja bilo i ranije pa se nisu uvijek obistinila. Vrijeme će pokazati”, poručili su tada iz HZJZ-a.
Hrvatska
Uskoro raste naknada za povrat PET ambalaže. Evo koliko se godišnje prikupi boca, a građanima isplati novca
Hrvatska je 2005. godine, među prvima u Europi, uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka. No u dosadašnjih 19 godina iznos naknade ostao je nepromijenjen.
Za povrat plastičnih boca od početka se dobivalo 50 lipa po komadu, a taj iznos nije se promijenio niti ulaskom Hrvatske u eurozonu 2023. godine, jedino je konvertiran pa sada iznosi 7 centi.
Iako je Hrvatska bila među europskim pionirima u uspostavi sustava povratne naknade za plastične boce, iznos naknade ostao je najniži u Europi.
“Sramotno najniži iznos u Europi”
Primjerice, u Estoniji, Latviji i Litvi povratna naknada iznosi 10 centi, u Poljskoj 12 centi, u Slovačkoj 15, u Švedskoj od 12 do 19 centi ovisno o veličini i materijalu ambalaže, u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj je 25 centi, a u Finskoj od 10 do 40 centi, također ovisno o veličini ambalaže.
U međuvremenu je kod nas set ambalaže za povrat od 2021. proširen na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda te bočice zapremnine 0,2 litre.
Nekoliko ekoloških udruga okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom pritiskale su dosadašnje Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša, a od proljetos i novoustrojeno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da povećaju iznos te, kako rekoše, “sramotno najniže povratne naknade u Europi”.
I 10 centi premalo, trebalo bi kao u Slovačkoj
Konačno, sredinom prošloga mjeseca ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potvrdila je da će od 1. siječnja 2025. godine naknada za povrat PET ambalaže iznositi 10 centi. No, i taj tri centa viši iznos ekološkim se udrugama čini premalim i nedovoljno motivirajućim pa eko-udruge zahtijevaju da bude između 15 i 50 centi.
“Donošenje Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi čekali smo od 2023. te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja. Stoga smatramo da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, kao što primjerice ima Slovačka, socioekonomski sličnija Hrvatskoj”, izjavila je nedavno za Hinu Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Od milijun boca bude vraćeno oko 850.000
Unatoč tomu, stopa recikliranja povratne ambalaže u Hrvatskoj vrlo je visoka. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) rekli su nam da je stopa recikliranja u sustavu povratne naknade za plastiku oko 95 posto od sakupljenih količina, dok je za staklo i metal ta stopa između 95 i 99 posto.
Što se tiče ukupnog broja plastične (PET), metalne (Al/Fe) i staklene ambalaže u sustavu povratne naknade, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadnje službene podatke imaju za 2022. godinu.
“Tada je na tržište ukupno stavljeno više od milijun komada ambalaže u sustavu povratne naknade, konkretno 1.069.557.045 komada, a sakupljeno je 854.608.401, odnosno 79,90 posto. Za povratnu naknadu u 2022. godini građanima je isplaćeno 427.304.200,50 kuna ili oko 57 milijuna eura”, rekli su nam u FZOEU-u.
Mnogi preživljavaju sakupljajući boce
Stopa prikupljanja svake je godine otprilike ista, a budući da se iznos naknade nije mijenjao, spomenuti ukupni iznosi isplaćeni građanima također su slični.
Valja reći da je osim ekološke komponente, sustav povratne naknade za plastične boce od samog početka imao i izraženu socijalnu komponentu jer mnogi siromašni građani od 2005. godine naovamo preživljavaju od sakupljanja boca, odnosno povratnih naknada.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
ZADRANI SLAVE SVOG ZAŠTITNIKA SV. ŠIMU / U 17 sati blagoslov djece; u 19 sati svečano misno slavlje
-
magazin10 sati prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
PRIPREMITE SE NA VRIJEME / U srijedu bez vode četiri ulice u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / 40 muškaraca svečano pristupili u Bratovštinu sv. Šime u Zadru