Hrvatska
Epidemiologinja za HRT: Raste broj podvarijanti omikrona u Hrvatskoj
Pravila o COVID potvrdama ostaju na snazi idućih 12 mjeseci, dakle, pandemija koronavirusne bolesti još traje. Pojavljuju se i nove javnozdravstvene opasnosti, nove zarazne bolesti, uskoro je kraj nastavne i akademske godine, počela su putovanja, godišnji odmori, brojni zabavni događaji. O svemu je u Studiju 4 govorila epidemiologinja Diana Mayer.
– Korona nije nestala, pandemija nije završila, ona je među nama. Na svu sreću, svi smo se naučili živjeti s koronom. Mjere su odavno popustile. Za nas epidemiologe posao se nešto smanjio, ali svaki dan pratimo broj novooboljelih, broj hospitalizacija, sadržaj posla nam je ostao isti. Na svu sreću, život se vratio na ono staro normalno. Ipak, opreza nikada dosta, kaže Diana Mayer, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dodajući da pacijenti uglavnom imaju slabu kliničku sliku ili su asimptomatski te se bolest slučajno otkriva.
Velik je broj ljudi prokužen, puno je i cijepljenih, a to dovodi do male smrtnosti, dodaje Mayer ističući da nas je život s COVID-om podsjetio na sve stare mjere koje su dobre i uobičajene.
– To je higijena tijela, potom i higijena prostora. Hoteli i restorani su primjerice jako puno podigli svoj higijenski standard. Očekujemo turističku sezonu takvu da svi mogu bez problema doći. To je sve skupa jedan plus cijele pandemije.
Govoreći o podacima, ističe da dnevno imamo od 400 do 500 slučajeva, a da pola otpada na novooboljele, a ostalo na one koji su se opet razboljeli. Mnogi od njih su cijepljeni.
– Bolest je nepredvidiva. Omikron je trenutno dominantan, ali on ima više svojih podvrsta. U zadnjih dva tjedna je porasla učestalost podvarijanti, ističe Mayer dodajući da većinom ljudi danas koronavirus prebolijevaju kod kuće.
Tri mjeseca nakon preboljenja može se javiti postcovid sindrom.
– On nema određenog pravila. Nisu samo poremećaji respiratornog sustava, već je to umor te on zna zahvatiti sve organe. U 2021. imali smo oko 12 tisuća dijagnoza postcovid sindroma. U prvih dva mjeseca 2022. imali smo dvostruko više. Bilo koji simptom koji se zadržava dulje od tri mjeseca nakon korone, može biti dijagnosticiran kao postcovid sindrom.
Kaže da je oko 68% stanovništva procijepljeno.
– Slično je i u brojnim drugim zemljama, ističe Mayer dodajući da se nada da neće doći do nekih alarmantnih događanja na jesen.
Naglašava i da dolaze nove varijante cjepiva te da se očekuju krajem kolovoza ili početkom rujna.
– Budu li odobrene od strane EMA-e, mi ćemo ih primijenjivati, ističe epidemiologinja Mayer.
Govoreći o majmunskim boginjama, objasnila je da to nije nova bolest. To je virusna bolest slična velikim boginjama, ali nije toliko zarazna.
– One su zoonoza, što znači da je domaćin i rezervoar bolesti životinja, odnosno glodavci, Ima oko 1500 slučajeva u svijetu, počela je u Africi, širi se i najviše je slučajeva u Velikoj Britaniji, možemo očekivati ih i u Hrvatskoj. Treba biti oprezan, simptomi su umor, temperatura i opća slabost, pojavljivanje plikova sličnih vodenim kozicama. Pacijent je zarazan dok mu ne otpadnu kaste, osnovna mjera je higijena, a važno je da oni koji njeguju bolesnike u kućama nose zaštitne rukavice, da se sve što dolazi u doticaj s bolesnikom posebno čisti. Traje 2-4 tjedna i prenosi se bliskim kontaktom, kapljičnim putem, kazala je.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMORATE U SPIZU? / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
Sport4 dana prijeIZ GRADA ZADRA: Obavijest za sufinanciranje izvanškolskih aktivnosti
-
Hrvatska4 dana prijePRIUŠTIVO STANOVANJE / Hoće li padati cijene nekretnina? “Manjak ponude i dalje je kroničan problem”
-
Sport4 dana prijeFOTO / Održan 13. memorijalni turnir u sjedećoj odbojci „Maslenica ‘93 – Memorijal Ivica Kapetanović“, turnir osvojila ekipa iz Zagreba






