Connect with us

Svijet

AFP objavio analizu o BiH: Pobuna Hrvata sve veća, raste strah od sukoba, svi odlaze

Objavljeno

-

U duboko podijeljenoj Bosni i Hercegovini bosanskohercegovački Hrvati ponovno pozivaju na promjene izbornog zakona i prijete mogućim bojkotom izbora u listopadu pa mnogi strahuju da tu siromašnu balkansku zemlju očekuje novo razdoblje nestabilnosti, piše France Presse.

U Mostaru, koji se smatra hrvatskim središtem, zvonjava crkvenih zvona i islamski poziv na molitvu odjekuju iznad slikovitog kamenog mosta koji povezuje hrvatski dio grada s bošnjačkim. No taj površinski sklad prikriva sve veće nezadovoljstvo bosanskohercegovačkih Hrvata zbog manjkavosti u izbornom sustavu koji im uskraćuje pravo da biraju svoje čelnike.

Mostar je bio razoren za vrijeme rata u BiH početkom 1990-ih, koji je podijelio zemlju duž etničkih linija.

Nekoliko desetljeća kasnije, nemir među bosanskohercegovačkim Hrvatima događa se u trenutku kad secesionističke prijetnje vođa bosanskohercegovačkih Srba raspiruju zabrinutosti da je BiH ponovno na rubu sukoba.

“Ili ćemo riješiti problem mirnim razlazom, ili ćemo kuću – državu – učiniti ugodnom za život svima”, rekao je Petar Vidić, 48-godišnji bivši hrvatski vojnik, za AFP u Mostaru.

Tročlano predsjedništvo BiH

Okrutni rat u BiH završio je mirovnim sporazumima 1995. kojima je zemlja podijeljena na dva dijela, jedan kojim vladaju etnički Srbi i muslimansko-hrvatsku federaciju. Zemlja ima tročlano rotirajuće predsjedništvo koje čine predstavnici triju zajednica, Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Ali Bošnjaci u Federaciji BiH čine gotovo 70 posto od njezinih 2,2 milijuna stanovnika. To im daje veliku brojčanu prednost na izborima i de facto kontrolu nad time tko može biti izabran za predstavnika Hrvata u predsjedništvu države.

“U predsjedništvu su dvojica predstavnika Bošnjaka i jedan predstavnik Srba”, govori se u političkim krugovima bosanskohercegovačkih Hrvata. No za puno Hrvata u BiH to nije trivijalno pitanje. Nakon dugogodišnjeg nezadovoljstva, mnogi od njih predlažu da se opće izbore u listopadu bojkotira.

Nije logično

Na konferenciji u Mostaru u veljači stranke bosanskohercegovačkih Hrvata okupile su se kako bi pripremile plan za svoje iduće korake pozivajući na hitne reforme. Ali nisu najavile opći bojkot.

“Nisu ispunjeni formalni uvjeti za organizaciju izbora dok se ne promijeni izborni zakon kako bi se osiguralo da sve tri etničke skupine budu legitimno zastupljene”, rekao je Dragan Čović, vođa HDZ-a BiH. 

lija Cvitanović iz HDZ-a 1990. još je odlučniji. “Ako netko misli da može oduzeti hrvatskom narodu legitimitet, potisnuti ih, onda će morati za to odgovarati”, rekao je novinarima.

Hrvatske stranke žele mehanizam koji bi im omogućio da biraju vlastite predstavnike u predsjedništvu i gornjem domu parlamenta, čemu se žestoko protive vladajuće bošnjačke stranke.

Sadašnji hrvatski predstavnik u predsjedništvu Željko Komšić, kojeg zapravo podržavaju Bošnjaci, također kritizira tu ideju za koju kaže da bi bio “izborni zakon utemeljen na aparthejdu”. No za mnoge bosanskohercegovačke Hrvate reforme su potrebne kako bi se spriječilo daljnje podjele ili moguću secesiju u već duboko podijeljenoj zemlji.

“Da, svi bismo trebali imati jednaka prava”, rekla je Sima Pehar, 78-godišnja hrvatska umirovljenica. “Zašto bi netko koga nisu izabrali Hrvati trebao predstavljati Hrvate? To nije logično”.

Svi odlaze

No kritičari nedavnih poziva za reformama smatraju da bi to samo služilo interesima političke elite u, kako tvrde, disfunkcionalnoj zemlji koja stagnira i nakon što je rat završio. Čak i u miru, kažu, Mostarom su dugo vladali tvrdolinijaši s obiju strana.

“Ništa se neće promijeniti za građane BiH s mogućim reformama izbornih pravila”, rekla je analitičarka Ivana Marić za N1 televiziju. “To je još samo jedna priča da se ljude zaokupi i da ne razmišljaju o konkretnim stvarima”.

Mostar se i dalje diči ljepotom svojeg poznatog mosta, koji su sagradili Osmanlije u 16. stoljeću, a uništile hrvatske snage 1993. godine. Most je obnovljen 2004. godine. No ljudi i dalje masovno bježe iz grada, što je nacionalni fenomen.

“Svi napuštaju BiH, Hrvati, Bošnjaci i Srbi”, rekla je umirovljenica Pehar. “Gospodarstvo je katastrofa. Oni koji nama vladaju prijete ratom i ljudi bježe”.

U međuvremenu, pregovori o mogućim reformama koje podržava Zapad zapeli su, raspirujući bojazni od bojkota, novih nemira i mogućeg pokušaja raspuštanja Federacije BiH.

“Uvjeren sam da će se kriza nastaviti ako se izborni zakon ne promijeni”, rekao je analitičar Zoran Krešić. “To je loše za cijelu BiH i njezinu euroatlantsku budućnost i odrazit će se nažalost na ljude”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Hoće li WHO ukinuti izvanredno stanje zbog covida? Poznato i kada pada odluka

Objavljeno

-

By

Međunarodni odbor stručnjaka počeo je u petak raspravu o ukidanju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu zbog covida-19, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trebala bi svoju odluku objaviti najranije u ponedjeljak, rekli su izvori iz tog tijela sa sjedištem u Ženevi.

Na početku sastanka, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus istaknuo je da je u proteklih osam tjedana zabilježeno više od 170.000 smrtnih slučajeva.

“Stvarni broj je sigurno puno veći”, rekao je, dodajući da se situacija u Kini pogoršava.

“Ukidanje ograničenja u Kini dovelo je do naglog porasta smrtnih slučajeva u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Prošlog je tjedna WHO-u prijavljeno gotovo 40.000 smrtnih slučajeva, više od polovice njih iz Kine.”

Odbor, čija bi rasprava trebala završiti najranije u petak navečer, treba potom izvijestiti Tedrosa o svojim zaključcima, ostavljajući mu da donese odluku za ili protiv ukidanja trenutnog izvanrednog stanja.

Već ranije ovog tjedna, Tedros je izrazio zabrinutost zbog stalnog povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih s covidom.

Proglašenje izvanrednog stanja najviši je stupanj uzbune koji WHO može proglasiti. To čini u slučaju prijetnji kako bi vlade i javnost bili upozoreni i mogli se pripremiti.

Ni proglašenje niti ukidanje izvanrednog stanja nema neposredne posljedice. Svaka država sama odlučuje o upravljanju krizom.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO danas objavio novi popis: “U slučaju nuklearnog napada pripremite ove lijekove”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) danas je izdala publikaciju koja donosi ažurirani popis lijekova čije zalihe trebaju biti spremne u slučaju nuklearne opasnosti i izloženosti radijaciji. Zalihe bi trebale uključivati lijekove koji sprječavaju ili smanjuju izloženost zračenju, ali i one koji olakšavaju zdravstvene tegobe nakon što je osoba već bila izložena radijaciji. 

“U hitnim slučajevima zračenja ljudi mogu biti izloženi zračenju u dozama koje se kreću od zanemarivih do po život opasnih. Vlade moraju omogućiti hitno liječenje onima kojima je potrebno”, rekla je dr. Maria Neira, vršiteljica dužnosti pomoćnice glavnog direktora WHO-a.

“Ključno je da su vlade spremne zaštititi zdravlje stanovništva i odmah reagirati u hitnim slučajevima. To uključuje spremanje zaliha lijekova koji će spasiti živote i koji će smanjiti rizike i liječiti posljedice zračenja”, dodala je Neira. Ova publikacija zamjenjuje izvješće WHO-a iz 2007. o razvoju nacionalnih zaliha za hitne slučajeve radijacije i sadrži ažurirane informacije na temelju istraživanja u posljednjem desetljeću. 

Ključno je smanjenje unosa i izbacivanje radionuklida iz tijela

Na popisu se nalaze lijekovi koji mogu spriječiti ili smanjiti unos radionuklida, odnosno povećati eliminaciju radionuklida iz ljudskog tijela. Također, u publikaciji se analiziraju glavni elementi koji su potrebni za razvoj, održavanje i upravljanje nacionalnim zalihama specifičnih medicinskih potrepština koje će biti potrebne u slučaju nuklearnog napada. 

Tipični lijekovi koji bi trebali biti korišteni u slučajevima izloženosti radioaktivnom zračenju su: 

– stabilni jod, koji se primjenjuje kako bi se spriječilo ili smanjilo izlaganje štitnjače radioaktivnom jodu
– berlinsko modrilo za uklanjanje radioaktivnog cezija iz tijela
– cinkov ili kalcijev dietilentriamin penta-acetat (DTPA) koji se koristi za tretiranje unutarnje kontaminacije transuranijskim radionuklidima
– citokini koji se koriste za ublažavanje oštećenja koštane srži, u slučaju akutnog radijacijskog sindroma (ARS)
– ostali lijekovi koji se koriste za liječenje povraćanja, proljeva i infekcija.

“Važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju”

WHO kao vodeća međunarodna organizacija u javnom zdravstvu s ovlastima i odgovornošću za pomoć u hitnim zdravstvenim slučajevima daje savjete i smjernice zemljama o javnozdravstvenoj spremnosti i odgovoru na hitne slučajeve radijacije. WHO se obvezuje da će u hitnim zdravstvenim slučajevima pomoći u nabavi ili dijeljenju medicinskih potrepština među zemljama.

“Ovaj ažurirani popis kritičnih lijekova bit će ključni alat za pripravnost i spremnost naših partnere da identificiraju, nabave, skladište i pravodobno isporuče učinkovit lijek onima koji su izloženi riziku ili takvom događaju”, rekao je dr. Mike Ryan, izvršni direktor WHO-ovog Programa za hitne zdravstvene situacije.

S obzirom na to da izloženost visokim razinama zračenja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica ili čak smrti, važno je da nacionalne vlade što brže reagiraju na takav događaj. Za adekvatan odgovor je ključna koordinacija lokalnih, nacionalnih i međunarodnih tijela. 

 
Nastavi čitati

Svijet

Sve smo bliže planetarnoj kataklizmi: Sat sudnjeg dana nikad bliže ponoći

Objavljeno

-

By

Devedeset je sekunda do ponoći, što znači da čovječanstvo nije nikad bilo bliže planetarnoj kataklizmi, obznanila je u utorak skupina znanstvenika koji prate “Sat sudnjeg dana” koji ne odbrojava vrijeme, već upozorava na opasnost od nuklearnih, ekoloških i tehnoloških prijetnja.

“Bilten nuklearnih znanstvenika”, neprofitna organizacija koja od 1947. vodi taj simboličan projekt, obznanila je na tiskovnoj konferenciji u Washingtonu svoj novi sat koji mjeri blizinu svjetske katastrofe.

Kazaljke sata pomaknute su za 10 sekunda i sada su na 90 sekunda do ponoći, sve bliže neminovnoj kataklizmi koja, nadaju se stručnjaci, nikad neće nastupiti.

Godine 2020. sat je postavljen na 100 sekunda do ponoći, što je tada bio rekord od njegova nastanka.

“Pomičemo sat i najbliži je ponoći nego ikad”, rekli su znanstvenici kada su objavili sat, dodajući da su takvu odluku donijeli zbog “sve veće opasnosti od rata u Ukrajini”, ali “ne samo” zbog toga.

U početku, nakon Drugog svjetskog rata, kazaljke sata su pokazivale sedam minuta do ponoći. Godine 1991., na kraju Hladnog rata, vraćene su na 17 minuta do ponoći. U 1953. te u 2018. i 2019. pokazivale su dvije minute do ponoći.

Bilten nuklearnih znanstvenika osnovao je 1945. Albert Einstein i stručnjaci koji su radili na projektu “Manhattan” koji je proizveo prvu atomsku bombu. Skupina svake godine objavljuje novi sat prilagođavajući kazaljke u skladu s događanjima u svijetu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu