Connect with us

Svijet

BRUXELLES Plenković: Status EU kandidata i za Ukrajinu i za Bosnu i Hercegovinu

Objavljeno

-

Tijekom rasprave “Ovo je Europa” s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, zastupnici su izrazili potporu hrvatskom prihvaćanju eura te ulasku u Schengen.

Premijer Plenković je tijekom svog obraćanja rekao kako je Hrvatska izborila neovisnost prije samo 30 godina te je vrlo brzo odlučila svoju budućnost vezati uz Europsku uniju u koju je konačno i ušla 2013. godine. Istaknuo je da se nacionalni strateški ciljevi mogu najbolje ostvariti udruživanjem i dijeljenjem suvereniteta s principom solidarnosti u EU-u.

Plenković je kazao kako se današnji izazovi – rat u Ukrajini, porast cijene energenata, sigurnost prehrambenih lanaca – moraju rješavati s istom odlučnošću i kreativnošću koju je Unija pokazala suočena s pandemijom bolesti COVID-19.

Ustvrdio je kako je ruska agresija na Ukrajinu bila planirana u trenutku uočene slabosti Zapada te je imala razorne posljedice po Ukrajinu. Izrazio je želju da Europsko vijeće odobri status kandidatkinja Ukrajini, kao i Moldovi i Gruziji, uz određene uvjete. Rekao je kako je Hrvatska čvrsto i kontinuirano podržavala prijavu Bosne i Hercegovine iz 2012. godine za status kandidatkinje za EU članstvo.

Plenković je pozdravio zaključke Konferencije o budućnosti Europe posebno izdvojivši ideje o podijeljenim ovlastima u zdravstvu. Oprezniji je bio međutim po pitanju uvođenja većinskog glasanja u području vanjske politike.

Klubovi zastupnika

U reakcijama na obraćanje premijera Plenkovića, zastupnici su izrazili potporu članstvu Hrvatske u eurozoni kao i ulasku u Schengen. Istodobno, pozvali su na učinkovitiju raspodjelu EU sredstava u Hrvatskoj, više rada u borbi protiv korupcije te su zatražili primjenu visoke razine standarda ljudskih prava na hrvatskim vanjskim granicama. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Nova studija: Ažurirana cjepiva protiv covida nude bolju zaštitu

Objavljeno

-

By

Ažurirana cjepiva protiv covida-19 nude povećanu zaštitu od novih varijanti kod ljudi koji su prethodno primili do četiri doze starijeg cjepiva, pokazala je studija provedana u Sjedinjenim Državama.

Studijom je bilo obuhvaćeno više od 360.000 ljudi a objavljena je u Tjednom izvješću o morbiditetu i mortalitetu (MMWR), tjednom epidemiološkom pregledu koji objavljuju američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Studija nudi prvi dokaz da nova cjepiva Pfizer-BioNTecha i Moderne pružaju bolju zaštitu u usporedbi s originalnim cjepivima.

Od njihova uvođenja u rujnu, boosteri koji sadrže originalnu i omikron BA.4/5 varijantu koronavirusa pružili su veću korist mlađim odraslim osobama u dobi od 18 do 49 godina od onih u starijoj dobnoj skupini.

Kada su davani u razmaku od osam ili više mjeseci, relativna učinkovitost novih boostera u usporedbi s originalnim cjepivima bila je 56 posto kod osoba u dobi od 18 do 49 godina, 48 posto kod onih u dobi od 50 do 64 godine i 43 posto kod ljudi u dobi od 65 godina i starijih, pokazalo je istraživanje.

Varijacije u učinkovitosti bile su manje, u rasponu od 28 do 31 posto, kada je docjepljivanje bilo u razmaku od 2-3 mjeseca.

Autori studije, međutim, upozoravaju da se sudionici možda nisu sjećali svog statusa cijepljenja, prethodne povijesti infekcija i bolesti, te da je slabo prihvaćanje dvovalentnih boostera moglo utjecati na rezultate.

Do sada je ubrizgano oko 35 milijuna ažuriranih cjepiva diljem SAD-a, što zanči da ih je primilo oko 10 posto ukupne populacije, prema vladinim podacima.

Autori su upozorili da se dominantne varijante stalno mijenjaju.

U samo posljednja dva mjeseca podvarijante BQ.1 i BQ.1.1 postale su dominantne u Sjedinjenim Državama, a cjepiva su ažurirana na temelju prethodno dominantne BA.5 podvarijante omikrona.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu