Hrvatska

Premijer: Šaljemo Ukrajini pomoć od 124 mil. kn u naoružanju i zaštitnoj opremi

Objavljeno

2 godine prije

28. veljače 2022.

hrt.hr

Vlada je na izvanrednoj sjednici donijela paket mjera pomoći vezanih uz situaciju u napadnutoj Ukrajini. Donešena je i odluku o zabrani ulaska ruskim avionima u hrvatski zračni prostor. Politička odluka o tome donesena je jučer na konzultacijama.

– Današnja sjednica je u cijelosti posvećena Ukrajini, našoj prijatelljskoj zemlji. Svi smo svjedoci brutalonog napada ruskle vojske na Ukrajinu, s kopna, mora, zraka i u kibernetičkom prostoru. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se ne sprema napad na Ukrajinu i da su samo vojne vježbe na granici s tom zemljom – maske su pale i naglo je pokrennut napad sa sjevera, istoka i juga. pokrenut je s očitom namjerom da se okupira po površini najveća europska zemlja iako je njezino demokratski izabrano vodstvo upozoravalo na opasnost koja prijeti, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.

Naglasio je da Hrvatska jako dobro zna što znači izboriti se za svoju slobodu.

– Za Hrvatsku dileme nema, Hrvatska može biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod i, da se vrate politici razuma i dijaloga, rekao je.

Naglašava da je EU jedinstven u vei sa sankcijama Rusiji.

– Parlamentarna većina koja je jutros imala sastanak je jedinstva, što je važno za stabilnost našeg djelovanja. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba. Na tom tragu pozdravljamo jednoglasno usvajanje Deklaracije o Ukrajini. Dogovorili smo ranije s predsjednikom Sabora, a danas i oporbom, da ćemo u srijedu održati raspravu u Saboru o situaciji u Ukrajini. Istodobno svjedočimo i velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu i to nas ispunjava ponosom, naglašava Plenković među ostali.

– Vlada je reagirala već par sati od napada na Ukrajinu. Zato ćemo danas donijeti mjere za podršku Ukrajini kao i niz mjera zkojima ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, smještajnih kapaciteta, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom kao i mjere zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima, kazao je premijer.

Hrvatska Ukrajini šalje pomoć od 124 milijuna kuna

Hrvatska će se pridružiti odluci EU-a da se neke ruske banke isključe iz sustava SWIFT, kada ona bude donesena.

– Danas ćemo donijeti odluku o pomoći Ukrajini i u obrambenom smislu, a riječ je prije svega o zaštitnoj opremi i pješačkom naoružanju u vrijednosti od 124 milijuna kuna, kazao je Plenković.

Naglasio je važnost izgradnje LNG-a na Krku, čime je osiguran alternativni dobavni pravac ukapljenog plina. Podsjetio je da su njegovi kapaciteti u ovom trenutku 2,6 milijardi kubika što je dostatno za ukupne potrebe hrvatskih kućanstava kao i za ukupne potrebe hrvatskoga gospodarstva.

Na kraju je ponovio da Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu.

– Mi našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, da smo svojim politikama i nastupima nažalost anticipirali ovakve scenarije kakve vidimo danas. Stati uz bok ukrajinskog naroda je jedini pravi put, kazao je Planković.

U Ukrajini još 30-50 hrvatskih državljana

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da radna skupina MVEP-a 24 sata prati situaciju u Ukrajini, a veleposlanica Djanić je u stalnom kontaktu s hrvatskim državljanima u Ukrajini. Većina ih je u Kijevu, a manji dio u Boldavi i Lavovu.

– Procjenjuje se da je u Ukrajini trenutačno 30-50 hrvatskih državljana, a na početku agresije ih je bilo 114, rekao je ministar Grlić Radman. Naglašava da će se popis hrvatskih državljana danas konsolidirati kako bi se utvrdio njihov točan broj kao i mjesto njihova boravka.

Angažirana su i hrvatska veleposlanstva u državama koje su susjedi Ukrajini.

Osnivanje međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su od prvog dana agresije sve sastavnice Domovinske sigurnosti angažirane. Kazao je da je u Hrvatsku do danas ušlo 119 ukrajinskih izbjeglica, od koji su 11 u Motelu Plitvice, a ostali će biti smješteni u privatnom aranžmanu.

– Uspostavljeni su i prihvatni centri u Osijeku, Zagrebu, a u pripremi je prihvatni centri u Varaždinskim Toplicama, rekao je Božinović.

– Neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe, što sve skupa može doseći brojku od 8 milijuna ljudi. Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice, rekao je Božinović među ostalima.

Govorio je i o donošenju direktive na razini EU-a kako bi se ukrajinske izbjeglice mogle odmah uključiti na tržište rada.

Ruskim aviokompanijama zabranjeno letenje iznad Hrvatske

Ministar prometa Oleg Butković rekao je kako je većina država članica EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo uvela mjere kojima ruskim zračnim prijevozicima, zrakoplovima i prijevoznicima unajmljenih ili na bilo koji način povezanima s državljanima Ruske federacije zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz zračnih luka na teritoriju država članica.

Povezane teme :andrej plenković Featured ukrajina

Up Next

Pusić: “Europa našla svoju snagu, a Zelenskij je prvi heroj 21. stoljeća”

Ne propustite

Mladi Jastreb: Putin je propustio životnu šansu i potonuo na razinu Hitlera

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

21 sat prije

18. travnja 2024.

hrt.hr

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta.

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina.

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

23 sata prije

18. travnja 2024.

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku: