Connect with us

Hrvatska

Premijer: Šaljemo Ukrajini pomoć od 124 mil. kn u naoružanju i zaštitnoj opremi

Objavljeno

5 godina prije

-

Vlada je na izvanrednoj sjednici donijela paket mjera pomoći vezanih uz situaciju u napadnutoj Ukrajini. Donešena je i odluku o zabrani ulaska ruskim avionima u hrvatski zračni prostor. Politička odluka o tome donesena je jučer na konzultacijama.

– Današnja sjednica je u cijelosti posvećena Ukrajini, našoj prijatelljskoj zemlji. Svi smo svjedoci brutalonog napada ruskle vojske na Ukrajinu, s kopna, mora, zraka i u kibernetičkom prostoru. Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se ne sprema napad na Ukrajinu i da su samo vojne vježbe na granici s tom zemljom – maske su pale i naglo je pokrennut napad sa sjevera, istoka i juga. pokrenut je s očitom namjerom da se okupira po površini najveća europska zemlja iako je njezino demokratski izabrano vodstvo upozoravalo na opasnost koja prijeti, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.

Naglasio je da Hrvatska jako dobro zna što znači izboriti se za svoju slobodu. 

–  Za Hrvatsku dileme nema, Hrvatska može biti samo na strani demokratske i suverene Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode. Rusiju i ruski narod pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod i, da se vrate politici razuma i dijaloga, rekao je.

Naglašava da je EU jedinstven u vei sa sankcijama Rusiji.

– Parlamentarna većina koja je jutros imala sastanak je jedinstva, što je važno za stabilnost našeg djelovanja. Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je pokazala i parlamentarna oporba. Na tom tragu pozdravljamo jednoglasno usvajanje Deklaracije o Ukrajini. Dogovorili smo ranije s predsjednikom Sabora, a danas i oporbom, da ćemo u srijedu održati raspravu u Saboru o situaciji u Ukrajini. Istodobno svjedočimo i velikom elanu hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu i to nas ispunjava ponosom, naglašava Plenković među ostali.

– Vlada je reagirala već par  sati od napada na Ukrajinu. Zato ćemo danas donijeti mjere za podršku Ukrajini kao i niz mjera zkojima ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, smještajnih kapaciteta, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom kao i mjere zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima, kazao je premijer.

Hrvatska Ukrajini šalje pomoć od 124 milijuna kuna

Hrvatska će se pridružiti odluci EU-a da se neke ruske banke isključe iz sustava SWIFT, kada  ona bude donesena.

– Danas ćemo donijeti odluku o pomoći Ukrajini i u obrambenom smislu, a riječ je prije svega o zaštitnoj opremi i pješačkom naoružanju u vrijednosti od 124 milijuna kuna, kazao je Plenković.

Naglasio je važnost izgradnje LNG-a na Krku, čime je osiguran alternativni dobavni pravac ukapljenog plina. Podsjetio je da su njegovi kapaciteti u ovom trenutku 2,6 milijardi kubika što je dostatno za ukupne potrebe hrvatskih kućanstava kao i za ukupne potrebe hrvatskoga gospodarstva.

Na kraju je ponovio da Hrvatska ne može pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu.

– Mi našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, da smo svojim politikama i nastupima nažalost anticipirali ovakve scenarije kakve vidimo danas. Stati uz bok ukrajinskog naroda je jedini pravi put, kazao je Planković.

U Ukrajini još 30-50 hrvatskih državljana

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da radna skupina MVEP-a 24 sata prati situaciju u Ukrajini, a veleposlanica Djanić je u stalnom kontaktu s hrvatskim državljanima u Ukrajini. Većina ih je u Kijevu, a manji dio u Boldavi i Lavovu.

– Procjenjuje se da je u Ukrajini trenutačno 30-50 hrvatskih državljana, a na početku agresije ih je bilo 114, rekao je ministar Grlić Radman. Naglašava da će se popis hrvatskih državljana danas konsolidirati kako bi se utvrdio njihov točan broj kao i mjesto njihova boravka.

Angažirana su i hrvatska veleposlanstva u državama koje su susjedi Ukrajini. 

Osnivanje međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su od prvog dana agresije sve sastavnice Domovinske sigurnosti angažirane. Kazao je da je u Hrvatsku do danas ušlo 119 ukrajinskih izbjeglica, od koji su 11 u Motelu Plitvice, a ostali će biti smješteni u privatnom aranžmanu.

– Uspostavljeni su i prihvatni centri u Osijeku, Zagrebu, a u pripremi je prihvatni centri u Varaždinskim Toplicama, rekao je Božinović.

– Neke procjene govore o četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine u EU, a tu su i interno raseljene osobe, što sve skupa može doseći brojku od 8 milijuna ljudi. Radi se o velikoj humanitarnoj krizi. Vlada je i dalje spremna pružati svu pomoć i primati ukrajinske izbjeglice, rekao je Božinović među ostalima.

Govorio je i o donošenju direktive na razini EU-a kako bi se ukrajinske izbjeglice mogle odmah uključiti na tržište rada.

Ruskim aviokompanijama zabranjeno letenje iznad Hrvatske

Ministar prometa Oleg Butković rekao je kako je većina država članica EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo uvela mjere kojima ruskim zračnim prijevozicima, zrakoplovima i prijevoznicima unajmljenih ili na bilo koji način povezanima s državljanima Ruske federacije zabranjuje korištenje zračnog prostora te slijetanje i polijetanje iz zračnih luka na teritoriju država članica. 

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

1 dan prije

-

17. rujna 2026.

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

5 dana prije

-

14. rujna 2026.

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

6 dana prije

-

13. rujna 2026.

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu