Connect with us

Hrvatska

Pusić: “Europa našla svoju snagu, a Zelenskij je prvi heroj 21. stoljeća”

Objavljeno

2 godine prije

-

O početku pregovora između ruske i ukrajinske strane, mjerama za pomoć Ukrajini, o tomu kako će se sankcije odraziti na rusku ekonomiju, ali i na ostatak svijeta u emisiji HTV-a govore državni tajnik ministarstva financija Stjepan Čuraj, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić te makroekonomist Goran Šaravanja.

– Nažalost ne može doći do dogovora u bližoj budućnosti, predsjednik Zelenskij je i prije prve rudne pregovora rekao da ne očekuje ništa od toga, ali pristaje na pregovore da se ne bi reklo da nije pokušao sve da spriječi rat, odnosno zaustavi rat u Ukrajini. Mislim da u ovoj fazi gdje kolona od 60km tenkova i vojnih vozila ide prema Kijevu, gdje Harkiv brutalno bombardiran, mala je vjerojatnost da će pregovori uspjeti. Sankcije su dramatične, kao nikada do sada, no one nemaju kratkoročni učinak. Ukrajinci su suočeni s trenutno drugom ili trećom vojskom na svijetu, nuklearnom silom. Dakle, sa strašnim protivnikom, istaknula je Vesna Pusić. 

Najstrašniji dio je prošloga ponedjeljka kada je Vladimir Putin “dehumanizirao” Ukrajince, kada je negirao pravo Ukrajini da postoji.

– To su školski primjeri pripreme vojske na ubijanje neprijatelja. Dehumanizacija je tipični način pripreme vojske na to. Ruski vojnici su prvo bili zbunjeni. Ova ogromna artiljerija koja sada ide prema Kijevu je zastrašujuća. 

Stjepan Čuraj kaže da sankcije “svakako grizu” Rusiju.

– Financijska tržišta reagiraju, vrijednost ruske valute je pala. Pitanje je dana kada će to ruski građani osjetiti na svojim leđima. Kada govorimo o SWIFT-u, to još nije definirano, ali meni će pravi pokazatelj krize biti kada plin zaustavi se ići. To znači da smo otišli u točku bez povratka. Ovo se sve radilo kako bi se obeshrabrilo Putina i građane Rusije, da se zaustavi invazija. 

Čuraj dodaje se Rusiji nameću sankcije, no da Europa djelomično ovisi o plinu.

– Pitanje je po kojoj će se cijeni plaćati, doduše, hvala Bogu, Hrvatska ne ovisi toliko o ruskom plinu. To je neviđena pat situacija, radi se sve više pritisaka i sankcija, no pitanje je SWIFT-a, ako će jedna banka ostati oni će preko toga moći plaćati. 

Makroekonomist Goran Šaravanja smatra da su sankcije Rusiji jako dobro pogođene, misli da je EU iznenadila cijeli svijet.

– Njemačka se dovoljno ne spominje u raspravama u Hrvatskoj, promijenili su 30 godina obrambene politike. Švicarska više nije neutralna. Tu je i najava da će više od 2% BDP-a godišnje korisiti za obranu. Ključna izjava kancelara Scholza u Bundestagu u subotu je bila da članica ne trebaju gledati kako profitirati od Bruxellesa, nego kako se postaviti da bi Europa bila jača. To je meni najvažnija izjava u govoru, no to će primjerice, utjecati na pregovore oko izmjene fiskalnih pravila. To je bitno i za Hrvatsku, koja s obzirom na političke neizvjesnosti u pravo vrijeme ulazi u eurozonu i u Schengen. 

Je li brza reakcija EU-a iznenadila Vladimira Putina?

– Pretpostavljam da jest, iznenadila je sve nas, i sam dužnosnike unutar EU-a. Putinu je uspjelo, što nikom drugom nije uspjelo, da prilično razjedinjenu EU ujedini, a popravi transatlantske odnose. Da promijeni desetljećima dugu politiku Njemačke. Nikakvi bezobrazluci i uvrede Donalda Trumpa nisu mogli Njemački preokrenuti da prihvati 2% BDP-a kao razinu financiranja obrane. Putinova agresija na Ukrajinu to je promijenila preko vikenda. Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a počeli su slati oružje Ukrajincima, da uvjeri Švicarce da zamrznu ruska sredstva u svojim bankama. Europa je u ovaj tjedan dana prepoznala i našla svoju snagu koje se gotovo bila odrekla. S te strane ima efekata koji će biti trajni. To je u prvom redu rezultat sposobnosti Ukrajine i vodstva koje je pokazao predsjednik Zelenskij, najnevjerojatniji heroji 21. stoljeća. Jedan od europskoh lidera, prije 10 dana to nitko nije očekivao. Danas je univerzalni uzor i prvi heroj 21. stoljeća, ističe Vesna Pusić. 

Ukrajina je podnijela zahtjev za ulazak u EU. 

– Ukrajina treba započeti postupak, to je rekla i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. No, ovo je daleko od gotovog, pitanje je kako će sve završiti. Ako Putin ostvari svoj cilj i postavi nekakvu marionetsku vladu, onda Ukrajina nikada neće postati članica, dodaje Pusić. 

Stjepan Čuraj dodaje da će se situacija s Rusijom odraziti na sve, no ističe da Hrvatska ima tek 1% robne razmjene s Rusijom i da oko toga neće biti većih poteškoća. Ipak, ističe da je 20% našeg BDP-a otpada na turizam i da tu treba vidjeti što će biti, poglavito kroz prizmu pada booking-a na njemačkom tržištu.

– Ipak, mi smo poželjna auto destinacija, ljudi se spreme i brzo dođu na more, dodaje. 

Sankcije ruskim oligarsima mogu utjecati, to je jedan faktor.

– Ja sam optimist nakon proteklog vikenda. Biračko tijelo u Rusiji će također utjecati. Postupci SAD-a, EU-a i saveznika nitno su povećali cijenu ovoga rata koji je Rusija nametnula Ukrajini. 

Stjepan Čuraj kaže da ga nije iznenadilo da je oporba podržala odluku Vlade o potpori Ukrajini.

– Hvala Bogu, ima još dovoljno pametnih glava koje shvaćaju u kakvoj se situaciji nalazimo kao zemlja, kao društvo i kao cijeli svijet. Uspijemo se izdići iz strančarenja. Ne vidim što bi netko politički mogao dobiti da drugačije radi. Kohezija u EU-u se pokazala, ipak je lakše stati zajedno, sve se to puno bolje može razmotriti. Što se tiče sankcija, pratimo EU, a tu je i prihvat izbjeglica. 

– Količina mržnje i prijezira koju je pokazao Putin u svojem govoru prema Ukrajincima, ne znam koliko se Rusija može vratiti u svjetski poredak dok je Putin na vlasti. To polako nekima u Rusiji dolazi do glave. Postoje umirovljeni generali koji su pisali protiv rata u Ukrajini. Neki istaknuti oligarsi poput Fridmana i Deripaske su na svojim Twitterima izrazili podršku ubijenom Nemcovu, govorili malo nešto protiv rata. Ukrajina je angažirala Abramoviča da pokuša posredovati, ima nekih znakova, no bojim se da je sve to malo dok god je Putin na vlasti, ističe bivša ministrica vanjskih poslova. 

Što se tiče priče oko Sberbanke u Hrvatskoj, imamo oko 70 tisuća deponenata, kaže Čuraj.

– Radi se o banci koja je normalno poslovala, ali zbog svega, počeli su imati reputacijski rizik, počeli su imati problema s likvidnošću. Građanima tu ne bi trebalo biti ništa, postoje dvije solucije. Likvidacija i sanacija. Građanima su osigurani svi depoziti, banka počinje poslovati prema drugom okviru i to je to. Nema nekih problema za građane. Sberbank ima aktivu oko 11,5 milijardi kuna, to je 2,3% tržišta, nije presudno. Želimo izbjeći korištenje Fonda za osiguranje depozita, to je otprilike 3,8 milijardi kuna. Mi ćemo svakako kao članica Europske bankovne unije, ići prema postupku sanacije. Imamo mogućnost, propisi na razini Europske monetarne unije su doneseni. 

Dodaje da će se morati gledati novi dobavni pravci za energiju, da se plin može zamijeniti drugim dobavnim pravcima.

– Njemački ministar gospodarstva rekao je da razmatraju produljenje životnog vijeka nuklearki pa i elektrana na ugljen. EU mislim da će napraviti sve da Rusija ne bude toliko važna, da će to biti posljedica toga rata. 

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

2 sata prije

-

23. travnja 2024.

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

12 sati prije

-

23. travnja 2024.

By

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

1 dan prije

-

22. travnja 2024.

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu