Stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov u N1 Studiju uživo komentirao je situaciju s krizom u Ukrajini, kao i ruskom priznanju separatističkih pobunjeničkih regija.

Upitan možemo li već govoriti o trećem svjetskom ratu, odgovara:

“Želim duboko vjerovati da nismo. U ovom momentu je eskalirala situacija na politčkoj i diplomatskoj razini. U ovom trenutku situacija još nije vojno eskalirala i to je dobro”.

Bandov pojašnjava da iskorak predsjednika Putina u smislu priznavanja Donjecka i Luganska na neki način anulira sve diplomatske napore i govori da sve što smo dosad napravili nema više nikakvog smisla.

“Sada se nalazimo u novoj situaciji i potpuno novoj podjeli karata. Svi na svijetu i dalje vide Ukrajinu kao cjelovitu. Rusija je priznala dvije separatističke regije kao ravnopravnim državnim sustavom. Ja nisam baš potpuno siguran da suverenitet na tom području ispunjavaju te separatističke regije”, rekao je.

Ističe da postoje potpuno jasni elementi da na koncu možda i jesmo u trećem svjetskom ratu.

“Duboko se nadam da je odgovornost aktera na toj razini da su svjesni da u takvom jednom ratu svi gube, nema dobitnika. Mi u ovom momentu ne govorimo o invaziji. Pitanje je kako će to tumačiti jedna i druga strana – svijet i Rusija”, objašnjava.

Rusija, kaže Bandov, uopće ne mora ući s vojnim trupama u Donjeck i Lugansk jer su trupe već unutra, oni samo moraju obući drugu uniformu.

“Od 2014. na tom području imate konstantne sukobe koji nisu eskalirali u klasični rat. Vi ste na dnevnoj razini imali pucanja slična ovima koja trenutno imamo. U prijevodu, ovo što trenutno imamo na tom području jest nešto što je bilo redovno stanje u Ukrajini. Ovo sad stanje ruši sporazum iz Minska. Jedan od najznačajnijih aktera u minskom sporazumu očito se iz njega povukao, a to je Rusija pa i separatističke regije”, kazao je.

Napominje da smo u ovom trenutku izgubili mogućnost da diplomatskim putem kroz sporazum iz Minska riješimo situaciju s Ukrajinom.

“Rusija gleda taj teritorij kao međunarodno priznati teritorij. Taj teritorij zasad nitko ne priznaje na taj način. Ti teritoriji i dalje u međunardonom javnom pravu jesu teritorij Ukrajine, kao što je i sam Krim”, rekao je.

Stručnjak je mišljenja da je Ukrajina bila jako daleko od NATO-a.

“Toliko daleko da mi o tome ne govorimo kao o nekoj realističnoj opciji. Dovoljno daleko da to nikoga ne treba previše zabrinjavati. Ono što je zapravo trebalo zabrinjavati Rusiju je to da Ukrajina integrira te separatističke Ukrajine natrag. Rusija je i sama naglašavala da će ona te regije zaštititi. Taj teritorij priznaju sve države članice Ujedinjenih naroda. Samim time je i Rusija do prije pola sata to priznavala”, ističe.

Situacija može eskalirati i otići u puno opasniju dimenziju, smatra on.

“Vi imate još nekih slabih država u tom području, primjerice Moldavija. Tamo su već ruske mirovne trupe. Tko bi mogao biti sljedeći? Bi li Putin mogao krenuti prema nekim državama članicama EU? Tad bi se moglo otvoriti pitanje trećeg svjetskog rata. Rusija nije država koja može dugoročno financirati ratovanja i to je ono o čemu danas možemo razgovarati”, kazao je.

Rekao je da u ovom trenutku još nemamo klasičnu invaziju te da su ovo pripremne radnje.