Svijet
Financial Times objavio što će Zelenski predložiti Amerikancima. “Taktika se mijenja”
Ukrajina će ovaj tjedan u ključnim bilateralnim pregovorima pokušati uvjeriti SAD da obnovi vojnu i obavještajnu podršku, nastojeći pridobiti Donalda Trumpa na svoju stranu tako što će pokazati da Volodimir Zelenski želi što brži završetak rata s Rusijom, piše Financial Times.
Dužnosnici upoznati s pripremama za pregovore u Saudijskoj Arabiji otkrili su da će Kijev predložiti djelomični prekid vatre s Rusijom, koji bi uključivao obustavu dalekometnih napada dronovima i raketama te borbenih operacija na Crnom moru. Ukrajinska vlada nada se da bi napredak u pregovorima mogao potaknuti Washington da preokrene odluku o zamrzavanju obavještajnog dijeljenja i opskrbe oružjem. Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je da će Kijev kratkoročno dati prioritet popravljanju odnosa sa SAD-om, dok su dva europska dužnosnika istaknula da Ukrajina vidi napredak u pregovorima o prekidu vatre kao uvjet za ponovno pokretanje vojne i obavještajne pomoći.
“Cilj bilo kakvih pregovora između ukrajinskih i američkih vlasti u Saudijskoj Arabiji bit će, između ostalog, dogovor o nastavku pomoći”, izjavio je krajem prošlog tjedna Fedir Venislavski, zastupnik stranke Zelenskog i član parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost. Američki državni tajnik Marco Rubio boravit će do srijede u saudijskom gradu Džedi, gdje će sudjelovati u pregovorima s ciljem “napretka prema završetku rata između Rusije i Ukrajine”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.
Trump je jučer izjavio kako očekuje “neke prilično dobre rezultate iz Saudijske Arabije ovaj tjedan”, dodajući kako od Ukrajine želi da “pokaže da želi mir jer do sada to nisu pokazali u dovoljnoj mjeri”. Kad su ga novinari u Air Force Oneu pitali hoće li razmotriti obnovu obavještajne suradnje, američki predsjednik odgovorio je: “Upravo to činimo. Upravo to činimo.”
Zelenski mijenja pristup
Američki pritisak na Kijev natjerao je administraciju Zelenskog da promijeni pristup nakon neuspješnog sastanka u Bijeloj kući 28. veljače.
“Taktika se promijenila”, rekao je Volodimir Fesenko, politički analitičar iz Kijeva. “Sada je najvažnije normalizirati odnose sa SAD-om. Ako je ranije plan bio prvo osigurati sigurnosna jamstva, a zatim tražiti prekid vatre, sada je jasno da se to neće dogoditi tim redoslijedom. Trump tvrdi da Ukrajina ne želi prekid vatre pa nam je cilj pokazati SAD-u da smo spremni djelovati što je brže moguće i započeti izravne pregovore s Rusijom”, dodao je.
Zelenski je u četvrtak u Bruxellesu rekao čelnicima EU da želi sklopiti okvirni sporazum sa SAD-om koji bi otvorio put za daljnje detaljne dogovore o mineralnim resursima i sigurnosnim jamstvima. Širi sporazum započeo bi obustavom zračnih napada, operacija na moru i napada na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu. Nastavio bi se razmjenom zarobljenika i povratkom ukrajinske djece koju su ruske vlasti otela, što bi trebalo izgraditi međusobno povjerenje.
Ukrajinski predsjednik otputovat će danas u Saudijsku Arabiju kako bi se sastao s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, dok će pregovori u Džedi započeti sljedeći dan. Šef ureda Zelenskog Andrij Jermak vodit će ukrajinski pregovarački tim, a sudjelovat će i ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, ministar obrane Rustem Umerov te zamjenik šefa predsjedničkog ureda Pavlo Palisa.
Dogovor o mineralima neće biti dovoljan?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da Bruxelles i Kijev “rade vrlo, vrlo blisko zajedno”. Dok europski dužnosnici tvrde da je oko 20 zemalja, predvođenih Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom, izrazilo spremnost formirati “koaliciju voljnih” za podršku Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre, Trump se zasad suzdržava od obećanja američke podrške takvoj inicijativi.
Američki predsjednik bio je bijesan prošlog tjedna kada je njegov ukrajinski kolega sugerirao da je dogovor o završetku rata još uvijek vrlo daleko. “Ako netko ne želi sklopiti dogovor, neće dugo opstati”, rekao je Trump nakon toga.
Međutim, Kijev nije odustao od američkog sudjelovanja u provedbi eventualnog prekida vatre, prema tvrdnjama europskih dužnosnika koji su razgovarali s ukrajinskim kolegama uoči pregovora. Oni navode da bi to moglo uključivati, ali ne nužno ograničiti se na korištenje američkih satelita ili signala obavještajnih službi za nadzor prekida vatre.
NBC News je izvijestio da američki dužnosnici smatraju kako dogovor o mineralima neće biti dovoljan da Trump obnovi pomoć i obavještajnu suradnju. Prema njima, Trump želi vidjeti promjenu u stavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prema mirovnim pregovorima, uključujući i spremnost za ustupke kao što je predaja teritorija Rusiji. Trump dodatno želi da Zelenski napravi neki pomak prema održavanju izbora u Ukrajini i moguće prema povlačenju s mjesta vođe zemlje, rekli su službenici.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova prošlog je tjedna izjavila da je “bilo kakav predah apsolutno neprihvatljiv” bez “konačnog rješenja”.
Svijet
Kineski izvoz raste unatoč padu trgovine sa SAD-om
Kineski izvoz neočekivano je porastao u studenom za 5,9 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 330,3 milijarde dolara i nadmašivši predviđanja ekonomista. Ovi podaci predstavljaju značajan oporavak nakon pada od 1,1 posto zabilježenog u listopadu. Ipak, ohrabrujuće brojke zasjenjuje činjenica da su isporuke u Sjedinjene Američke Države pale za gotovo 29 posto, što je osmi uzastopni mjesec dvoznamenkastog pada u trgovini s SAD-om, piše CNN.
Potraga za novim tržištima
Dok trgovina sa SAD-om slabi, Kina uspješno pronalazi nova tržišta. Zabilježen je nagli porast isporuka prema jugoistočnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi. U isto vrijeme, kineski uvoz porastao je za 1,9 posto u studenom, što je blago ubrzanje u odnosu na listopadskih 1 posto, unatoč tome što domaća potražnja i dalje trpi zbog krize u sektoru nekretnina.
Krhko trgovinsko primirje
Rast izvoza dolazi nakon što su američki predsjednik Donald Trump i kineski čelnik Xi Jinping krajem listopada u Južnoj Koreji dogovorili jednogodišnje trgovinsko primirje. U sklopu dogovora, SAD je snizio carine na kinesku robu, dok je Kina obećala obustaviti kontrolu izvoza rijetkih zemnih metala.
Pobjeđuje li Kina u trgovinskom ratu?
Ekonomisti ING Banke, Lynn Song i Deepali Bhargava, upozoravaju na oprez. “Iako bi trgovinsko primirje i smanjenje američkih carina trebali biti pozitivni za kineski izvoz, sada ulazimo u razdoblje nepovoljnih baznih efekata”, naveli su u izvješću, podsjećajući na snažan rast izvoza prije nego što je Trump nakon povratka u Bijelu kuću uveo visoke carine. “To bi trebalo održati umjeren rast trgovine.”
Njihov oprez potkrepljuju i podaci o kineskoj tvorničkoj aktivnosti, koja se prošlog mjeseca smanjila osmi mjesec zaredom. Ekonomisti smatraju da je prerano govoriti o stvarnom oporavku vanjske potražnje. Chi Lo, globalni tržišni strateg u BNP Paribas Asset Managementu, smatra da stabilno globalno trgovinsko okruženje “vjerojatno neće dugo trajati”, jer odnosi između Kine i SAD-a “ostaju u zastoju” unatoč privremenom primirju.
Fokus na naprednu proizvodnju
Unatoč izazovima, ekonomisti očekuju da će Kina zahvaljujući snažnom izvozu uglavnom ispuniti svoj cilj gospodarskog rasta od oko 5 posto za ovu godinu. Kinesko vodstvo je nakon sastanka u listopadu najavilo fokus na naprednu proizvodnju u sljedećih pet godina, a više detalja očekuje se nakon sastanka o gospodarskom planiranju ovog mjeseca.
Neki ekonomisti vjeruju da će Kina nastaviti jačati svoj udio na globalnom izvoznom tržištu. Morgan Stanley predviđa da će do 2030. godine kineski udio u svjetskom izvozu dosegnuti 16,5 posto, u usporedbi s današnjih oko 15 posto. Glavni pokretači tog rasta trebali bi biti sektori poput električnih vozila, robotike i baterija.
“Unatoč trajnim trgovinskim napetostima, kontinuiranom protekcionizmu i aktivnim industrijskim politikama zemalja G20, vjerujemo da će Kina steći veći udio na globalnom tržištu izvoza robe”, izjavio je Chetan Ahya, glavni ekonomist Morgan Stanleya za Aziju.
Svijet
Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
Regionalna katalonska vlada poručila je da ne isključuje nikakve mogućnosti kada je u pitanju podrijetlo izbijanja afričke svinjske kuge, ali ih ni ne potvrđuje.
Španjolske vlasti koje istražuju izbijanje afričke svinjske kuge u Kataloniji sada ispituju mogućnost da je bolest procurila iz istraživačkog centra i usredotočuju se na pet obližnjih laboratorija kao potencijalne izvore, prenosi Dnevnik.hr.
Nakon što je 13 slučajeva potvrđeno kod divljih svinja u ruralnim područjima izvan Barcelone od 28. studenog, Španjolsku – najvećeg izvoznika svinjetine u EU potaknulo je to da se bori za suzbijanje izbijanja prije nego što postane ozbiljna prijetnja industriji izvoza svinjetine u zemlji, koja godišnje vrijedi 8,8 milijardi eura.
Otvorena nova istraga
Regionalne vlasti isprva su vjerovale da je bolest možda počela cirkulirati nakon što je divlja svinja pojela kontaminiranu hranu koja je uvezena izvan Španjolske – možda u obliku sendviča s mesom koji je bacio prijevoznik.
No španjolsko Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je novu istragu nakon što je zaključilo da soj virusa pronađen u uginulim veprovima u Kataloniji nije isti kao onaj za koji se navodi da cirkulira u drugim državama članicama EU-a. Prema izvješću, dotični soj je sličan onome otkrivenom u Gruziji 2007. godine.
“Otkriće virusa sličnog onome koji je cirkulirao u Gruziji stoga ne isključuje mogućnost da njegovo podrijetlo leži u biološkom objektu za zadržavanje”, priopćilo je Ministarstvo, piše Guardian.
“Soj virusa ‘Georgia 2007’ je ‘referentni’ virus koji se često koristi u eksperimentalnim infekcijama u objektima za zadržavanje kako bi se proučavao virus ili procjenjivala učinkovitost cjepiva, koja su trenutno u razvoju. Izvješće sugerira da virus možda nije nastao u životinjama ili životinjskim proizvodima iz bilo koje od zemalja u kojima je infekcija trenutno prisutna”, navodi se u pripćenju.
“Sve hipoteze ostaju otvorene”
Salvador Illa, regionalni predsjednik Katalonije, naredio je katalonskom istraživačkom Institutu za poljoprivredu i hranu da provede reviziju pet objekata koji rade s virusom afričke svinjske kuge unutar 20 kilometara od mjesta izbijanja.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
-
magazin2 dana prijeDOČEKAJTE I OVE GODINE SV. NIKOLU U CITY GALLERIJI!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeMORATE U SPIZU? / Evo koje su trgovine u Zadru danas otvorene…







