Izvor: Zadarski list

Pred nama je nova financijska perspektiva Europske unije u kojoj su Hrvatskoj na raspolaganju rekordno velika sredstva za ulaganje u razne razvojne sektore, a riječ je o gotovo 25 milijardi eura. O tome koliko je Zadar uključen u najnoviju financijsku omotnicu, odnosno što će se sve u našoj županiji financirati sredstvima europsklih fondova, razgovarali smo s državnim tajnikom u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem.
Na nacionalnoj razini pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU izravno ste uključeni u proces programiranja nove financijske omotnice, odnosno određivanja u koja će se područja kanalizirati europska sredstva do 2027. godine. Kakve šanse danas ima Hrvatska, odnosno u kojem se pravcu razvijamo?
– Istina je kako je Hrvatskoj na raspolaganju nikad više sredstava za razvojna ulaganja iz europskih sredstava. S jedne strane ta su sredstva namijenjena bržem izlasku iz COVID krize, kako bi se izbjegao dugi i bolni proces oporavka. S druge strane, velika količina sredstava usmjeravat će se prema tranziciji javnog i gospodarskog sektora na održivije i zelenije načine funkcioniranja te digitalizaciju. Primjerice, dosta se inzistira na unaprjeđenju sustava odvajanja i recikliranju otpada, smanjenju onečišćenja od otpadnih voda, dekarbonizaciji, učinkovitijem korištenju vodnih resursa, primjeni zelenijih rješenja u industriji i proizvodnji te jednoj cjelovitoj digitalizaciji javnih usluga za građane.

Iskoristit ćemo svoju poziciju u EU

Koliko će europskog novca biti usmjereno na razvoj gospodarstva, industrije i inovacija?
– S obzirom na trenutačni tijek pregovaračkog procesa i prioritete naše države, vidljivo je kako će veliki dio sredstava biti usmjeren u industriju, inovacije i stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja. Smatram da je za Hrvatsku to sada ključan trenutak koji moramo iskoristiti te s ovim ulaganjima u gospodarstvo potaknuti zdravi rast temeljen na proizvodnji i uslugama visoke dodane vrijednosti. Jedino tako se može osnažiti ekonomska baza i stvoriti nova kvalitetnija radna mjesta koja će privući kvalitetne kadrove te nas učiniti konkurentnijima. Sredstva koja se investiraju u gospodarstvo i stvaranje povoljnijeg okruženja za rast i razvoj poduzetništva imaju puno veći takozvani multiplikativni efekt u usporedbi s drugim ulaganjima, odnosno mogu, ako se dobro usmjere, kako mi kažemo od dva stvoriti četiri. Upravo je sada ključno u ovoj drugoj financijskoj perspektivi EU-a i s gotovo 10 godina našeg članstva u Uniji iskoristiti svoju poziciju i stečeno iskustvo na najbolji mogući način.
Koje su novosti za gradove u novoj financijskoj perspektivi? Primjerice, kakve se prilike nude za Zadar koji je i u dosadašnjem programskom razdoblju bio među najuspješnijima u korištenju EU sredstava?
– Poučeni iskustvom prošlog razdoblja, za novo financijsko razdoblje u Ministarstvu smo pristupili osmišljavanju novog pristupa odnosno novog instrumenta za razvoj gradova. Jedan od ključnih instrumenata za razvoj gradova do sada je bio ITU instrument Europske unije preko kojeg su se u Zadru primjerice financirali Centar za mlade, uređenje Tuđmanove ulice s inteligentnim prometnim sustavom, Poduzetnički inkubator, zona Crno i niz drugih projekata. U novom razdoblju stavili smo još veći naglasak na ITU instrument i njime želimo pokrenuti cjeloviti urbani razvoj Hrvatske, jer smo svjesni činjenice da su gradovi pokretači razvoja i motori razvoja regija. Novi ITU instrument ponudit će šire mogućnosti ulaganja, izdašnija sredstva, više fleksibilnosti u kombinaciji s drugim financijskim instrumentima, te će dati slobodu gradonačelnicima i gradovima da svojim strategijama usmjere razvoj gradova u onim pravcima za koje smatraju da su za njih najvažniji.

Dosad smo bili iznimno uspješni

Ovakva praksa zapravo znači i dodatnu priliku za zadarske projekte?
– Zadar je u ITU instrumentu dosad bio iznimno uspješan, a vjerujem da će u narednom razdoblju nova Strategija za naš grad do 2027. omogućiti dodatni iskorak Zadra, tako da on uistinu maksimalno iskoristi svoj razvojni potencijal koji nedvojbeno ima kao prirodni centar središnjeg Jadrana. Na kraju smo jednog razvojnog ciklusa i na pragu prijelaza u novu razvojnu eru grada. Trenutačno se iz EU fondova realiziraju iznimno veliki i značajni kapitalni projekti osnovne infastrukture: projekt sustava odvodnje aglomeracije Zadar – Petrčane te projekt Centra za gospodarenje otpadom, koji će pridonijeti višim ekološkim standardima i efikasnijem i održivijim načinima zbrinjavanja otpada, ali je istodobno važan preduvjet za zatvaranje odlagališta na Diklu. Rješavanjem ovih velikih dugogodišnjih gradskih projekata završavamo s jednom razvojnom fazom i prelazimo u drugu fazu razvoja grada koja će biti manje opterećena izgradnjom osnovne infrastrukture, a trebala bi ponuditi neke nove mogućnosti, samim time i novu perspektivu u razvoju grada.
Koji su to novi gradski projekti za iduću EU perspektivu?
– Niz je javnih projekata koji se u gradu sada razvijaju, a kroz koje će se taj novi smjer moći realizirati uz pomoć fondova EU-a. Od daljnjih ulaganja u širenje zone Crno koja s izvrsnim prometnim rješenjima u sljedećem desetljeću može postati motor gospodarskog i industrijskog razvoja Zadra, zatim modernizacije i širenja kapaciteta Zračne luke Zadar koja ima veliki značaj za povezanost Zadra s međunarodnim destinacijama te novih ulaganja u razvoj i širenje kapaciteta zadarskog Sveučilišta, posebice kroz ulaganja u sklopu novog sveučilišnog kampusa. Uz sve to, svakako treba istaknuti projekte uređenja gradske šume na Musapstanu kao zelene gradske oaze, zatim mreže gradskih biciklističkih staza i novih rješenja u području urbane mobilnosti poput cjelovitih prometnih rješenja za efikasnije parkiranje, rekonstrukcije gradskog Autobusnog kolodvora te razvoja novih pametnih rješenja za informiranje u prometu, kao i digitalizacije javnih gradskih usluga.

Nastavit ćemo razvijati lokalno poduzetništvo

Što nam konkretno na lokalnoj razini donose Nacionalni plan oporavka i otpornosti i sredstva Kohezijske politike EU za plan od 2021. – 2027. godine?
– Svi ovi projekti već su dulje vrijeme pažljivo pripremaju i dio su razvojnog puta Zadra, a njihova realizacija tražit će se kroz EU sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost te nove omotnice sredstava za Kohezijsku politiku. Ono što bih svakako izdvojio kao pravac koji trebamo nastaviti podupirati i dalje jest razvoj start-up tvrtki na području grada te stvaranje povoljnijih uvjeta za razvoj IT industrije u Zadru, jer su to trendovi koje prate svi razvijeni gradovi i vrlo su važni radi dinamiziranja lokalne poduzetničke scene. Izgradnjom poduzetničkih inkubatora, co-working prostora i centara za kreativnu industriju zadnjih se godina puno napravilo i postavio se dobar temelj za razvoj u tom pravcu. Uz pomoć novih dostupnih sredstava EU, vjerujem kako tu možemo postići dodatni iskorak, te nastaviti dodatno razvijati lokalno poduzetničko okruženje u razdoblju koje je pred nama.
Idu li već u ovoj godini neki natječaji i što tu možemo očekivati?
– Trenutačno se pri svim ministarstvima pripremaju natječaji iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, tako da očekujemo veliki pritisak na kapacitete svih budućih korisnika projekata. Baš zato u zadnje vrijeme vrlo intenzivno informiramo zainteresiranu javnost i potencijalne korisnike EU projekata da obvezno sada iskoriste trenutak i što kvalitetnije pripreme projekte, jer poslije neće biti toliko vremena kada krene provedba. Već u prvoj polovici godine za očekivati je EU natječaje za izgradnju vrtića i škola s ciljem nacionalne reforme školstva za školu u jednoj smjeni. Znam da grad puno radi po tom pitanju i da će biti spreman za te natječaje, a tijekom godine je za očekivati i javne pozive za energetsku obnovu javnih zgrada.

Investicije u kulturnu baštinu

Prethodnih godina u Zadru su iz EU fondova obilježila ulaganja u kulturu. Od projekta uređenja bedema, Kneževe i Providurove palače pa do Centra za mlade, stare Tehničke škole i Centra za podvodnu arheologiju. Očekuju li nas i dalje takve investicije ili kultura više nije fokus nove EU perspektive ?
– Zadar je grad kulture, a ove investicije u kulturnu baštinu i kulturne kapacitete podignut će naš grad značajno iznad nacionalnog prosjeka u tom segmentu. Te investicije ne samo da su sačuvale i oplemenile baštinu, nego i otvaraju cijeli niz novih mogućnosti za kulturno djelovanje. Tako sada imamo kapacitete za ugošćavanje svjetski priznatih izložbi, što do sada nismo imali gdje napraviti, zatim prezentaciju povijesti i identiteta grada na suvremen način, ali i organizacije niza drugih »životnih« kulturnih događanja, od koncerata, projekcija filmova, različitih kulturno-edukativnih radionica u vrhunskim prostorima u centru grada. Time se stvaraju mogućnosti za edukaciju publike i stvaranje nekomercijalnih kvalitetnih kulturnih sadržaja koji će poprimiti puno širi značaj u ukupnoj kulturnoj i zabavnoj ponudi grada. Sada se razvojni učinci tih ulaganja još uvijek ne vide, ali za koju godinu vidjet će se puni reformski karakter gradske kulturne scene, što zasigurno može stvoriti jednu novu atmosferu i novu kreativnu energiju u gradu. Svim ovim ulaganjima u kulturi završeni su projekti čija priprema i razvoj su obilježili zadnje desetljeće, a nove mogućnosti kroz EU fondove u sljedećih pet, šest godina otvaraju se za uređenje perivoja bastiona Citadela kao prostora ljetne pozornice, uređenje Trga sv. Frane te proširenja kapaciteta Gradske knjižnice Zadar, čime bi se napokon ova ključna gradska kulturna institucija podigla na još viši nivo.

______________________________________________________________________________________________

Suradnja zadarskih kadrova u Zagrebu

Kako funkcionira rad u Vladi i na koji se način vodi računa o zadarskim projektima? Surađujete li po tom pitanju često sa zadarskim snagama u Zagrebu?
– Naravno, nas je petero državnih tajnika koji smo izravno zaduženi za različite vladine resore po ministarstvima. Od prometa gdje je Josip Bilaver, poljoprivrede sa Šimom Mršićem, socijalne politike s Majom Pletikosa te zdravstva gdje imamo Silvija Bašića. Tu je i državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, ali ima još zadarskih kadrova i u Saboru i pri Uredu predsjednika Vlade, kao i u brojnim drugim upravama ministarstava na istaknutim pozicijama. Svi mi međusobno se susrećemo, vidimo i čujemo na dnevnoj razini, na raznim tijelima Vlade i ministarstava, ali i manje formalno kako bi rješavali brojna otvorena pitanja i probleme s područja grada i županije.

U stalnoj koordinaciji s lokalnom vlasti

Iako ste poslom vezani za Zagreb, zadarski kadrovi često su na terenu diljem naše županije te se i u tom dijelu vidi koliko ste na raspolaganju svima koji žele realizirati projekte za razvoj svojih općina i gradova kao i same Županije. Jeste li zadovoljni koordinacijom s lokalnom vlasti?
– U stalnoj smo koordinaciji sa županom, gradonačelnikom Zadra te svim ostalim gradonačelnicima i načelnicima općina. Nastojimo svima njima, ali i pročelnicima, direktorima javnih poduzeća i ustanova maksimalno biti na raspolaganju iz Zagreba i pružati im informacije koje su ključne za kvalitetnu pripremu razvojnih planova i projekata. Naravno, sve to kako bi zajedničkim snagama osigurali da se ključni i strateški zadarski projekti pronađu u okvirima vladine politike, odnosno ključnih razvojnih programa putem kojih se provode financiranja. U Zadru smo redovno, ja osobno svaki tjedan, tako da smo gotovo na dnevnoj razini uključeni u rješavanje brojnih pitanja od interesa za grad i županiju. Kao država se uistinu nalazimo u jednom specifičnom razdoblju, prijelaznom između dvije EU perspektive s nikad više dostupnih EU sredstava. Zato je u ovoj fazi priprema i suradnja na svim nivoima ključna kako bi Zadar maksimalno iskoristio povijesnu priliku koja je pred nama.