Sunčano je počeo dan u većini Hrvatske, oblačnije je na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i Lici, gdje mjestimice ima i kiše.

Kolnici su mjestimice mokri i skliski, vozače se stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Također, smanjena je vidljivost zbog magle na cestama u unutrašnjosti.

U nastavku srijede treba računati na kišu i pljuskove, na sjevernom Jadranu, u Gorskoj Hrvatskoj, na sjeverozapadu i u središnjim predjelima, dok će na jugu i istoku uglavnom ostati suho.

Četvrtak donosi promjenjive prilike, češću oborinu, kišu i pljuskove, osobito poslijepodne, u unutrašnjosti, ali i duž Jadrana. Na krajnjem jugu uglavnom će ostati suho.

U petak će ipak biti rjeđa oborina, iako se ne može posve isključiti, osobito u kopnenim krajevima gdje će biti razvoja naoblake. No bit će i pregršt sunčanih sati, najviše ipak duž Jadrana. Temperatura zraka i dalje iznadprosječno visoka, osobito danju.

Za vikend će ostati nestabilno. U subotu su mogući kiša i pljuskovi lokalno duž Jadrana, uz Jadran, na zapadu unutrašnjosti, u nedjelju izglednije na sjevernom Jadranu i u kopnenim krajevima.

Zabilježite nedjelju, 29. ožujka 2026. U noći između subote i nedjelje, točno u 2 sata nakon ponoći, kazaljke se pomiču na 3 sata. U tom trenutku jedan sat vašeg vikenda – nestaje.

Ako se pitate u kojem se smjeru pomiče sat, pravilo je jednostavno: u proljeće kazaljke uvijek idu unaprijed. Drugim riječima, simbolično ulazimo u ljeto i duže dane. Većina pametnih telefona i satova automatski će se prilagoditi novom vremenu.

Zašto nam ta promjena tako teško pada

Možda djeluje čudno da samo jedan sat radi toliki problem, ali naše tijelo nije programirano za nagle vremenske promjene. U osnovi svega je cirkadijalni ritam, unutarnji biološki sat koji regulira kada smo budni, kada nam se spava i kako funkcioniraju brojni procesi u organizmu, piše Nova.rs.

Znanstvenici ovu pojavu nazivaju društveni jet-leg. To znači da se naš unutarnji sat odjednom nađe u raskoraku sa stvarnim vremenom. Zbog toga mnogi ljudi ponedjeljak nakon pomicanja sata dočekaju umorniji nego obično, sa osjećanjem pospanosti, manjom koncentracijom i promijenjenim raspoloženjem.

Zašto uopće pomičemo sat

Ideja o pomicanju sata potiče još iz vremena Prvog svjetskog rata. Njemačka je među prvima uvela ljetnje računanje vremena kako bi se uštedela energija i smanjila potrošnja ugljena.

Danas, međutim, mnogi smatraju da pomicanje sata donosi više neugodnosti nego koristi, jer u suvremenom svijetu energetske uštede nisu velike, dok se ljudi sve češće žale na poremećaj sna i dnevne rutine.

Kako lakše prebroditi promjenu vremena

Ipak, postoji nekoliko jednostavnih trikova koji mogu pomoći da se organizam lakše prilagodi novom ritmu.

Postepeno pomaknite odlazak na spavanje

Nemojte čekati subotu uvečer. Već u četvrtak i petak pokušajte leći petnaestak ili dvadeset minuta ranije nego obično. Tako će tijelo lakše prihvatiti promjenu.

Iskoristite prirodnu svjetlost

Odmah u nedjelju ujutro pustite dnevnu svjetlost u sobu. Sunčeva svjetlost pomaže organizmu da se brže prilagodi novom ritmu.

Prvo voda, pa kava

Nakon buđenja popijte čašu vode, po mogućnosti mlake, s limunom.

Hidratacija pomaže organizmu da se razbudi i lakše započne dan.

Nedelju iskoristite za odmor

Dan kada se pomiče sat nije idealan za naporne obaveze.

Pokušajte nedjelju provsti što mirnije, bez pretjeranog stresa i obaveza.

Dobra strana promjene vremena

Iako gubimo jedan sat sna, pomicanje sata donosi i veliku prednost – duže dane i više svjetla u večernjim satima, piše Nova.rs.

To znači da ćemo nakon posla imati više vremena za šetnju, druženje, boravak vani i uživanje u proljetnom vremenu. Sunce će zalaziti kasnije, a večeri će biti toplije i prijatnije.

Zato mnogi, unatoč početnom umoru, jedva čekaju prelazak na ljetnje računanje vremena. Jer s njim stižu i duži dani, više energije i pravi osjećaj da je proljeće konačno stiglo.

Od danas, utorka 10. ožujka, na benzinskim postajama u Hrvatskoj vrijede nove cijene goriva.

Vlada je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici donijela dvije uredbe kojima ograničava najviše maloprodajne cijene naftnih derivata i mijenja visinu trošarina na energente kako bi ublažila posljedice rasta cijena na svjetskom tržištu.

Prema novim, reguliranim cijenama, benzin eurosuper od danas pa u idućih 14 dana košta 1,50 eura po litri. To je četiri centa više nego sada. Bez vladinih mjera koštao bi 1,55 eura.

Eurodizel je skuplji za sedam centi, košta 1,55 eura po litri, a bez vladinih mjera koštao bi 1,72 eura.

Plavi dizel za poljoprivrednike i ribare košta 89 centi, što je devet centi više, a da cijena nije regulirana koštao bi 1,06 eura.

Nova cijena plina za boce od danas je 2,40 eura za kilogram što je dva centa više nego jučer te 20 centi više od cijene kakva bi bila bez vladinih mjera.

Najviša maloprodajna cijena plina za spremnike bit će 1,70 za kilogram što je tri centa više nego jučer i 20 centi više nego bez regulacije.