Connect with us

Hrvatska

Jandroković o cijeni energenata: “Vlada će stati iza svojih građana”

Objavljeno

-

foto: HRT

Ovaj model očito više nije atraktivan kao što je bio. I mene je iznenadila mlakost nastupa i pitanja koja su došla iz oporbenih redova. Iako su najavljivali tvrdi politički obračun, čini se da je on izostao. Pitanja koja su dolazila od strane oporbe uglavnom su bila bazirana napisima iz medija, oni to prihvate nešto što je istina, što poluistina ili nije istina, pa onda iz toga pokušavaju izvući neke političke poruke i pitanja. Nije tu bilo puno atraktivnoga, mislim da su predsjednik Vlade i ministri kvalitetno odgovorili na pitanja, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u Dnevniku HTV-a komentirajući aktualno prijepodne.

Danas se sastaje saborska oporba kako bi se dogovorili oko opoziva ministra Horvata. Upitan kako vladajuća većina misli braniti Horvata, šef Sabora je odgovorio:

– Svi smo svjesni da proces obnove treba biti brži, efikasniji, od toga ne treba bježati jer jednostavno okolnosti su bile takve da su neke stvari usporile. Imali smo nažalost ne samo jedan potres, nego se vrlo brzo dogodio i drugi koji je ponovno pogodio dio Zagreba i onu štetu koja je postojala učinio još većom, Banovina je stradala, susjedne županije su stradale, radi se o nečemu s čim se Hrvatska do sada nije susrela. Sve se to događa u uvjetima COVID-a 19 i došlo je do određenih zastoja koji su u prvoj fazi bili detektirani, povezani sa sporim procesom javne nabave, s pitanjem vlasništva. Otklonili smo te pravne zapreke novim zakonom, a sada očekujemo da će Vlada i Stožer i sva tijela koja su uključena u proces obnove brže i efikasnije djelovati.

No što se konkretno od ministra Horvata očekuje da napravi u kratkom roku, kako može ubrzati obnovu?

– Do sada je obnovljeno više od 1100 objekata koji su imali manju štetu i više od 6000 ljudi se vratilo svojim kućama. Problem su nam ljudi koji su i dalje u kontejnerima. Konstrukcijska obnova je jedan ogroman zahvat. Ja ne bih bacao koplje u trnje kao što već sada čini oporba. Oni su se uhvatili za jednu informaciju koja je došla iz Europske komisije, žele na tome politički poentirati, ali imamo još mjesece ispred sebe i treba učiniti sve da iskoristimo sav novac i da se ljudi koji su u kontejnerima što prije adekvatno smjeste, poručio je Jandroković.

Do sredine lipnja bi trebali iskoristiti tih 5 milijardi, ustvrdio je voditelj Nađvinski, dodajući da smo do sada iskoristili nešto manje od 3 posto. Je li to moguće?

– Logično jer ovo je prva faza, trebalo je pripremiti projekte, pripremiti teren. Raspisani su natječaji za izgradnju kuća, višestambenih objekata, paralelno idu državni i javni objekti. Vjerujem da će se napraviti više nego što se u ovom trenutku čini.  Trebat će u dijalogu s Komisijom tumačiti razloge zašto su neke stvari išle sporije nego što smo htjeli, rekao je. 

O poskupljenjima

Mnogi građani već trpe poskupljenje hrane, goriva, slijedi poskupljenje plina i struje. Jandroković je rekao kako se radi o fenomenima koji nisu isključivo Hrvatski, već su velikim dijelom izazvani vanjskim faktorima.

– Treba to staviti u neki kontekst, a to je nažalost pandemija koja nije pogodila samo Hrvatsku nego i cijeli svijet i došlo je do zastoja u gospodarskom rastu i razvoju ne samo Hrvatske, nego i Europe i cijeloga svijeta. Cijene energenata su strelovito krenule prema gore i Vlada priprema pakete kojima će zaštititi posebno one koji su najranjiviji i imaju najmanja primanja. Kad su u pitanju energenti, razmatra se nekoliko smjerova u kojima će Vlada djelovati – kroz poreznu politiku, kroz PDV na struju i plin, kroz socijalne naknade koje i sada postoje, trebat će ih vjerojatno proširiti na veći broj ljudi, a možda i povećati iznose. Očekujemo i od kompanija koje su u državnom vlasništvu, prvenstveno mislim na HEP, da će naći načina kako izaći u susret građanima.

– Uz gospodarski rast koji imamo, nadam se ponovno izvrsnu turističku sezonu, europski novac koji dobivamo, čitav niz infrastrukturnih projekata kao što je npr. Pelješki most, plus Vladine mjere kojima će se braniti socijalni status naših građana, vjerujem da ćemo prevladati tu izazovnu godinu.

O rezultatima popisa stanovništva

Predsjednik Sabora osvrnuo se i na rezultate popisa stanovništva koji pokazuju da nas je 400 tisuća manje nego prije 10 godina. 

– Vidite da i druge zemlje gube stanovništvo. Iznimka su one zemlje koje imaju veliku imigraciju i na taj način kompenziraju slabiji prirodni prirast, što je veći broj umrlih u odnosu na rođene. To se i nama događa. Jedan dio naših ljudi otišao je u inozemstvo nakon ulaska u EU tražeći očito tamo mogućnost veće zarade. Nadam se da će uz dobar gospodarski rast i stvaranje uvjeta jedan dio tih ljudi ipak se vratiti u Hrvatsku.

– U ovoj godini dići ćemo rodiljne naknade s 5400 otprilike u drugih šest mjeseci ići ćemo na 7500 kuna. Znate što to znači za mlade bračne parove, da mogu imati sigurnost da će prvih šest mjeseci dobivat iznos koji su imali, a drugi dio 7500 kuna. Imamo i mjere za povratnike gdje otvarajući vlastiti biznis mogu doći do 200.000 nepovratnih sredstava. Kad ne radite ništa, kritizira se. Kad radite nešto, kritizira se. Mi smo društvo u kojem je najlakše kritizirati, ali Vlada radi određene korake jer interes je hrvatski da imamo svoju državu u kojoj u najvećoj mjeri žive Hrvati i želimo da se velik broj ljudi vrati, poručio je.

Upitan za premijerovu tezu o demontaži državnih institucija, Jandroković je rekao kako je njegov dojam “da je predsjednik Vlade bacio ješku” te da su prvi reagirali oni koji su se vjerojatno u tome prepoznali.

– Čini mi se da je iza svega poruka da mi imamo neke strateške ciljeve koje želimo ostvariti – ulazak u Schengen i eurozonu, zbog krize izazvane pandemijom moramo voditi računa o zdravlju i životu naših građana. Vidite da su politički udari vrlo snažni kad su u pitanju ostvarenja tih velikih političkih ciljeva. Svaki put kada činimo određene iskorake koji mijenjaju vanjskopolitičku poziciju Hrvatske, onda se to malo zatrese na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu, mislim da je predsjednik išao u tom smjeru, poručio je Jandroković.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu