Connect with us

Hrvatska

Milanović o popisu stanovništva: “Nije kraj hrvatstva. Plenković za ovo nije kriv”

Objavljeno

-

Predsjednik republike Zoran Milanović referirao se u ponedjeljak na drastičan pad broja stanovnika u Hrvatskoj rekavši da to nije kraj Hrvatske i kraj hrvatstva već je to “naprosto jedna situacija” i da za nju nije kriv premijer Andrej Plenković.

“Isti ljudi koji su prije šest-sedam godina mene optuživali za veleizdaju, sada se suočavaju s duplo lošijim rezultatima i prave se nevinima. Nisu nevini jer se ne ponašaju pošteno. To je jedan dio priče. Neću nikada nikome nabijati na nos i predbacivati nešto za što nije odgovoran. Ovo što se dogodilo bilo je u procesu, dogodilo se većini novih članica EU-a, osjetno su pale u broju stanovnika i počele se oporavljati nakon toga. To čeka vjerojatno i nas. To je činjenica. Na to nema utjecaja Plenković, nisam imao ja”, rekao je Milanović.

Naprosto, ustvrdio je, ljudi odu, steknu nova iskustva, mnogi se vrate.

To će se, uvjeren je hrvatski predsjednik, sigurno dogoditi i nama.

“Nas ima cca 4 milijuna i to je brojka s kojom smo mi, realno, računali sve ove godine, da je to broj ljudi koji će živjeti u Hrvatskoj”, rekao je.
Način da se ovo stanje popravi, dodao je, je imigracija. “Je li Hrvatska za to spremna? Nije. I neće biti spremna jer je mala nacija, delikatnija od nekih drugih”, dodao je.

“Već dvije godine koristim izraz moralna panika, posebno se obraćajući onima koji su mene optuživali, a to je prvenstveno bio i Plenković, očekujući ovakav rezultat, pripremajući sve nas na ono što ćemo dobiti. To nije kraj Hrvatske, naše države, to nije kraj hrvatstva. To je naprosto jedna situacija, neću je čak nazvati niti krizom. Neće Hrvatice i Hrvati izumrijeti”, kazao je Milanović.

“Plenković za ovo nije kriv”, ustvrdio je predsjednik Republike.

Ne vidim ništa u ovome što je Vujčić napravio

Milanović se osvrnuo i na aferu o kojoj je pisao Index oko guvernera Borisa Vujčića HNB-a i trgovanja vrijednosnicama na temelju povlaštenih informacija.

“Vidio sam da je Index došao do podataka do kojih nije smio doći. To je krivično djelo. Ja jesam da se medije zasipa što većom količinom podataka pa i onima koji su tajni, ali ovdje se radi zaista o nečemu što se ne radi”, kazao je Milanović dodavši da u onome “što je Vujčić napravio ne vidi ništa”.

“Što je napravio Vujčić? Prije 30 godina kupio dionice, dok je još nosio kratke hlače i prodao ih prije nego što je to trebao napraviti prema zakonu. Kakav je to prijestup?”, pitao se Milanović i dodao kako ne podnosi hajke.

“Zamjenica guvernera, koja je postavljena usred guvernerova mandata, je konvertirala neki novac u obveznice 2014., to nije bilo zabranjeno. Možemo postaviti pitanje mogu li zaposlenici HNB-a, oni koji rade u direkcijama, imaju li oni pravo imati račune u bankama ili trebaju ići kod kamatara? Neki koji rade u HNB-u će po toj logici uvijek imati nekakvu povlaštenu informaciju i ne bi smjeli imati nikakvog posla s bankama”, ustvrdio je Milanović.

O obnovi: Za to netko treba odgovarati

Milanović se osvrnuo na činjenicu da će Hrvatska iskoristiti manji dio novca za obnovu nakon potresa nego što je bilo planirano.

“S laganom odstupnicom mogu reći da nije bilo moguće uzeti sve, ali na kraju ćemo uzeti premalo. Za to netko treba odgovarati, to je nepružanje pomoći unesrećeniku”, naglasio je Milanović.

Komentirao je i događanja u BiH.

“Dodik je bio ljubimac Zapada i sad je legitiman predstavnik srpskog naroda. Republika Srpska je proglašena 1992., ali je ratificirana pariško-daytonskim sporazumom. Tuđman ga je potpisao, nema natrag. Ne vidim da srpska politika u BiH radi štetu Hrvatima. Bez Srba u BiH mi ovaj problem nećemo riješiti. Meni je stalo, ali nekima očito nije dovoljno”, poručio je Milanović te dodao da je Dodik trenutno partner Hrvatskoj u BiH.

“Čekam Banožića i Plenkovića da objave nalaz”

Komentirao je i inspekciju koja je trebala utvrditi jesu li zapovjedi načelnika Glavnog stožera admirala Roberta Hranja zakonite ili ne. Tvrdi kako je ministar obrane Mario Banožić “poveo ulični linč na admirala Hranja te da je ministar dao inspektorima nalog kako moraju odlučiti”.

“Čekam Banožića i Plenkovića da objave taj nalaz. Hranj njima ne odgovara. Zna se što zapovjednik mora ako mu vrhovni zapovjednik naredi”, rekao je Milanović pa dodao:

“Dat ću gospodi još par dana. Neka se malo dinstaju, kao čobanac. Pokrenuli su javnu hajku za nešto što je trebao biti posao neovisnog tijela. To traje tri mjeseca. Za posao koji traje tri tjedna. Možda zato što ljudi nisu napisali ono što je Banožić htio da napišu. Čekam da mi Plenković pošalje ugovore o avionima. Naime, predsjednik Odbora u Saboru se obratio Banožiću da se dokumenti dostave Saboru. Jeste vidjeli odgovor? Niste? Odgovor je da moraju pitati Francuze za dopuštenje. I rekao kad god se uključuje treća strana, a to je u ovom slučaju Sabor, on mora pitati Francuze. Za Sabor je rekao da je ‘treća strana’. Pričetak ćemo još par dana”.

 

Hrvatska

Zoran Milanović: Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz

Objavljeno

-

By

foto: Ured predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije u prigodi obilježavanja Dana Šibensko-kninske županije. Nakon sjednice odgovarao je na pitanja novinara. Ponovno je uputio oštre riječi na račun ministra obrane Marija Banožića.

Najprije se osvrnuo na izjavu ministra o brigadiru Ivanu Selaku.

“To je rekao? Morao bih vidjeti što je taj bijednik i lopov rekao. Što? Selak je jedan od nekoliko ljudi koji su preletjeli s avionom na hrvatsku stranu. Samo ih je nekoliko. Bio sam premijer, sad sam predsjednik. Valjda bih imao neke informacije o tome i naša vojska bi imala i tako bi ga tretirali, tog Selaka. Za to ne znam, a nisam isplazio iz neke lokve kao Banožić jučer. Ne znam to, nijedna služba to ne zna. Je li to kleveta? On kleveće čovjeka koji je riskirao svoj žviot 1992. Jel’ razumijete koliko je to nizak oblik života?”, kaže predsjednik na pitanje o Banožićevoj izjavi o brigadiru Selaku.

Predsjednik kaže i kako DORH treba reći je li dopušteno ponašati se kao Banožić. “Ako je, da krenemo svi krasti. Ako ovo nije kažnjivo i ako nije sve jasno jedan kroz jedan, onda ćemo morati svi krenuti ponovno u školu… I Plenković nakon toga zove glavnu državnu odvjetnicu, jučer je bio lud dan, da joj kaže da ne dira njegovog čovjeka. Kako drugačije da protumačim njegovo ničim iznuđeno priznanje”, govori predsjednik dodajući kako je njegova riječ samo njegova riječ. “Ili je možda zaista kod njega strah da je taj lopov sljedeći, to je kriminalac. Pitao sam i pitat ću svaki dan, dok mi DORH ne kaže da je to u redu, da je Banožić u redu, da se jedan ministar treba tako ponašati”, kaže.

Ustavni sud

“To nije jedina ludost koja se jučer dogodila. Ti ljudi koji nisu izabrani iz naroda. Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz, ali izabrali su. Ti ljudi su inicijativu za promjenu Ustava… to je ustavni udar. Ja razmatram svoje opcije jer na njihov moral i poštenje ne mogu računati. Prešli su crtu. Računao sam da će zabraniti referendum za izmjenu zakona, ali dirati se u pravo naroda… 400 tisuća potpisa i to zabraniti. Ja sam taj dio Ustava 2010. proveo kroz svoje ruke. … Ti ustavni suci nisu nikakvi autoriteti, ali da su profesori s Harvarda, to nije zakonito. Ja nisam obožavatelj referenduma, to može biti opasno, većina može ukinuti pravo manjini. Ali ovdje se ne radi o tome. Pazite dokle ta paranoja ide, ispalo bi da je Plenković bio u krivu. Neka se stide što rade ovoj državi”, kaže Milanović.

Predsjednika su pitali i o izjavama šefa Reformista Radimira Čačića koji je rekao da Predsjednik ne može od DORH-a tražiti da istražuje ministra Banožića, ali da može prijaviti ako sumnja da je počinjeno kazneno djelo te da je to u zakonu navedeno kao obveza. Čačić je rekao i kako bi se predsjednikove izjave mogle smatrati miješanjem u rad DORH-a.

“On je arhitekt i menadžer, on te stvari ne razumije najbolje. Ja tu ne mogu ništa. Vi imate Sabor koji je Plenković pokupovao. On može smijeniti Hrvoj Šipek, ja ne mogu. Ja mogu reći bilo što. Rekao sam da je Banožić lopov i kriminalac. Temeljem čega sam to rekao? Temeljem iskustva, spoznaje… I on je sam pisao taj dokument”, govori predsjednik dodajući da očekuje da DORH kaže da je to što Banožić radi u redu. Milanović je ponovno pitao zbog čega je Željko Sabo bio u zatvoru godinu dana. “Da ovo je za tamnice. I o tome govori Čačić, za kojeg sam ja bečka škola. Plenković nije prvi puta postrojio te ljude, to je valjda naučio od komunističkih menotra i UDBA-e. Jesam li ja zvao sve Ustavnog suda da na njih utječem po pitanju ove odluke? Jesam li ikad to radio? Nisam. Hoću li? Neću. Ti ljudi su opasni za pravni poredak ove zemlje. To je razlog za građanski neposluh. Je li ovo huškanje? To je samo vapaj, ništa drugo”, kaže predsjednik.

“Šef tajne službe je postao predsjednik Vrhovnog suda. U kojoj zemlji to ima osim u Rusiji? Ti ljudi su uzurpatori. Njega nitko nikad ni za što nije birao.”

Milanović kaže da je ovo situacija “kao da vam netko uzme dijete bez razloga”. “Ne može. Zabranjeno”

“Imam druge opcije. Neka strepe. Pravda dolazi”, kaže.

Isprika Selaku

Na pitanje treba li se Banožić ispričati Selaku kaže: “Taj bijedni barski puž je to rekao da bi se prestalo pričati o njegovom kaznenom djelu od prije dvije godine. Selak se zna sam braniti. On je pilot, to je poseban soj ljudi. To što je on napravio, taj bijednik iz lokve neće napraviti za svojih sto života”, govori predsjednik ponovno postavljajući pitanje: “Što radi DORH?”

“Ja Selaka ne poznam. Ne mogu razgovarati ni sa svakim generalom niti trebam. Uvjeren sam da je odlikovan. Još jedna prljava teza, da je Selak pregovarao o remontu aviona u Ukrajini. On je brigadir, s kim bi on pregovarao. Inače, taj remont je plaććen 10 milijuna dolara. Toliko košta jedan kotač novog aviona”, govori predsjednik.

“30 godina je prošlo od rata i mi i dalje trpimo lopovluk tih prvoboraca lopovluka”, kaže.

Na pitanje kako komentira odlazak Hrvoja Zekanovića sa sjednice, Milanović kaže da Zekanović sve što radi radi za novac. “On je dvorska luda, to radi za novac. A može bit popularniji među ženama, to mu je očito bitno. Ne znam zašto privlači pažnju. Pitajte ga što on meni zamjera? Borbu za prava Hrvata u BiH? Što on meni zamjera, to pitajte tog zekana i dajte mu vreću šargarepe”, kaže.

Na pitanje o pomilovanju, kaže da bi se Plenović trebao ispričati generalima i pred njima raditi sklekove, ako može napraviti ijedan, jer je insinuirao to što je insinuirao. “On će te ljude nazivati udbašima. On je udbaš iz udbaške familije. … U ovoj zemlji ništa nije normalno, ništa. Na čelu s Ustavnim sudom koji treba ukinuti. To je ceterum censeo, znate što je to, iz klasičnih govora”, završio je predsjednik.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Treba li se bojati nestašice hrane? Evo što kažu u Ministarstvu…

Objavljeno

-

By

Nakon medijskih napisa i, uz ostalo, pomale katastrofične najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako se na globalnom planu mogu očekivati velike nestašice hrane, hrvatski ekonomisti umiruju javnost tvrdeći da situacija ipak nije tako dramatična. N1 televizija poslala je upit i Ministarstvu poljoprivrede.

Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

“Robne rezerve RH dostatne su, uz racionalno trošenje, za 60 dana opskrbe stanovništva Hrvatske. S obzirom na situaciju, Vlada RH je donijela odluku o izvanrednoj dodatnoj nabavi strateških roba u vrijednosti 595 milijuna kuna, pri čemu je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i pilećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja i mlijeka.

Sukladno Zakonu o strateškim robnim rezervama, robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju, a popis robe koja može činiti robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka u prilogu je Zakona i predstavlja njegov sastavni dio.

Robne zalihe Republike Hrvatske su u procesu obnavljanja te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit N1 televizije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se sve više proizvoda: Tko provodi kontrolu i što kupci mogu napraviti?

Objavljeno

-

By

Keksi, sladoled, orašasti plodovi, riba… S polica trgovina povlače se razni proizvodi, a često čitamo da je razlog opoziva prisutnost etilen oksida. Provjerili smo o čemu je točno riječ, tko i kako provodi kontrolu te kakva su prava potrošača koji plate neki proizvod, a onda ga moraju baciti.

Što je etilen oksid?

Kako nam je objasnio prof. dr. Aleksandar Mešić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, etilen oksid obično koriste DDS službe, sanitarni inženjeri i uglavnom se koristi u dezinfekciji. Može se koristiti i za dezinfekciju plastenika, ali ne bi smio završiti na hrani.

“Etilen oksid se može dodavati hrani kao vrsta konzervansa, ali ne bi smio biti sastojak hrane jer može biti kancorogen”, kazao je profesor Mešić za N1.

Ipak, dodaje da ako gleda s pozitivne strane, dobro je što se otkriva prisutnost etilen oksida u namirnicama jer to znači da inspekcije rade svoj posao i provode nadzor.

“Bilo koja tvar za koju postoji rizik da može izazvati posljedice za zdravlje, mora se povući. Moraju se u obzir uzeti svi aspekti, mora se gledati i na starije osobe, bolesne, trudnice i druge skupine”, rekao je profesor Mešić, pojašnjavajući da se ne može uzeti u obzir samo djelovanje tvari na zdrave mlade osobe.

“Tvari za koje se procijeni da mogu imati rizik za zdravlje se povlače”, naglasio je.

Istaknuo je da neke tvari mogu biti prisutne u samo jako malim količinama, a ako se prijeđe ta granicu, onda mogu izazvati neke ozbiljne posljedice. Komentirao je i zašto se mogu povući proizvodi koji sadrže etilen oksid.

“Najčešće se radi o kanecerogenosti ili mutagenosti”, rekao je Mešić i dodao da se zabranjuje sve više pesticida koji se koriste za zaštitu bilja.

Tko provodi kontrolu?

“Sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nadležne su za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane koja se uvozi iz trećih zemalja. Službene kontrole prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja provode u skladu s EU propisima o pojačanim službenim kontrolama na uvozu za hranu koja se smatra visokorizičnom, a za ostalu hranu učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda provodi se sukladno nacionalnim odrednicama države članice”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.

“Prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja obavlja se uvijek provjera dokumentacije svake pošiljke, a ovisno o rizičnosti hrane koja se uvozi, određenom učestalošću vrše se i uzorkovanja pošiljaka prije stavljanja na tržište i to na unaprijed određene parametre. Ako se ispitivanjem u službenom laboratoriju utvrdi nesukladnost – takve pošiljke hrane se obijaju za uvoz. Odbijene pošiljke hrane prijavljuju se kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) koji uz obavijesti s unutarnjeg tržišta zaprima sve obavijesti o proizvodima koji su odbijeni za uvoz iz trećih zemalja”, dodaju.

Državni inspektorat također naglašava da se pod uvozom hrane ne smatra unos hrane iz neke od članica Europske unije (EU).

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su nam pojasnili da u slučaju “nesukladnosti određenih proizvoda poduzimaju se mjere koje mogu biti ograničavanje ili zabrana stavljanja na tržište takvog proizvoda, nalaganje povrata u državu članicu iz koje su otpremljene, povlačenje, uklanjanja proizvoda s tržišta RH, uništenje ili prema potrebi upotrebu proizvoda u druge svrhe od one za koju je prvotno bila namijenjena”.

Provodi li se kontrola prije nego proizvod dođe u trgovinu?

HAPIH navodi da se kontrola proizvoda radi na graničnim postajama, njih sedam, odnosno prije nego što proizvodi dođu u trgovine. No, neki proizvodi ipak završe na policama trgovina, građani ih kupe, a tek onda stigne obavijest o povlačenju tog proizvoda.

Iz Državnog inspektorata dodaju da odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane imaju i subjekti u poslovanju s hranom (SPH) koji hranu proizvode, odnosno stavljaju na tržište. Službene kontrole vrše i nadležne inspekcije Državnog inspektorata – sanitarna i veterinarska inspekcija, te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.

“Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata redovito provodi nadzore utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane. Kontrole se provode i prema zaprimljenim predstavkama građana. U slučaju da se na bilo koji način utvrdi nesukladnost proizvoda koji je već na tržištu, pokreće se postupak opoziva proizvoda s tržišta koji uključuje i obavješćivanje kupaca. Nadležne inspekcije DIRH-a prate povlačenje i opoziv hrane što podrazumijeva i kontrolu u maloprodajnim objektima”, pojasnili su iz Državnog inspektorata za N1.

Opoziv zbog cijanida

Cijanid može biti izuzetno opasan pa je stoga posebno zabrinjavajuće kada pročitamo da se neki prehrambeni proizvodi povlače upravo zbog prisutnosti cijanida. Iz Državnog inspektorata objašnjavaju da jezgre marelice sadrže “prirodno prisutan cijanogeni glikozid (amigdalin), a koji se žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid)”. Ističu da nije riječ o namjerno dodanim tvarima već o prirodno prisutno spoju.

No, osim u marelicama, cijanid je pronađen i u bademima. HAPIH navodi da su tijekom 2022. godine zaprimili tri obavijesti o proizvodima koji sadrže povećane količine cijanida. Dva proizvoda su od proizvođača iz Njemačke i jedan iz Austrije.

Profesor Mešić ističe da je “cijanid poznati otrov i zato je opasan”. Naglasio je da cijanid nije sredstvo za zaštitu bilja pa stoga nije jasno kako može završiti na prehrambenim proizvodima.

“Njega ne koriste poljoprivredni proizvođači, kao ni etilen oksid”, kazao je Mešić za N1.

Cijanid se može koristiti za izvlačenje ruda, zlata i slično, ali ne i za zaštitu bilja, naglasio je Mešić.

Što građani mogu napraviti?

“Zakonom o zaštiti potrošača uređena je zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda”, naveli su kratko iz HAPIH-a. No, što to doista znači za građane koje kupe određeni proizvod, a zatim dobiju obavijest da se taj isti proizvod povlači?

Neke trgovine vraćaju novac kupcima koji vrate u trgovinu proizvod koji se povlači. Pitali smo Državni inspektorat jesu li sve trgovine zakonski dužne vratiti novac kupcima u takvim situacijama.

“U slučaju utvrđene nesukladnosti kupci se obavještavaju putem medija (televizija, Internet), odnosno putem informacija koje se daju u samim objektima u kojem su kupili proizvod, o načinu postupanja s nesukladnim proizvodima. Uobičajena praksa je da trgovine vraćaju novac potrošačima. Sukladno propisima o hrani ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi se potrošačima vraćao novac”, rekli su iz Državnog inspektorata za N1.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu