Connect with us

Hrvatska

Jandroković: “Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru”

Objavljeno

-

“Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje”, rekao je  predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u emisiji “S Markova trga” Hrvatskog radija.

COVID potvrde u Saboru

– Ako nema COVID potvrdu tada će se trebati testirati, a ako se ne želi testirati i nema COVID potvrdu, tada će zastupnik moći pratiti, sudjelovati u raspravama i glasati putem video veze. Vidjet ćemo u ovim danima koji su pred nama koliko zastupnika i zastupnica ima COVID potvrdu, koliko će ih se testirati ako ju nemaju, i koliko će se odlučiti na praćenje Sabora video vezom. Što se tiče ovih prvih dana primjene, kada su u pitanju službenici, namještenici, nije bilo ni jedne sporne situacije, dakle za sada je Sabor jednostavno i efikasno primijenio ovo odredbu koju je donio Stožer, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

O prosvjedu i mjerama

Kao komentar na izjavu da su neki Sabornici bili sudionici masovnog subotnjeg prosvjeda protiv COVID potvrda u Zagrebu, i na pitanje je li ga iznenadio broj zastupnika koji je bio tamo, broj sudionika i što kaže na poruke sa skupa, Gordan Jandroković rekao je kako mu se čini da je prosvjed bio vrlo heterogen po sastavu.

– Tamo je bilo ljudi koji očito ne vjeruju da COVID postoji, neki su protiv cijepljenja, boje se ili imaju neke druge razloge. Bilo je tamo različitih lažnih proroka, ali bilo je i političkih profitera koji su nanjušili temu za koji oni smatraju da bi mogli prikupiti koji politički bod ili glas pa su se tamo zatekli, njima na savjest i njihovo političko djelovanje. Bilo je dosta ljudi, ali kao što sam rekao, sastav je bio heterogen, bilo je vjerojatno i onih koji su željeli poručiti Vladi i vladajućoj većini da se s njima ne slažu, možda i iz nekih drugih razloga, sumirao je Jandroković.

– Bilo je tu i radikala i potpuno neprihvatljivih i ekstremnih poruka, nažalost bilo je i fizičkog nasrtaja na novinare, i grubih i uvredljivih riječi na račun nekih novinskih kuća, mene najviše intrigira ta poruka slobode. Meni se čini da nije ključno pitanje u ovom trenutku da ili ne COVID potvrdama, nego je u ovom trenutku ključno pitanje što mi imamo 10 tisuća tristo, i više već, ljudi koji su umrli od COVID-a. Danas ponovno imamo rekordan broj u ovome valu od 73 umrle osobe, pa ne znam kakva je to sloboda koju bi pojedinci htjeli za sebe ako ju donosi smrt, i koja odnosi brojne hrvatske živote koji nisu trebali otići. Kakva je to sloboda koja isključuje doktore i medicinske sestre koji već godinu i devet mjeseci požrtvovno rade, oni ginu da bi spašavali ljudske živote, oni svakodnevno ulaze u prostore gdje ljudi umiru i to u teškim mukama, ističe Jandroković.

– Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje. Savjest mi nalaže da sve ostalo bude podredno, a da načelo života i zdravlja naših ljudi bude prioritetno. Vjerujem da većina ljudi tako promišlja, bez obzira na broj ljudi na trgu, puno više je onih koji su se cijepili. Danas je već 62,5 posto ljudi je cijepljeno prvom dozom, a preko 55 posto su cijepljeni s dvije doze, sve više je onih koji uzimaju i treću dozu, dodaje.

– Moramo biti svjesni da globalno živimo u nenormalnim okolnostima, jer pandemija COVID-a je nešto što nitko nije mogao predvidjeti, ne možemo nikoga optužiti da je kriv što se to dogodilo, i moramo se s time nositi. Različite zemlje djeluju na različite načine, ali model COVID potvrda i testiranja je, čini mi se, najčešći model koji primjenjuju zemlje koje su slični Hrvatskoj. Očito je da i u tim zemljama postoje prosvjedi, ppostoje nezadovoljnici, postoje različiti ekstremisti koji ovu situaciju nastoje iskristiti za promicanje vlastitih političkih ciljeva i svojih ambicija, međutim savjest mi nalaže da se zalažem za zaštitu zdravlja i života, i da branimo one koji su u ovom trenutku najizloženiji, poručio je Jandroković.

O Milanovićevim izjavama o COVID potvrdama

Na pitanje kako komentira da su neki zastupnici, lokalni čelnici, ali i predsjednik države otvoreno za nepoštivanje propisa i kako tome stati na kraj, Jandroković je rekao kako do sada nije čuo, u 30-ak godina koliko postoji i funkcionira moderna hrvatska država, da predsjednik Republike otvoreno poziva na nepoštivanje zakona i propisa.

– I danas smo čuli njegovu poruku da nikakve inspekcije ne mogu doći u Ured predsjednika jer ih on neće tamo pustiti. Ne znam koji zakon jamči tu mogućnost, ne postoji ni jedan dio institucija u Republici Hrvatskoj u koje ne mogu ući određene zakonom zadužene institucije da obave nadzor ili što već trebaju učiniti, ali to nije prva poruka kojom se poziva na kršenje zakona, sjetite se zakona o sudovima, Zakona o obrani, Zakona o državnim blagdanima, dakle to je postalo učestalo, rekao je Gordan Jandroković.

Jandroković je rekao kako uopće neće komentirati uvrede i način na koji predsjednik Republike govori jer je to nažalost postalo uobičajeno, i ljudi su to čak i prihvatili. dodao je kako to verbalno nasilje i nepoštivanje zakona može u konačnici dovesti i do fizičkog nasilja, što su i osjetili novinari na ovom skupu.

“Neprimjereno je nekoj državi slati poruku da nešto čini krivo”

Slati nekoj drugoj državi poruku da nešto čini krivo ili ih optuživati je za fašizam, meni je neprimjereno, rekao je Jandroković upitan za novu prozivku predsjednika Zorana Milanovića Austriji zbog mjera koje je uvela zbog pandemije COVID-a.

Predsjednik je, naime, na pitanje o austrijskom uvođenju lockdowna za sve stanovnike i najavi obveznog cijepljenja, rekao da je to “katastrofa”. Najavio je i kako će njegov ured pozvati na razgovor austrijskog veleposlanika zbog zabrinutosti za “temeljne ljudske slobode”, nakon što je Beč pozvao na razgovor hrvatskog veleposlanika zbog njegove izjave da ga austrijske COVID mjere podsjećaju na fašizam.

– Što više reći, svaka država ima svoje mjere, to je njeno suvereno pravo, vjerujem da se te odluke donose zato što su im to sugerirali stručnjaci, ljudi koji se tim poslom bave () te odluke su nužno zlo, kazao je Jandroković.

Kaže i kako je novi sukob na relaciji Milanović-Banožić u Našicama pratio marginalno te izrazio žaljenje da se Hrvatska vojska i dalje koristi za takvu vrstu političkih obračuna. No, vrijeme će sasvim sigurno donijeti bistriju sliku, kazao je.

Upitan koliko ugledu Hrvatske šteti činjenica da u mnogim važnim državama kasni imenovanje veleposlanika, odgovorio je kako je veleposlanike bolje imati, nego ih ne imati.

– Nismo jednina država koja dolazi u ovakve situacije, ovo je zastoj koji nije dobar, ali s kojim se može živjeti, izjavio je Jandroković.


 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Novi HRejting: HDZ politički dobitnik mjeseca, evo tko je najveći gubitnik

Objavljeno

-

By

Objavljeni su rezultati istraživanja popularnosti političkih stranaka. HRejting je proveden od 16. do 19. svibnja na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 95 posto, a pouzdanost istraživanja čak 95 posto.

Sve ovo što se događa na domaćoj političkoj pozornici sitne su dvorske spletke i igre u usporedbi s globalnim političkim i gospodarskim problemima koje već i te kako proizvodi ruska agresija na Ukrajinu. U takvim kriznim vremenima, građani pritisnuti egzistencijalnom neizvjesnošću, obično nisu spremni i na političku neizvjesnost. Zato se u pravilu biraju već poznato. Upravo tu tezu potvrđuje i HRejting HRT-a.

Od preostalih 12, mahom trenutačno saborskih stranaka, do tog Sabora samostalno nikad ne bi došle. Prema osvojenim postotnim bodovima od višeg prema nižem, to su: Centar (2,0%), HSS (1,8%), IDS (1,1%), HNS (1,0%). Niti 1% biračke potpore ne uspjevaju dobiti: Radnička fronta (0,9%), Čačićevi Reformisti (0,8%), Živi zid (0,7%), HSLS (0,6%), HSU (0,6%), stranka pokojnog Milana Bandića (0,4%) i Hrvatski suverenisti (0,4%). Mnogo više je neodlučnih birača nego što u zbroju dobivaju sve ove stranke zajedno. U svibnju ih je visokih 17,1%.

Može li se u odnosu na prošli mjesec nekoga proglasiti pobjednikom ili gubitnikom HRejtinga za svibanj?

Da postoji titula najvećeg političkog dobitnika i gubitnika, ovu potonju bi u svibnju sigurno odnio Penavin Domovinski pokret. Ne samo da su imali najveći pad u odnosu na travanj (-1,16%) nego ih je taj pad prvi put ove godine bacio ispod izbornog praga.

Čini se da je od tog pada Domovinskog pokreta, a onda nešto i Mosta profitirao HDZ koji je politički dobitnik mjeseca.

U odnosu na travanj, narasli su za više od 1% (+1,23%). Raste i SDP (+0,77%), ali znatno više nego što je Možemo (-0,29%) palo, pa se još ne bi moglo reći da je to zato što im se birači vraćaju.

Od hajke na Ustavni sud koji je negativno ocijenio oba referendumska pitanja, a time vjerojatno zapečatio sudbinu i ovog referenduma, Most (-0,58%) se nije okoristio. Nasuprot, malo po malo, ali padaju, već treći mjesec zaredom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kako se šire majmunske boginje i koji su simptomi? Evo što kaže liječnik

Objavljeno

-

By

U Europi i Americi pojavile su se majmunske boginje. U Portugalu je potvrđeno pet slučajeva, a sumnja se na zarazu kod još 15 osoba. U Americi je jedan zaraženi, a u Velikoj Britaniji sedam. Španjolske zdravstvene vlasti izdale su i upozorenje zbog mogućeg izbijanja epidemije majmunskih boginja.

Jučer je otkriven i prvi slučaj u Italiji, još na dva se sumnja.

Dr. Zoranom Barušićem, zamjenik ravnateljice klinike za infektivne bolesti ”Dr. Fran Mihaljević”, komentirao je situaciju za Dnevnik Nove TV.

“Majmunske boginje su virusna bolest koja je izuzetno zarazna. Postoje različiti puteva prijenosa. Uzročnik je primarno stacioniran na području Afrike u životinjama, majmunima i glodavcima. Tako je prisutan, a onda se može prenijeti i na ljude”, rekao je Barušić.

Kako se prenosi?

Pojašnjava da se virus s čovjeka na čovjeka prenosi bliskim kontaktom, kapljičnim putem, putem tjelesnih tekućina, odnosno spolnim odnosom. “No mogući su i drugi načini prijenosa, kontaktom sa zaraženim predmetima, kontaminiranom odjećom itd”, objašnjava liječnik.

Na pitanje kako je moguće da se virus odjednom pojavio u toliko zemalja, liječnik odgovara: “To je nešto na što će odgovor morati dati javnozdravstveni sustav, prvenstveno u zemljama u kojima se bolest pojavila, na koji način se sve to događa, iz kojih razloga, a uzimajući prije svega u obzir i populaciju koja je u ovom trenutku zahvaćena virusom u svim zemljama.”

Koji su simptomi?

Vrijeme od kontakta s virusom do bolesti je 10-ak dana.

“Nakon toga, kao i svaka druga infektivna bolest, ima neke svoje opće simptome gdje vi ne možete znati o čemu se točno radi. To su povišena temperatura, opća slabost, bolovi u cijelom tijelu, spominju se čak i povećani limfni čvorovi u određenim regijama. Onda se negdje nakon dva do tri dana razvijaju određeni simptomi, prvenstveno osip temeljem kojeg se u ovo doba treba posumnjati u jednu ovakvu bolest”, kaže doktor.

“Kao i s COVID-om, tako treba biti oprezan i s ovom bolešću. Kakav će daljnji trend biti, teško je predvidjeti. Ono što može biti na neki način utješno, to je da za sada nemamo prevelik broj slučajeva. Svi oni za koje znamo da su se pojavili, stavljeni su u izolaciju, njihovi kontakti su kontaktirani”, kazao je liječnik koji komentirao i ospice te rotavirus o kojima se u zadnje vrijeme također razgovaralo.

“U periodu smo u kojem je broj djece s rotavirusom u možda u blagom padu, iako su te oscilacije na dnevnoj razini. Što se tiče drugih bolesti, izdvojio bih hepatitis koji se čini da je sad u dobroj i povoljnoj fazi i u zadnje vrijeme nemamo bolesnika”, zaključio je liječnik.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavlja se val poskupljenja hrane: “Cijene će još rasti!”

Objavljeno

-

By

Ne trebamo strahovati od nestašice hrane, kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović. Objašnjava da se radi o blagodatima zajedničkog tržišta EU-a gdje u jednoj državi postoji npr. veća samodostatnost s biljnim proizvodima, a u drugoj sa životinjskim. Možda u nekom lancu negdje ‘sitno pukne’, ali zato globalno nestašice ne bi trebalo biti, kazao je i dodao će cijene sigurno još uvijek rasti.

Teško je reći bi li cijene hrane prestale rasti ili počele padati odmah nakon zaustavljanja rata u Ukrajini, kazao je Jakopović. No smatra da bi cijene mogle padati u slučaju “otvaranja” velikih količina žitarica koje su sada blokirane u Ukrajini. Radi se o 20 milijuna tona, a u Hrvatskoj se npr. proizvede godišnje milijun tona žitarica, dodao je i kao drugi bitan segment spomenuo “energiju koja bi na ovaj ili onaj način kroz Rusiju morala doći u Europu, odnosno radi se o psihološkom smanjenju rata plina koji onda utječe na sve ostale sektore”.

Najugroženiji su stočarski i mljekarski sektor

Poljoprivrednici i ribari su u okviru travanjskog Vladinog paketa mjera, kako bi se spriječilo povećanje cijena hrane, dobili oko 250 milijuna kuna. Jakopović ističe da je travanjski paket mjera bio usmjeren prema građanstvu i prema umirovljenicima.

“Stoga je i ovih 5% koje je išlo za poljoprivredu direktno, odnosno 200 – 250 milijuna, uglavnom bilo usmjereno za umjetna gnojiva. Svaka pomoć, kaže, dobrodošla je. Stočarski i mljekarski sektori su u ovome trenutku izuzetno ugroženi. Znamo da je u posljednja dva mjeseca bio rast na otkupnim stanicama, ali je taj rast od 15 do 40 lipa, dok je u trgovinama bio rast od 4 do 5 kuna za litru mlijeka”, kazao je Jakopović za HRT.

Neće doći do nestašice hrane

Ne trebamo, kaže, strahovati od nestašice hrane. Objašnjava da se radi o “blagodatima zajedničke poljoprivredne politike, odnosno zajedničkog tržišta EU-a gdje u jednoj državi imamo veću samodostatnost s biljnim proizvodima, u drugoj sa životinjskim. Jednostavno neće doći do nestašice. Možda u nekom lancu negdje ‘sitno pukne’, ali zato globalno nestašice ne bi trebalo biti”, dodao je i kazao da će cijene sigurno još uvijek rasti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu