Connect with us

Hrvatska

Jandroković: “Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru”

Objavljeno

-

“Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje”, rekao je  predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u emisiji “S Markova trga” Hrvatskog radija.

COVID potvrde u Saboru

– Ako nema COVID potvrdu tada će se trebati testirati, a ako se ne želi testirati i nema COVID potvrdu, tada će zastupnik moći pratiti, sudjelovati u raspravama i glasati putem video veze. Vidjet ćemo u ovim danima koji su pred nama koliko zastupnika i zastupnica ima COVID potvrdu, koliko će ih se testirati ako ju nemaju, i koliko će se odlučiti na praćenje Sabora video vezom. Što se tiče ovih prvih dana primjene, kada su u pitanju službenici, namještenici, nije bilo ni jedne sporne situacije, dakle za sada je Sabor jednostavno i efikasno primijenio ovo odredbu koju je donio Stožer, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

O prosvjedu i mjerama

Kao komentar na izjavu da su neki Sabornici bili sudionici masovnog subotnjeg prosvjeda protiv COVID potvrda u Zagrebu, i na pitanje je li ga iznenadio broj zastupnika koji je bio tamo, broj sudionika i što kaže na poruke sa skupa, Gordan Jandroković rekao je kako mu se čini da je prosvjed bio vrlo heterogen po sastavu.

– Tamo je bilo ljudi koji očito ne vjeruju da COVID postoji, neki su protiv cijepljenja, boje se ili imaju neke druge razloge. Bilo je tamo različitih lažnih proroka, ali bilo je i političkih profitera koji su nanjušili temu za koji oni smatraju da bi mogli prikupiti koji politički bod ili glas pa su se tamo zatekli, njima na savjest i njihovo političko djelovanje. Bilo je dosta ljudi, ali kao što sam rekao, sastav je bio heterogen, bilo je vjerojatno i onih koji su željeli poručiti Vladi i vladajućoj većini da se s njima ne slažu, možda i iz nekih drugih razloga, sumirao je Jandroković.

– Bilo je tu i radikala i potpuno neprihvatljivih i ekstremnih poruka, nažalost bilo je i fizičkog nasrtaja na novinare, i grubih i uvredljivih riječi na račun nekih novinskih kuća, mene najviše intrigira ta poruka slobode. Meni se čini da nije ključno pitanje u ovom trenutku da ili ne COVID potvrdama, nego je u ovom trenutku ključno pitanje što mi imamo 10 tisuća tristo, i više već, ljudi koji su umrli od COVID-a. Danas ponovno imamo rekordan broj u ovome valu od 73 umrle osobe, pa ne znam kakva je to sloboda koju bi pojedinci htjeli za sebe ako ju donosi smrt, i koja odnosi brojne hrvatske živote koji nisu trebali otići. Kakva je to sloboda koja isključuje doktore i medicinske sestre koji već godinu i devet mjeseci požrtvovno rade, oni ginu da bi spašavali ljudske živote, oni svakodnevno ulaze u prostore gdje ljudi umiru i to u teškim mukama, ističe Jandroković.

– Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje. Savjest mi nalaže da sve ostalo bude podredno, a da načelo života i zdravlja naših ljudi bude prioritetno. Vjerujem da većina ljudi tako promišlja, bez obzira na broj ljudi na trgu, puno više je onih koji su se cijepili. Danas je već 62,5 posto ljudi je cijepljeno prvom dozom, a preko 55 posto su cijepljeni s dvije doze, sve više je onih koji uzimaju i treću dozu, dodaje.

– Moramo biti svjesni da globalno živimo u nenormalnim okolnostima, jer pandemija COVID-a je nešto što nitko nije mogao predvidjeti, ne možemo nikoga optužiti da je kriv što se to dogodilo, i moramo se s time nositi. Različite zemlje djeluju na različite načine, ali model COVID potvrda i testiranja je, čini mi se, najčešći model koji primjenjuju zemlje koje su slični Hrvatskoj. Očito je da i u tim zemljama postoje prosvjedi, ppostoje nezadovoljnici, postoje različiti ekstremisti koji ovu situaciju nastoje iskristiti za promicanje vlastitih političkih ciljeva i svojih ambicija, međutim savjest mi nalaže da se zalažem za zaštitu zdravlja i života, i da branimo one koji su u ovom trenutku najizloženiji, poručio je Jandroković.

O Milanovićevim izjavama o COVID potvrdama

Na pitanje kako komentira da su neki zastupnici, lokalni čelnici, ali i predsjednik države otvoreno za nepoštivanje propisa i kako tome stati na kraj, Jandroković je rekao kako do sada nije čuo, u 30-ak godina koliko postoji i funkcionira moderna hrvatska država, da predsjednik Republike otvoreno poziva na nepoštivanje zakona i propisa.

– I danas smo čuli njegovu poruku da nikakve inspekcije ne mogu doći u Ured predsjednika jer ih on neće tamo pustiti. Ne znam koji zakon jamči tu mogućnost, ne postoji ni jedan dio institucija u Republici Hrvatskoj u koje ne mogu ući određene zakonom zadužene institucije da obave nadzor ili što već trebaju učiniti, ali to nije prva poruka kojom se poziva na kršenje zakona, sjetite se zakona o sudovima, Zakona o obrani, Zakona o državnim blagdanima, dakle to je postalo učestalo, rekao je Gordan Jandroković.

Jandroković je rekao kako uopće neće komentirati uvrede i način na koji predsjednik Republike govori jer je to nažalost postalo uobičajeno, i ljudi su to čak i prihvatili. dodao je kako to verbalno nasilje i nepoštivanje zakona može u konačnici dovesti i do fizičkog nasilja, što su i osjetili novinari na ovom skupu.

“Neprimjereno je nekoj državi slati poruku da nešto čini krivo”

Slati nekoj drugoj državi poruku da nešto čini krivo ili ih optuživati je za fašizam, meni je neprimjereno, rekao je Jandroković upitan za novu prozivku predsjednika Zorana Milanovića Austriji zbog mjera koje je uvela zbog pandemije COVID-a.

Predsjednik je, naime, na pitanje o austrijskom uvođenju lockdowna za sve stanovnike i najavi obveznog cijepljenja, rekao da je to “katastrofa”. Najavio je i kako će njegov ured pozvati na razgovor austrijskog veleposlanika zbog zabrinutosti za “temeljne ljudske slobode”, nakon što je Beč pozvao na razgovor hrvatskog veleposlanika zbog njegove izjave da ga austrijske COVID mjere podsjećaju na fašizam.

– Što više reći, svaka država ima svoje mjere, to je njeno suvereno pravo, vjerujem da se te odluke donose zato što su im to sugerirali stručnjaci, ljudi koji se tim poslom bave () te odluke su nužno zlo, kazao je Jandroković.

Kaže i kako je novi sukob na relaciji Milanović-Banožić u Našicama pratio marginalno te izrazio žaljenje da se Hrvatska vojska i dalje koristi za takvu vrstu političkih obračuna. No, vrijeme će sasvim sigurno donijeti bistriju sliku, kazao je.

Upitan koliko ugledu Hrvatske šteti činjenica da u mnogim važnim državama kasni imenovanje veleposlanika, odgovorio je kako je veleposlanike bolje imati, nego ih ne imati.

– Nismo jednina država koja dolazi u ovakve situacije, ovo je zastoj koji nije dobar, ali s kojim se može živjeti, izjavio je Jandroković.


 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu