Connect with us

Hrvatska

Đikić: “Situacija nije optimistična, a ponašanje Stožera dosta autistično”

Objavljeno

-

Ugledni hrvatski znanstvenik, Ivan Đikić, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao epidemiološku situaciju.

Komentirajući današnje podatke, Đikić je rekao da je to posljedica onoga što su hrvatski liječnici iz bolnica najavljivali. “Ovo što se događa danas, može se projicirati za dva-tri tjedna, vjerojatno će biti i više umrlih, nažalost, a mogli smo to spriječiti na vrijeme”, rekao je Đikić.

To se moglo napraviti pravilnim mjerama, a one su bile sprečavanje širenja virusa, nošenje maski, sprečavanje okupljanja ljudi i uvođenje covid-potvrda, koje su prije 5-6 tjedana trebale biti uvedene da bi polučile učinak, rekao je.

Spomenuo je primjer Italije. “Bio sam u Napulju i gdje god da sam bio, uvijek sam trebao pokazati svoju covid-potvrdu s osobnom iskaznicom i nije bilo nikakvog problema. Ne samo da su covid-potvrde smanjile širenje virusa, dio gdje su imale veliki učinak bila je poruka talijanske vlade, vrlo odgovorna i stroga, da žele povećati broj onih koji su cijepljeni, da bi zaštitili društvo i većinu koja je cijepljena”, rekao je Đikić.

Smatra da je covid-potvrde trebalo uvesti prije, kad su brojke bile male, kao i da one sad neće funkcionirati, jer je ogroman broj zaraženih.

Treba uključivati i druge epidemiološke mjere, osim potvrda, i testiranje, kako bi se još više smanjilo širenje virusa, rekao je Đikić.

“Nekorektno je i netočno reći da covid-potvrde ne djeluju zato što u nekim zemljama ima velik broj zaraženih. U Hrvatskoj, kad smo imali triput veću incidenciju, nismo imali nikakve mjere. Upravo zbog toga covid-potvrde sad nemaju nikakav učinak. Kad pogledate situaciju u Portugalu, Španjolskoj i Italiji, koji su naučili svoje lekcije, tamo je procijepljenost 90 posto”, rekao je Đikić.

“Apeliram na to da se sve mjere ne proglašavaju lockdownom, jer su to preventivne mjere”, rekao je Đikić.

Situacija nije optimistična, ponašanje Stožera je dosta autistično, znaju da je stanje loše, da je zdravstveni sustav preopterećen, i to ne zato što im to govore brojevi, nego zbog apela liječnika, i trebali bi preuzeti odgovornost i reći da neke stvari moramo uvesti sada da bismo u dvanaestom mjesecu imali manji broj zaraze i širenja virusa, rekao je Đikić.

“Moramo podsjetiti da smo u desetom mjesecu, kad nije bilo cjepiva, imali manje umrlih nego sad kad je cijepljeno 50 posto ljudi. Bili smo oprezniji, ponašali smo se odgovornije i izbjegavali smo kontakte. Virus je ove godine još opasniji nego prošle godine. I kad to stavite s 50 posto cijepljenih i neodgovornim ponašanjem, imamo ovo što imamo danas”, rekao je Đikić.

Upitan za komentar na prosvjede koji se diljem Europe, pa i u Hrvatskoj, događaju protiv covid-mjera, Đikić je rekao da imaju pravo prosvjedovati, ali bez širenja neistina i nasilja. “Ovo je mala opasna grupa ljudi koji šire retoriku koja je opasna, neistinita i agresivna. Poruke koje šalju nisu dobre”, rekao je Đikić.

“Ne postoji u znanstvenoj zajednici nerazumijevanje”, rekao je Đikić, dodavši da se radi o izvlačenju iz konteksta pojedinih izjava znanstvenika, što antivakserima služi kao neistinit argument koji šire putem društvenih mreža.

Lauc je Plenkovićev problem od prošle jeseni, kad je zastupao isto što danas zastupa, a to je tada Plenkoviću odgovaralo. Lauc je postao maskota antivakserskog pokreta. Ja znam da on to nije htio, ali to se dogodilo, rekao je Đikić.

Upitan kako komentira ponašanje predsjednika Zorana Milanovića, koji je ljudima poručio da rade što ih volja, Đikić je rekao da je u Hrvatskoj situacija takva da ima predsjednika koji ima neodgovorne izjave.

“S druge strane, imamo i premijera koji ima zakašnjele reakcije, a vrlo često i arogantne”, rekao je Đikić, dodavši da je i to razlog zašto je u Hrvatskoj situacija kakva jest, jer su ljudi zbunjeni i ne znaju više kome vjerovati, kao i da je bitno narušeno povjerenje u Stožer.

“Ja sam osoba koja će sutra sjesti s premijerom, predsjednikom, bilo kim i gdje god mogu volonterski pomoći Hrvatskoj, ja ću to učiniti. Međutim, u našem radu mora postojati kriterij, a to je znanstvena istinitost, čestitost i stručnost”, rekao je Đikić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu