Connect with us

Hrvatska

STIŽE MALA MATURA? Ovo su detalji ispita zbog kojeg već gunđaju djeca, roditelji i stručnjaci: “Na djeci se ne smije eksperimentirati…”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

O uvođenju ‘male mature’ za Net.hr govore bivša ministrica, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje, ugledna psihologinja i znanstvenik s Instituta Ivo Pilar

Nova stresna situacija za učenike ili poboljšavanje praćenja napretka njihovog obrazovanja i škola? To pitanje se otvara nakon što je objavljena informacija da će ove godine Ministarstvo obrazovanja probno, u 80 osnovnih škola, provesti nacionalne ispite u 5. i 8. razredima.

“Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je, prema naputku Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao jedan od partnera na europskom projektu u sklopu operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. prioritetne osi Cjeloživotno učenje – projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme faza II, razradio projektne aktivnosti za razvoj i provedbu nacionalnih ispita i razvoj samovrednovanja u osnovnim školama. Cilj je toga dijela projekta uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete. Predviđeno je da se projekt s tim ciljem provede u 80 osnovnih škola”, odgovorio je za Net.hr. v. d. ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.

Plan je da se popularno nazvana “mala matura” u petim razredima provede u listopadu dok bi osmaši taj ispit trebali pisati u listopadu.

“U sklopu ovog projekta provest će se osam ispita iz šest nastavnih predmeta: tri ispita za učenike 5. razreda, obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva, zaključno sa završetkom 4. razreda, i pet ispita za učenike 8. razreda, obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje Hrvatskog jezika, Matematike, Biologije, Kemije i Fizike, zaključno sa završetkom 8. razreda”, objašnjava Filipović

Ispiti će biti ocjenjivani, no neće se upisivati u imenik. “Ispiti će biti ocijenjeni. Učenici neće dobiti klasičnu ocjenu koja se upisuje u e-dnevnik nego povratnu informaciju o rezultatu koji su ostvarili s brojem bodova i pripadajućom razinom postignuća”, objašnjava Filipović.

Ravnatelj Nacionalnog centra odgovorio nam je i na pitanje zašto se onda provode ti ispiti i smatraju li da će se zbog njih samo povećati razina stresa kod učenika, kojega niti sada ne manjka.

“Ovi se nacionalni ispiti provode s ciljem uspostave usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete stoga oni za učenike nisu ispiti visokoga rizika nego prigoda da na temelju svoga rezultata i povratne informacije koju će dobiti unaprijede svoje učenje”, odgovorio je Filipović. Znači, iz Nacionalnog centra smatraju da djeca neće biti pod većim stresom uvođenjem još jednog ispita za koji će se morati pripremati u petom i osmom razredu.

Bivša ministrica Blaženka Divjak smatra kako će ovaj ispit omogućiti ujednačavanje kvalitete nastave diljem zemlje

Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak smatra kako su ti ispiti potrebni i da su povremeno održavali i do sada, a u širem opsegu su trebali krenuti i ranije, ali su odgođeni zbog pandemije.

“Plan je napravljen za njihovu sustavnu upotrebu 2018. godine, ali je zbog pandemije i organizacijskih pitanja u NCVVO odgođena njegova primjena”, kazala je Divjak za Net.hr. Ističe kako to nema veze s “malom maturom” već je način vanjskog vrednovanja obrazovanja.

“Radi se o vanjskom vrednovanju škola i postizanja ishoda učenja koje nema veze s ‘malom maturom’ niti utječe na ocjene učenika”, dodaje Divjak te za kraj otkriva ideju koja je stajala iza uvođenja nacionalnih ispita. “Nacionalni ispiti bi trebali omogućiti ujednačavanje kvalitete nastave diljem RH, ali i kao podloga za kontinuirane edukacije nastavnika te ostalih suradnika u školi”, zaključuje Divjak.

S druge strane, znanstvenik s Instituta Ivo Pilar i obrazovni istraživač, prof. dr. Josip Burušić, izrazito je kritičan prema konceptu državne mature i nacionalnih ispita za koje tvrdi da ne mjere ništa. Ističe da se priča o nacionalnim ispitima u osnovnim školama provlači zadnjih čak 15 godina.

“Od 2008. godine, kada je provedeno prvo vanjsko vrednovanje osnovnih škola, a to je projekt u kojem sam ja aktivno sudjelovao, do danas se u višekratnim prigodama razgovara o tome”, kazao je Burušić i dodao da za sve poznavatelje prilika i situacije i stanja u osnovnim školama ta ideja otvara mnoga pitanja za koja se nisu čuli argumentirani odgovori.

“Prvi od problema je da u Hrvatskoj postoji ogroman broj osnovnih škola i ni konceptualno, a ni organizacijski provesti sveobuhvatne nacionalne ispite nije nimalo jednostavan zadatak. Drugo, jedan takav pothvat mjeri se u desetinama milijuna kuna, pa postavljam pitanje isplati li se takva količina novca ulagati u jedan takav pothvat”, kazao je Burušić.

“Treće je, informacije koje se dobiju na nacionalnim ispitima neće pružiti koristi koje se od njih očekuju. Većina očekuje da će se uvođenjem nacionalnih ispita da će se pokazati kvaliteta rada pojedinih škola, odnosno da će se moći sagledati realna i stvarna postignuća učenika i da će se njima moći korigirati sve nepravilnosti koje su prepoznate, a odnose se na ocjenjivanje učitelja u osnovnim školama”, kaže Burušić.

“Nažalost, nacionalni ispiti na većinu tih potreba i pitanja neće pružiti željeni odgovor niti će pružiti informacije kojima će se moći sve to ispraviti”, kaže Burušić te ističe još jedan problem – da se na nacionalnim ispitima sve škole stavljaju u istu poziciju.

“Pritom zaboravljamo da različite škole ne obrazuju djecu u istim uvjetima. Vrlo je teško pa i neopravdano uspoređivati učenike koji se školuju u malim ruralnim sredinama, u školama koje nisu ni kadrovski ni materijalno, a niti opremljene kao škole koje djeluju u povoljnim sredinama i imaju sve pretpostavke i uvjete za kvalitetan rad”, kazao je Burušić. Naglašava da bi se moglo dogoditi slučaj da i osnovne škole, kao i srednje u slučaju državne mature, počnu organizirati svoj rad tako da ogromnu količinu vremena i resursa potroše na pripremanje učenika na takvu vrstu ispitivanja.

“Pa se postavlja pitanje je li svrha školovanja odgoj i obrazovanje učenika u skladu s postavljenim obrazovnim ciljevima ili je svrha obrazovanje učenika za polaganje na nacionalnim ispitima”, rekao je Burušić i dodao da se ciljevi koje žele postići nacionalnim ispitima mogu postići i na drugi način bez da se potroši toliko novca.

Burušić smatra da rezultati državne mature ne govore ništa ni na razini učenika, a ni na razini škola jer, primjerice, kada se učenici odluče na koje fakultete žele, onda se na maturi usredotoče na dobar rezultat iz predmeta koji im se boduju za daljnje školovanje dok one druge predmete zapostave i zadovolje se i nižim ocjenama jer im one nisu bitne. A potom, kada se gleda prosjek škole po određenim predmetima, oni ga ruše jer su se učenici već odlučili za drugu grupu predmeta. Tako bi se sada i djeca iz osnovnih škola mogla fokusirati samo na predmete koji im se pojavljuju u nacionalnom ispitu.

“Djeca su inteligentna. Oni znaju što je njihov cilj i rade sve da ga ostvare, a ostalo je višak”, kaže Burušić i dodaje kako ima škola koje veliki dio drugog polugodišta u završnim razredima samo vježbaju zadatke iz prethodnih matura, a zanemaruje se gradivo koje bi trebali proći po kurikulumu. Upozorava i na činjenicu da se zbog državne mature stvorilo cijelo tržište vrijedno desetine milijuna kuna usmjereno na instrukcije za pripremu za maturu. Zbog svih tih razloga Burušić smatra da se na temelju mature, a sada i nacionalnih ispita, će se teško moći vrednovati rad kako učenika, a tako i učitelja i profesora.

Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže kako bi sve mjere za mlade ljude i djecu trebalo unaprijed ispitati, a ne eksperimentirati na djeci

Ugledna hrvatska psihologinja Mirjana Krizmanić, uz ogradu da se nikada nije bavila pedagoškom psihologijom nego kliničkom, kazala je za Net.hr da svaka mjera koja se uvodi će za neke biti pritisak, za neke potpuno irelevantna, a za neke će biti i dobra.

“No, da bi se znalo za koga će biti što bi trebalo raditi psihološka istraživanja, a to se ne radi. Barem ne kod nas, a ne radi jer je to skupo. To treba platiti psihologe koji će raditi ta istraživanja, koji će vrlo često to raditi na temelju intervjua jer nije isto hoćete li nekome tutnuti u ruke neki upitnik pa ovaj odgovara što hoće, ili s njime razgovarate. No, ta istraživanja su skupa i rijetko se rade. A unaprijed je teško znati kakvi će biti učinci, ako niste napravili istraživanje”, kazala je Krizmanić te dodala kako je ona pristalica pristupa da se prvo provode istraživanja, a tek potom uvode mjere.

“Sve što se uvode mjere za mlade ljude i djecu, trebalo bi unaprijed ispitati. Ili imati teorijsku osnovu koja je ispitana, hoće li to biti korisno ili štetno. A ne nasumce mijenjati”, rekla je Krizmanić i dodala kako se ne smije eksperimentirati na djeci i mladima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Idu li liječnici u štrajk? Hrvatska liječnička komora objavila rezultate ankete

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Rezultati ankete, koju je pet krovnih liječničkih organizacija uputilo na više od 14 tisuća hrvatskih liječnika, nedvojbeno su pokazali golemo nezadovoljstvo liječnika. Skoro svi liječnici (97 %) nezadovoljni su svojim radnopravnim statusom, a njih 94 % podržava jednu ili više prosvjednih aktivnosti.

Od ponuđenih aktivnosti daleko najviše liječnika (73 %) odabralo je javni prosvjed. Odluku koju će aktivnost pokrenuti HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika usuglasit će do kraja tjedna, nakon što o tome odluče vodstva svake od tih krovnih organizacija. Da je liječnicima dosta praznih obećanja, vječne kupovine vremena, odgađanja nužnih promjena i PR predstava jasno pokazuje podatak da je 61 % liječnika spremno na štrajk.

Visok odaziv (41 %1) na anketu koju su proveli HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika daje snažan legitimitet ovim zabrinjavajućim brojkama. Svi liječnici (98 %) podržavaju donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika, a iznimno je visoka (92 %) i podrška žurnom izjednačavanju/podizanju koeficijenata za plaće tri skupine liječnika. Čak 23% anketiranih liječnika ima tzv. „robovlasničke“ ugovore s obvezom vraćanja bruto iznosa plaće, a njihovo ukidanje podržava 93 % liječnika.

Duboka ogorčenost liječnika rezultat je preopterećenosti i loših radnih uvjeta, neučinkovitog upravljanja u zdravstvu, devastacije primarne zdravstvene zaštite, nepostojeće reforme zdravstva i kontinuiranog ignoriranja liječničkih zahtjeva od strane Ministarstva zdravstva i Vlade. Ministarstvo, osim reprezentativnosti liječničkog sindikata, nije ispunilo ništa od obećanja danih na sastanku prošlog ljeta.

Bez liječnika, temeljnih nositelja zdravstvene djelatnosti, zdravstveni sustav ne postoji. Odgovorni u zdravstvenoj administraciji i Vladi, koji problem masovnog nezadovoljstva i loših radnih uvjeta liječnika guraju pod tepih, štete javnom zdravstvenom sustavu i pacijentima. Put kojim su krenuli vodi u urušavanje javnog zdravstva i nedostupnost zdravstvene usluge našim građanima. Podsjetimo, HLK, HLS, HUBOL, KoHOM i Inicijativa mladih liječnika od resornog ministarstva i Vlade traže žurno ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

• izjednačavanje koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima kao i uvećanje koeficijenata specijalizantima za najmanje 10%

• donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika do kraja proljetnog zasjedanja Sabora

• usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima

• ukidanje postojećih “robovlasničkih” ugovora za specijalizacije liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! Policija vas može kazniti čak i zbog otvorenih prozora na automobilu

Objavljeno

-

By

foto: PU zadarska

Svi vozači su upoznati, ili bi barem trebali biti, s nekim osnovnim prometnim zakonima, kao što su pridržavanje propisane brzine, ne sjedanje za volan pod utjecajem alkohola ili korištenje mobitela za vrijeme vožnje, no jeste li znali da vas policija može kazniti i za pospanost ili čak i za otvorene prozore na automobilu?

Policija često upozorava kako su četiri najčešće “ubojice u prometu” – brzina, alkohol, pojas i mobitel. Tako je samo tijekom proteklog vikenda, od 3. do 6. veljače 2023. godine, na području Zagreba zabilježeno ukupno 752 prometna prekršaja od čega 98 prekršaja vozača s alkoholom, zatim 221 prekršaj nepropisne brzine, 82 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 48 prekršaja nepropisne uporabe mobitela.

No postoje i brojni drugi zakoni koje propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije njih 310. Naravno, većina vozača nije niti svjesna niti upoznata sa svih 310 zakona, a zato smo se odlučili izdvojiti one najbizarnije, za koje malo tko zna, a mogu vas koštati.

Blato poput leda

Primjerice, u ovim zimskim danima važno je znati da vaš automobil mora biti čist, točnije očišćen od snijega i leda. Zaleđena stakla, ili snijeg, mogu značajno smanjiti vidno polje vozaču, a ne treba objašnjavati zašto je to iznimno opasno. Stoga zakon jasno kaže kako je vozač dužan, “prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu”. Snijeg je potrebno očistiti s cijelog vozila jer mnogi vozači pri čišćenju zanemaruju krov automobila, a postoji opasnost da on pri jačem kočenju završi na vjetrobranskom staklu i tako zakloni pogled vozaču.

Ukoliko vozač ne očisti svoj automobil od snijega i leda, prijeti mu kazna od 130 eura, a ista mu kazna prijeti i ako se na kotačima njegovog vozila nađe – blato. Naime, zakon jasno kaže kako “vozač koji dolazi sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina obavezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača”. Dakle, sljedeći put nakon vožnje sličnim neasfaltiranim cestama, provjerite svoje kotače. Razlog je taj što blato ozbiljno može znatno utjecati na prianjanje vaših guma te djelovati poput leda na cesti.

Vaša registracija na automobilu mora biti vidljiva, iz jasnog razloga, a to uključuje i teret. Drugim riječima, ukoliko iz vašeg prtljažnika viri teret koji zaklanja registraciju, riskirate kaznu od 130 – 260 eura. Osim tereta, kao vozač ćete morat voditi računa i o svojim putnicima. Tako primjerice djecu nižu od 150 cm ne smijete prevoziti bez sigurnosne sjedalice, a ne smijete ih prevoziti niti na prednjem sjedalu automobila. U suprotnom vas čeka kazna od 130 eura.

Kazne i za pospane

Svima nam je dobro poznato da se pod utjecajem alkohola i droga ne smije sjesti za volan, a isto vrijedi i za lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti i sposobnost upravljanja vozilom. Kazna za takvo što iznosi od 130 eura, preko oduzimanja vozačke pa do zatvora. Ukoliko ne znate spada li vaš lijek u takve, najbolje je da provjerite s vašim liječnikom. Policija može utvrditi pijete li takve lijekove uzimanjem krvi i urina.

No ono što policija ne može sa sigurnošću utvrditi jest to koliko ste pospani, ali i za to postoji kazna. Ako vas policija ulovi umorne za upravljačem vozila može vas kazniti sa 130 – 260 eura, ali i s tri negativna boda. Ista vam kazna prijeti i ako vozite bolesni, jer zakon jasno kaže kako vozač “koji je toliko umoran i bolestan da nije sposoban za sigurno upravljanje vozilom”, ne bi smio sjedati za volan. Kako točno policija utvrđuje vašu pospanost zakon ne precizira, što svakako ne znači da biste trebali voziti umorni jer time ugrožavate svoju sigurnost, ali i sigurnost drugih.

Volite se naglo prestrojavati iz trake u traku jer mislite da ćete na taj način biti brži? E takva slalom vožnja bi vas mogla koštati 130 eura. Ako pak istu izvodite na autocesti platit ćete duplo, odnosno 260 eura i jednim negativnim bodom. Kad smo kod autoceste, istu ćete kaznu platiti ako pretječete po zaustavnoj (žutoj) traci, blicate drugim vozačima ili se ne pridržavate sigurnosnog razmaka. A da su kazne na autocesti stože pokazuje i članak 49 koji kaže da ćete za vožnju u suprotnom smjeru platiti od 260 do 660 eura, no ako to napravite na autocesti čeka vas kazna od 1.320 ili 2.650 eura ili čak 60 dana zatvora. Rauzmljivo.

Volite krenuti sa semafora kao da ste u filmu “Brzi i žestoki”? I to će vas koštati jer se proklizavanje kotača prilikom kretanja naplaćuje 130 eura osim, kaže zakon, u slučaju neposredne opasnosti. Ista vam kazna prijeti i ako naglo zakočite, a da nije bilo neposredne opasnosti.

Zatvarajte prozore

I dok sve ove kazne imaju itekako smisla jer vode računa o sigurnosti na cestama, vjerojatno niste znali da vas policija može kazniti i ako ne zatvorite prozore na svom automobilu. Zakon kaže da vozač, prije nego napusti vozilo, mora poduzeti sve mjere da spriječi da automobil sam krene s mjesta ili da ga druge osobe pokrenu, a to uključuje gašenje motora, zaključavanje vozila, uzimanje ključa, ali i zatvaranje prozora. Ako to ne učinite riskirate kaznu od 30 eura, stoga razmislite sljedeći put prije nego odlučite ostaviti vaš automobil da se “malo prozrači”.

Kad smo već kod parkiranja, recimo da vas komunalni redar može kazniti ako ostavite auto na javnoj površini na neobilježenom parking mjestu. Možete dobiti kaznu i ako ste parkirali na zelenoj površini koja to nije, odnosno na kojoj nema trave, ali visina i način kažnjavanja ovisi o lokalnoj samoupravi, točnije komunalnom poduzeću.

Svima je već dobro znano da je za vrijeme vožnje zabranjeno koristiti mobitel. To ne uključuje samo telefoniranje, nego i pisanje poruka, čitanje vijesti, mailova, ali i slikanje i snimanje. Neka vam ovo bude na umu sljedeći put kada se sjetite “opaliti selfie”, dok čekate na semaforu. No dok se korištenje mobitela strogo kažnjava, druge radnje koje ometaju vozača se ne spominju u zakonu, poput jedenja hrane ili čak čitanja novina, jer nekad je dovoljan i zdrav razum.

Cesta mora biti čista i prohodna, zato zakon jasno tvrdi da ne njoj ne smijete ostavljati oštećena ili neregistrirana vozila, ali ni bacati razne otpatke, predmete ili stvari. Zato ni ne pomišljajte bacati sitan otpad kroz prozor vašeg automobila jer vas u suprotnom čeka kazna od 130 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZABA poslala upozorenje klijentima: Oprez, ne dijelite ove podatke!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Zagrebačka banka poslala je upozorenje svojim korisnicima zbog sve češćih pokušaja phishing-prijevara putem e-mailova, SMS-ova ili aplikacija poput WhatsAppa i Vibera.

“Pošiljatelji se predstavljaju kao banka, financijska ili državna institucija, dostavljačka služba i sl. te će Vas pokušati navesti da otvorite poveznicu i unesete svoje:

• kartične podatke (broj kartice, rok valjanosti, CVV/CVC)
• broj tokena i kodove koje generira token (OTP, MAC)

• aktivacijske ključeve za m-zabu /m-token

uz lažnu svrhu, primjerice ažuriranje m-zabe, povrat poreza, primitak uplate, aktivaciju kartice i slično”, navodi ZABA u obavijesti upućenoj klijentima.

Napominju da banke, kao niti bilo koje druge financijske ili državne institucije ili dostavljačke službe, nikad neće tražiti unos navedenih podataka na poveznicama dostavljenim u e-mailu ili poruci.

“Prije davanja bilo kakvih podataka provjerite pošiljatelja i, po mogućnosti, obratite mu se putem telefona i provjerite je li on uistinu pošiljatelj navedene poruke. On-line bankarstvo otvarajte putem stranice www.zaba.hr, a ne putem poveznica dostavljenih e-mailom ili porukama. Ako želite primiti uplatu, uplatitelju je dovoljan Vaš IBAN (Vaš broj računa) te Vaše ime i prezime. Primitak uplate Vi ne autorizirate ni na koji način (ni push-porukom ni tokenom)”, upozoravaju iz ZABA-e.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu