Connect with us

Hrvatska

STIŽE MALA MATURA? Ovo su detalji ispita zbog kojeg već gunđaju djeca, roditelji i stručnjaci: “Na djeci se ne smije eksperimentirati…”

Objavljeno

-

foto: Pixabay

O uvođenju ‘male mature’ za Net.hr govore bivša ministrica, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje, ugledna psihologinja i znanstvenik s Instituta Ivo Pilar

Nova stresna situacija za učenike ili poboljšavanje praćenja napretka njihovog obrazovanja i škola? To pitanje se otvara nakon što je objavljena informacija da će ove godine Ministarstvo obrazovanja probno, u 80 osnovnih škola, provesti nacionalne ispite u 5. i 8. razredima.

“Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je, prema naputku Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao jedan od partnera na europskom projektu u sklopu operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. prioritetne osi Cjeloživotno učenje – projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme faza II, razradio projektne aktivnosti za razvoj i provedbu nacionalnih ispita i razvoj samovrednovanja u osnovnim školama. Cilj je toga dijela projekta uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete. Predviđeno je da se projekt s tim ciljem provede u 80 osnovnih škola”, odgovorio je za Net.hr. v. d. ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.

Plan je da se popularno nazvana “mala matura” u petim razredima provede u listopadu dok bi osmaši taj ispit trebali pisati u listopadu.

“U sklopu ovog projekta provest će se osam ispita iz šest nastavnih predmeta: tri ispita za učenike 5. razreda, obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva, zaključno sa završetkom 4. razreda, i pet ispita za učenike 8. razreda, obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje Hrvatskog jezika, Matematike, Biologije, Kemije i Fizike, zaključno sa završetkom 8. razreda”, objašnjava Filipović

Ispiti će biti ocjenjivani, no neće se upisivati u imenik. “Ispiti će biti ocijenjeni. Učenici neće dobiti klasičnu ocjenu koja se upisuje u e-dnevnik nego povratnu informaciju o rezultatu koji su ostvarili s brojem bodova i pripadajućom razinom postignuća”, objašnjava Filipović.

Ravnatelj Nacionalnog centra odgovorio nam je i na pitanje zašto se onda provode ti ispiti i smatraju li da će se zbog njih samo povećati razina stresa kod učenika, kojega niti sada ne manjka.

“Ovi se nacionalni ispiti provode s ciljem uspostave usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete stoga oni za učenike nisu ispiti visokoga rizika nego prigoda da na temelju svoga rezultata i povratne informacije koju će dobiti unaprijede svoje učenje”, odgovorio je Filipović. Znači, iz Nacionalnog centra smatraju da djeca neće biti pod većim stresom uvođenjem još jednog ispita za koji će se morati pripremati u petom i osmom razredu.

Bivša ministrica Blaženka Divjak smatra kako će ovaj ispit omogućiti ujednačavanje kvalitete nastave diljem zemlje

Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak smatra kako su ti ispiti potrebni i da su povremeno održavali i do sada, a u širem opsegu su trebali krenuti i ranije, ali su odgođeni zbog pandemije.

“Plan je napravljen za njihovu sustavnu upotrebu 2018. godine, ali je zbog pandemije i organizacijskih pitanja u NCVVO odgođena njegova primjena”, kazala je Divjak za Net.hr. Ističe kako to nema veze s “malom maturom” već je način vanjskog vrednovanja obrazovanja.

“Radi se o vanjskom vrednovanju škola i postizanja ishoda učenja koje nema veze s ‘malom maturom’ niti utječe na ocjene učenika”, dodaje Divjak te za kraj otkriva ideju koja je stajala iza uvođenja nacionalnih ispita. “Nacionalni ispiti bi trebali omogućiti ujednačavanje kvalitete nastave diljem RH, ali i kao podloga za kontinuirane edukacije nastavnika te ostalih suradnika u školi”, zaključuje Divjak.

S druge strane, znanstvenik s Instituta Ivo Pilar i obrazovni istraživač, prof. dr. Josip Burušić, izrazito je kritičan prema konceptu državne mature i nacionalnih ispita za koje tvrdi da ne mjere ništa. Ističe da se priča o nacionalnim ispitima u osnovnim školama provlači zadnjih čak 15 godina.

“Od 2008. godine, kada je provedeno prvo vanjsko vrednovanje osnovnih škola, a to je projekt u kojem sam ja aktivno sudjelovao, do danas se u višekratnim prigodama razgovara o tome”, kazao je Burušić i dodao da za sve poznavatelje prilika i situacije i stanja u osnovnim školama ta ideja otvara mnoga pitanja za koja se nisu čuli argumentirani odgovori.

“Prvi od problema je da u Hrvatskoj postoji ogroman broj osnovnih škola i ni konceptualno, a ni organizacijski provesti sveobuhvatne nacionalne ispite nije nimalo jednostavan zadatak. Drugo, jedan takav pothvat mjeri se u desetinama milijuna kuna, pa postavljam pitanje isplati li se takva količina novca ulagati u jedan takav pothvat”, kazao je Burušić.

“Treće je, informacije koje se dobiju na nacionalnim ispitima neće pružiti koristi koje se od njih očekuju. Većina očekuje da će se uvođenjem nacionalnih ispita da će se pokazati kvaliteta rada pojedinih škola, odnosno da će se moći sagledati realna i stvarna postignuća učenika i da će se njima moći korigirati sve nepravilnosti koje su prepoznate, a odnose se na ocjenjivanje učitelja u osnovnim školama”, kaže Burušić.

“Nažalost, nacionalni ispiti na većinu tih potreba i pitanja neće pružiti željeni odgovor niti će pružiti informacije kojima će se moći sve to ispraviti”, kaže Burušić te ističe još jedan problem – da se na nacionalnim ispitima sve škole stavljaju u istu poziciju.

“Pritom zaboravljamo da različite škole ne obrazuju djecu u istim uvjetima. Vrlo je teško pa i neopravdano uspoređivati učenike koji se školuju u malim ruralnim sredinama, u školama koje nisu ni kadrovski ni materijalno, a niti opremljene kao škole koje djeluju u povoljnim sredinama i imaju sve pretpostavke i uvjete za kvalitetan rad”, kazao je Burušić. Naglašava da bi se moglo dogoditi slučaj da i osnovne škole, kao i srednje u slučaju državne mature, počnu organizirati svoj rad tako da ogromnu količinu vremena i resursa potroše na pripremanje učenika na takvu vrstu ispitivanja.

“Pa se postavlja pitanje je li svrha školovanja odgoj i obrazovanje učenika u skladu s postavljenim obrazovnim ciljevima ili je svrha obrazovanje učenika za polaganje na nacionalnim ispitima”, rekao je Burušić i dodao da se ciljevi koje žele postići nacionalnim ispitima mogu postići i na drugi način bez da se potroši toliko novca.

Burušić smatra da rezultati državne mature ne govore ništa ni na razini učenika, a ni na razini škola jer, primjerice, kada se učenici odluče na koje fakultete žele, onda se na maturi usredotoče na dobar rezultat iz predmeta koji im se boduju za daljnje školovanje dok one druge predmete zapostave i zadovolje se i nižim ocjenama jer im one nisu bitne. A potom, kada se gleda prosjek škole po određenim predmetima, oni ga ruše jer su se učenici već odlučili za drugu grupu predmeta. Tako bi se sada i djeca iz osnovnih škola mogla fokusirati samo na predmete koji im se pojavljuju u nacionalnom ispitu.

“Djeca su inteligentna. Oni znaju što je njihov cilj i rade sve da ga ostvare, a ostalo je višak”, kaže Burušić i dodaje kako ima škola koje veliki dio drugog polugodišta u završnim razredima samo vježbaju zadatke iz prethodnih matura, a zanemaruje se gradivo koje bi trebali proći po kurikulumu. Upozorava i na činjenicu da se zbog državne mature stvorilo cijelo tržište vrijedno desetine milijuna kuna usmjereno na instrukcije za pripremu za maturu. Zbog svih tih razloga Burušić smatra da se na temelju mature, a sada i nacionalnih ispita, će se teško moći vrednovati rad kako učenika, a tako i učitelja i profesora.

Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže kako bi sve mjere za mlade ljude i djecu trebalo unaprijed ispitati, a ne eksperimentirati na djeci

Ugledna hrvatska psihologinja Mirjana Krizmanić, uz ogradu da se nikada nije bavila pedagoškom psihologijom nego kliničkom, kazala je za Net.hr da svaka mjera koja se uvodi će za neke biti pritisak, za neke potpuno irelevantna, a za neke će biti i dobra.

“No, da bi se znalo za koga će biti što bi trebalo raditi psihološka istraživanja, a to se ne radi. Barem ne kod nas, a ne radi jer je to skupo. To treba platiti psihologe koji će raditi ta istraživanja, koji će vrlo često to raditi na temelju intervjua jer nije isto hoćete li nekome tutnuti u ruke neki upitnik pa ovaj odgovara što hoće, ili s njime razgovarate. No, ta istraživanja su skupa i rijetko se rade. A unaprijed je teško znati kakvi će biti učinci, ako niste napravili istraživanje”, kazala je Krizmanić te dodala kako je ona pristalica pristupa da se prvo provode istraživanja, a tek potom uvode mjere.

“Sve što se uvode mjere za mlade ljude i djecu, trebalo bi unaprijed ispitati. Ili imati teorijsku osnovu koja je ispitana, hoće li to biti korisno ili štetno. A ne nasumce mijenjati”, rekla je Krizmanić i dodala kako se ne smije eksperimentirati na djeci i mladima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Bernardić najavio osnivanje stranke: Bit ćemo iznenađenje na izborima

Objavljeno

-

Davor Bernardić, saborski zastupnik Kluba Socijaldemokrata, najavio je razvoj udruge Socijaldemokrati u relevantnu političku stranku lijevog centra, ustvrdivši da će ova opcija na sljedećim parlamentarnim izborima biti iznenađenje.

Na konferenciji za novinare u prostorijama Udruge Socijaldemokrati grada Zagreba u naselju Špansko, Bernardić je rekao da udruga stalno privlači nove članove te ih trenutno na razini Hrvatske ima oko dvije tisuće. U Zagrebu ih ima više od tisuću u 13 od ukupno 17 gradskih četvrti.

“Cilj nam je do kraja ljeta imati formiranu organizaciju u svim gradskim četvrtima. Udruga Socijaldemokrati uskoro će prerasti u relevantnu u političku stranku na lijevom centru, to je naš cilj”, izjavio je Bernardić.

Na tome će, kaže, raditi u idućim mjesecima, i  “udrugu pretočiti u snažnu političku opciju u Hrvatskoj koja će na prostoru lijevog centra biti realan, značajan i relevantan politički faktor. “Bit će utočište za ljude koji su obespravljeni, potlačeni, diskriminirani”, dodao je.

“Mislim da ćemo na sljedećim parlamentarnim izborima biti opcija koja će biti iznenađenje. To vam sad jamčim i za to garantiram”, poručio je Bernardić.

Tomašević se ne snalazi najbolje, Zagrebom se upravlja sporije i netransparentnije

Poseban je naglasak političkoga programa Socijaldemokrata rješavanje problema Zagreba, s ciljem razvoja grada “po mjeri čovjeka, s transparentnom, efikasnom gradskom upravom”, rekao je. Smatra kako je prvih godinu dana aktualne gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, pokazalo da se “ne snalazi najbolje”.

Tomaševiću zamjera da se odluke donose sporo i gradom se loše upravlja, a kao primjer je naveo činjenicu da je nakon godine dana imenovano tek nekoliko novih gradskih pročelnika. Tvrdi da se nisu promijenili ni dobavljači ni način na koji se troši novac.

“Gradom se upravlja sporije i netransparentnije i opći je dojam da grad stoji”, ustvrdio je Bernardić.

Kao odgovor Socijaldemokrata na aktualna poskupljenja goriva predstavio je prijedlog smanjenja cijene pokaza ZET-za zaposlene na 100 kuna te za umirovljenike, đake i studente na 50 kuna mjesečno, kako bi se građane potaklo da više koriste javni gradski prijevoz. Trošak ove mjere mogao bi biti nekoliko desetaka milijuna kuna što po njegovom mišljenju za ZET, koji trenutno dobiva 700 milijuna kuna iz gradskoga proračuna, predstavlja prihvatljiv manjak koji se može nadoknaditi.

Tajnik Udruge Socijaldemokrata Domagoj Prica ključan politički potencijal vidi u tome što udruga “već i prije formiranja političke stranke ima najjači oporbeni klub zastupnika u saboru”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hoće li zbog goriva rasti cijene usluga taksija?

Objavljeno

-

By

Inflacijski val zahvatio je i taksi prijevoznike. Rast cijene goriva, koje čini najveći udio troškova kod taksista, utjecao je na povećanje cijena usluga prijevoza. To je odmah utjecalo na pad potražnje, no taksisti polažu nade u turiste. Posljednjih godina oni su se često žalili na apsurdne cijene taksi prijevoza. Ove godine većina koncesionara uskladila je cjenike pa neugodnih iznenađenja, barem za sada, ne bi trebalo biti.

Taksisti prate rast cijena energenata i kažu da će se prilagođavati njima.   

– Tržište je strašno nepredvidljivo i nepouzdano, svaki dan se dogodi nešto novo što dovodi do povećanja troškova, do povećanja cijena, inflacije, svega. Naša glavna sirovina je gorivo, a gorivo je zbilja otišlo jako, jako visoko i ići će još, i stoga smo bili primorani dići cijene, kaže Ivana Šimundić Vulin, voditeljica korporativnih komunikacija taksi službe.   

Već su početkom travnja bili prisiljeni povećati cijene za 15 posto. Inače, kažu, ne bi preživjeli na tržištu.

– Prije je prosječna cijena vožnje u Zagrebu bila 50 kuna, sad je to nekih 57-58 kn. Dakle, imali smo na umu naše potrošače, naše korisnike, naravno, kako je i nas zadesila inflacija, tako je zadesila i sve i tako je taj porast bio minimalan da bismo i mi na neki način mogli donekle pokriti svoje troškove, kaže Šimundić Vulin.  

– Tu pokušavamo pronaći nekakav balans s nekakvim minimalnim povećanjem cijena koje bi ipak koliko toliko pratilo ovaj trend rasta cijena općenito na malo. A imamo jednu postojanu klijentelu, kaže vozač taksija Davor Stiplošek.    

U Zagrebu se nadaju da će im sezonu, unatoč poskupljenju taksi usluga, poboljšati turisti. 

– Zamjetno je da je veći broj turista u gradu, što opet ide u prilog nama, tako da očekujem da ćemo i tu pronaći nekakav izlaz iz ove situacije u kojoj se nalazimo, kaže Stiplošek.   

– Sezona nam je uvijek jaka. Nije samo kod nas, bit će i na Jadranu dosta jaka. Imamo dosta suradnje s hotelima i putničkim agencijama dolje, kaže Šimundić Vulin, ali dodaje da jedna sezona ne može spasiti cijelu godinu.

Splitski taksisti također se nadaju radnom ljetu, unatoč divljanju cijena energenata. Turisti su im, kažu, najčešći klijenti tijekom ljeta. 

– Konkretno, kod nas je start otišao tri kune gore, a kilometar jednu kunu i tu smo smatrali da je to jedan dobar balans. Opet da i ljudima bude to prihvatljivo, ali da mi pokrijemo tu razliku u gorivu jer mi konkretno cijene nismo mijenjali pet godina otkako smo krenuli s radom, a sad kad odvrtite malo film unazad – to je nekih šest kuna razlike po litri od onda do danas, kaže Tonći Bratošević, voditelj pozivnog centra taksi službe. 

– Taksi prijevoz nije subvencioniran niti od jedne lokalne samouprave niti države, to su sve privatni poduzetnici i svoje troškove moraju sami podmirivati. Sadašnja cijena nije se mijenjala zadnjih 10 godina, tako da će morati biti nekakav porast blagi porast za građane, kaže Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika Split.

U Dubrovniku za sada ne planiraju dizati cijene usluge. No, sve ovisi o budućim cijenama goriva. 

Ako to pođe u nebo onda ćemo sigurno morati jer, evo, sad su troškovi rasli do 40 posto, kaže Miše Miloslavić, predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik. 

– Naše su cijene od 2015. iste, znači cijena kilometra je 9 kuna, cijena starta je 29 kuna, kaže Aljoš Brković, potpredsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika.  

Slično razmišljaju i u Splitu.

– Ako dođe do onoga ne daj Bože što govore da će biti 20 kuna, onda je jedna to skroz druga priča i naše cijene će ići, ali gledajte malo – mi smo u inflaciji, rastu cijene svega, kaže Bratošević.

Cijene goriva nisu jedini problem. Održavanje automobila također im predstavlja velik trošak.

– Općenito svi proizvodi su poskupili tako i vozila koja se moraju servisirati, radovi su poskupili općenito, derivati, općenito i ulja, rezervni dijelovi, sve je to otišlo u nebo. Tako da nije tu samo pitanje goriva, tu su i ostali pokretni troškovi koji su također poskupjeli, tako da je neminovno podizanje cijena, kaže Topić. 

I dok cijene usluga nezaustavljivo rastu u svim sektorima, taksisti pomno kalkuliraju hoće li tijekom ljetne sezone podići cijene i koliko. Iako turisti često ne mogu bez njihove usluge, domaći potrošači svjesni velikog rasta cijena goriva ipak će dva puta razmisliti hoće li pozvati taksi. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Milanovićev savjetnik: Ako smo odgovorni, dvojne cijene uvest ćemo već na ljeto

Objavljeno

-

Posebni savjetnik Predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić govorio je za N1 o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Upozorio je da ulazimo u eurozonu u fazi kada imamo opći rast cijena.

“Dosadašnja iskustva nisu bila takva. Mi smo sada u uzlaznoj fazi ciklusa. Ono što je bitno sada je što mi sada možemo napraviti da bismo zajedno kontrolirali cijene”, kazao je dodajući da bi trebali biti odgovorni i početi uvoditi dvojne cijene čim dobijemo potvrdu koliki će biti tečaj.

“Sve je na nama”

“Zakonski to moramo raditi od rujna, ali nas to ne sprječava da budemo odgovorni prema sebi i počnemo to raditi i tijekom turističke sezone, jer nije isto ulazimo li kada cijene rastu ili kada te cijene barem stagniraju i držimo ih pod kontrolom”, rekao je Mačkić.

Ne slaže se sa savjetnikom premijera Zvonimirom Savićem da kamatne stope neće rasti zbog ulaska u eurozonu, jer kaže da “nemamo čarobnu kuglu da bismo to mogli znati”.

“Sada kada je taj proces došao tu gdje je, bilo bi ga vrlo teško zaustaviti. Kako ćemo odraditi naš posao sada, od srpnja pa do siječnja sljedeće godine je ono što je najvažnije jer je to isključivo u našoj domeni. Dalje je sve na nama i nema nikoga u koga može uprijeti prstom ako krene nešto po zlu”, poručio je Mačkić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu