Connect with us

Hrvatska

STIŽE MALA MATURA? Ovo su detalji ispita zbog kojeg već gunđaju djeca, roditelji i stručnjaci: “Na djeci se ne smije eksperimentirati…”

Objavljeno

3 godine prije

-

foto: Pixabay

O uvođenju ‘male mature’ za Net.hr govore bivša ministrica, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje, ugledna psihologinja i znanstvenik s Instituta Ivo Pilar

Nova stresna situacija za učenike ili poboljšavanje praćenja napretka njihovog obrazovanja i škola? To pitanje se otvara nakon što je objavljena informacija da će ove godine Ministarstvo obrazovanja probno, u 80 osnovnih škola, provesti nacionalne ispite u 5. i 8. razredima.

“Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je, prema naputku Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao jedan od partnera na europskom projektu u sklopu operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. prioritetne osi Cjeloživotno učenje – projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme faza II, razradio projektne aktivnosti za razvoj i provedbu nacionalnih ispita i razvoj samovrednovanja u osnovnim školama. Cilj je toga dijela projekta uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete. Predviđeno je da se projekt s tim ciljem provede u 80 osnovnih škola”, odgovorio je za Net.hr. v. d. ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.

Plan je da se popularno nazvana “mala matura” u petim razredima provede u listopadu dok bi osmaši taj ispit trebali pisati u listopadu.

“U sklopu ovog projekta provest će se osam ispita iz šest nastavnih predmeta: tri ispita za učenike 5. razreda, obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva, zaključno sa završetkom 4. razreda, i pet ispita za učenike 8. razreda, obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje Hrvatskog jezika, Matematike, Biologije, Kemije i Fizike, zaključno sa završetkom 8. razreda”, objašnjava Filipović

Ispiti će biti ocjenjivani, no neće se upisivati u imenik. “Ispiti će biti ocijenjeni. Učenici neće dobiti klasičnu ocjenu koja se upisuje u e-dnevnik nego povratnu informaciju o rezultatu koji su ostvarili s brojem bodova i pripadajućom razinom postignuća”, objašnjava Filipović.

Ravnatelj Nacionalnog centra odgovorio nam je i na pitanje zašto se onda provode ti ispiti i smatraju li da će se zbog njih samo povećati razina stresa kod učenika, kojega niti sada ne manjka.

“Ovi se nacionalni ispiti provode s ciljem uspostave usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete stoga oni za učenike nisu ispiti visokoga rizika nego prigoda da na temelju svoga rezultata i povratne informacije koju će dobiti unaprijede svoje učenje”, odgovorio je Filipović. Znači, iz Nacionalnog centra smatraju da djeca neće biti pod većim stresom uvođenjem još jednog ispita za koji će se morati pripremati u petom i osmom razredu.

Bivša ministrica Blaženka Divjak smatra kako će ovaj ispit omogućiti ujednačavanje kvalitete nastave diljem zemlje

Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak smatra kako su ti ispiti potrebni i da su povremeno održavali i do sada, a u širem opsegu su trebali krenuti i ranije, ali su odgođeni zbog pandemije.

“Plan je napravljen za njihovu sustavnu upotrebu 2018. godine, ali je zbog pandemije i organizacijskih pitanja u NCVVO odgođena njegova primjena”, kazala je Divjak za Net.hr. Ističe kako to nema veze s “malom maturom” već je način vanjskog vrednovanja obrazovanja.

“Radi se o vanjskom vrednovanju škola i postizanja ishoda učenja koje nema veze s ‘malom maturom’ niti utječe na ocjene učenika”, dodaje Divjak te za kraj otkriva ideju koja je stajala iza uvođenja nacionalnih ispita. “Nacionalni ispiti bi trebali omogućiti ujednačavanje kvalitete nastave diljem RH, ali i kao podloga za kontinuirane edukacije nastavnika te ostalih suradnika u školi”, zaključuje Divjak.

S druge strane, znanstvenik s Instituta Ivo Pilar i obrazovni istraživač, prof. dr. Josip Burušić, izrazito je kritičan prema konceptu državne mature i nacionalnih ispita za koje tvrdi da ne mjere ništa. Ističe da se priča o nacionalnim ispitima u osnovnim školama provlači zadnjih čak 15 godina.

“Od 2008. godine, kada je provedeno prvo vanjsko vrednovanje osnovnih škola, a to je projekt u kojem sam ja aktivno sudjelovao, do danas se u višekratnim prigodama razgovara o tome”, kazao je Burušić i dodao da za sve poznavatelje prilika i situacije i stanja u osnovnim školama ta ideja otvara mnoga pitanja za koja se nisu čuli argumentirani odgovori.

“Prvi od problema je da u Hrvatskoj postoji ogroman broj osnovnih škola i ni konceptualno, a ni organizacijski provesti sveobuhvatne nacionalne ispite nije nimalo jednostavan zadatak. Drugo, jedan takav pothvat mjeri se u desetinama milijuna kuna, pa postavljam pitanje isplati li se takva količina novca ulagati u jedan takav pothvat”, kazao je Burušić.

“Treće je, informacije koje se dobiju na nacionalnim ispitima neće pružiti koristi koje se od njih očekuju. Većina očekuje da će se uvođenjem nacionalnih ispita da će se pokazati kvaliteta rada pojedinih škola, odnosno da će se moći sagledati realna i stvarna postignuća učenika i da će se njima moći korigirati sve nepravilnosti koje su prepoznate, a odnose se na ocjenjivanje učitelja u osnovnim školama”, kaže Burušić.

“Nažalost, nacionalni ispiti na većinu tih potreba i pitanja neće pružiti željeni odgovor niti će pružiti informacije kojima će se moći sve to ispraviti”, kaže Burušić te ističe još jedan problem – da se na nacionalnim ispitima sve škole stavljaju u istu poziciju.

“Pritom zaboravljamo da različite škole ne obrazuju djecu u istim uvjetima. Vrlo je teško pa i neopravdano uspoređivati učenike koji se školuju u malim ruralnim sredinama, u školama koje nisu ni kadrovski ni materijalno, a niti opremljene kao škole koje djeluju u povoljnim sredinama i imaju sve pretpostavke i uvjete za kvalitetan rad”, kazao je Burušić. Naglašava da bi se moglo dogoditi slučaj da i osnovne škole, kao i srednje u slučaju državne mature, počnu organizirati svoj rad tako da ogromnu količinu vremena i resursa potroše na pripremanje učenika na takvu vrstu ispitivanja.

“Pa se postavlja pitanje je li svrha školovanja odgoj i obrazovanje učenika u skladu s postavljenim obrazovnim ciljevima ili je svrha obrazovanje učenika za polaganje na nacionalnim ispitima”, rekao je Burušić i dodao da se ciljevi koje žele postići nacionalnim ispitima mogu postići i na drugi način bez da se potroši toliko novca.

Burušić smatra da rezultati državne mature ne govore ništa ni na razini učenika, a ni na razini škola jer, primjerice, kada se učenici odluče na koje fakultete žele, onda se na maturi usredotoče na dobar rezultat iz predmeta koji im se boduju za daljnje školovanje dok one druge predmete zapostave i zadovolje se i nižim ocjenama jer im one nisu bitne. A potom, kada se gleda prosjek škole po određenim predmetima, oni ga ruše jer su se učenici već odlučili za drugu grupu predmeta. Tako bi se sada i djeca iz osnovnih škola mogla fokusirati samo na predmete koji im se pojavljuju u nacionalnom ispitu.

“Djeca su inteligentna. Oni znaju što je njihov cilj i rade sve da ga ostvare, a ostalo je višak”, kaže Burušić i dodaje kako ima škola koje veliki dio drugog polugodišta u završnim razredima samo vježbaju zadatke iz prethodnih matura, a zanemaruje se gradivo koje bi trebali proći po kurikulumu. Upozorava i na činjenicu da se zbog državne mature stvorilo cijelo tržište vrijedno desetine milijuna kuna usmjereno na instrukcije za pripremu za maturu. Zbog svih tih razloga Burušić smatra da se na temelju mature, a sada i nacionalnih ispita, će se teško moći vrednovati rad kako učenika, a tako i učitelja i profesora.

Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže kako bi sve mjere za mlade ljude i djecu trebalo unaprijed ispitati, a ne eksperimentirati na djeci

Ugledna hrvatska psihologinja Mirjana Krizmanić, uz ogradu da se nikada nije bavila pedagoškom psihologijom nego kliničkom, kazala je za Net.hr da svaka mjera koja se uvodi će za neke biti pritisak, za neke potpuno irelevantna, a za neke će biti i dobra.

“No, da bi se znalo za koga će biti što bi trebalo raditi psihološka istraživanja, a to se ne radi. Barem ne kod nas, a ne radi jer je to skupo. To treba platiti psihologe koji će raditi ta istraživanja, koji će vrlo često to raditi na temelju intervjua jer nije isto hoćete li nekome tutnuti u ruke neki upitnik pa ovaj odgovara što hoće, ili s njime razgovarate. No, ta istraživanja su skupa i rijetko se rade. A unaprijed je teško znati kakvi će biti učinci, ako niste napravili istraživanje”, kazala je Krizmanić te dodala kako je ona pristalica pristupa da se prvo provode istraživanja, a tek potom uvode mjere.

“Sve što se uvode mjere za mlade ljude i djecu, trebalo bi unaprijed ispitati. Ili imati teorijsku osnovu koja je ispitana, hoće li to biti korisno ili štetno. A ne nasumce mijenjati”, rekla je Krizmanić i dodala kako se ne smije eksperimentirati na djeci i mladima.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

4 sata prije

-

23. travnja 2024.

By

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

23 sata prije

-

22. travnja 2024.

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

1 dan prije

-

22. travnja 2024.

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu