Hrvatska
Počinje nova nastavna godina, u klupe će sjesti 450 tisuća učenika
Danas počinje nova nastavna godina, a u školske će klupe sjesti oko 450 tisuća učenika. Od toga, u osnovne škole njih oko 300 tisuća, s time da broj prvašića i dalje pada. Danas je prvi nastavni dan za njih oko 35 tisuća. U srednjim školama bit će oko 145 tisuća učenika. Početak nove nastavne godine bit će posebno izazovan za učenike i nastavnike u 62 osnovne škole diljem zemlje koje su se prijavile za eksperimentalnu provedbu cjelodnevne škole.
Sve je u znaku početka nove nastavne godine, Tatjana Lisičin za HTV razgovarala je s Davorom Bučevićem, ravnateljem OŠ Bol, i saznala u kakvim se uvjetima učenici vraćaju u školske klupe na splitskom području. Ravnatelj je istaknuo da ove godine škola ima oko 20-tak učenika prvih razreda više.
– Stalno imamo jedan trend povećanja broja djece najvjerojatnije zbog toga što smo prije četiri godine uveli program produženog boravka. Za ovu školsku godinu upisujemo dva razreda po 16 učenika prvih razreda i još taj treći razred gdje se upisuje 26 učenika produženog boravka gdje djeca borave do 16 i 30 što je očito i potreba roditelja te društva u kojem živimo, kazao je Bučević.
Bučević je objasnio da je Osnovna škola Bol jedna od škola koja je mogla ući u projekt cjelodnevne nastave jer rade u jutarnjoj smjeni, ali dodaje kako nisu stvoreni preduvjeti za tako nešto.
– 300 tisuća eura dati nekoj školi, možemo doraditi okoliš i slično, ali nemamo kuhinje, nemamo neke druge preduvjete nije to samo doći u školu, moraju postojati uvjeti da bi se djeca angažirano bavila školom za vrijeme dok su tu, objasnio je ravnatelj.
Ravnatelj je dodao kako su škole stavljene pred gotov čin i da je par mjeseci za odluku malo.
U osnovnim školama ovaj su se tjedan užurbano pripremali za ovaj dan. Udžbenici su na klupama, natpisi dobrodošlice za najmlađe na svome mjestu. Uvježbane su i priredbe za prvi dan nastave.
– U školi su mi prijatelji, u školi je lijepo čitati, učiti da budeš pametan, poručila je Nensi, OŠ Bol, Split.
I ove godine u školske klupe sjest će manje prvaša nego godinu prije, oko 35 000.
– Na razini županije 400 učenika manje nego lani. Ove godine imamo 175 učenika 1. razreda više, što je jako zanimljivo, rekao je Đuro Baleović, predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola, SDŽ.
Cjelodnevna škola, novi izazovi
Pred više od 12 000 učenika 62. škole koje su uključene u eksperimentalni program cjelodnevne škole novi su izazovi. Imat će pojačanu satnicu hrvatskog jezika, matematike, glazbene, likovne kulture, zadaće će pisati u školi, dobit će i nove predmete.
– Djeca će boraviti u školi nešto duže, ali vjerujem da ono što ćemo im ponuditi će biti vrijedno tog boravka u školi, poručila je Helena Knežević, ravnateljica OŠ Podolice, Koprivnica.
– Cilj tog predmeta je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja kod djece, objasnio je dr. sc. Bruno Ćurko, autor udžbenika i kurikula za predmet “Svijet i ja”.
Pomoćnici u nastavi
Pomoćnici u nastavi osigurani su za većinu učenika s teškoćama, ali ne i sve njih, a od županije do županije razlikuje se koliko će biti plaćeni.
– Uvjeti rada su ok, kolektivom sam prezadovoljna, ali plaća nije baš za pohvalit se, kaže Marina Rogić, pomoćnica u nastavi, OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec.
– U našoj županiji su bili plaćeni 35 kn neto po satu, godinu prije 32 kn, rekao je Ivica Radanović, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Zagrebačka županija.
Svi će osnovnoškolci imati besplatne udžbenike, u mnogim sredinama i radne bilježnice te ostali pribor.
Osiguran subvencionirani prijevoz za srednjoškolce
Ove godine lakše će disati srednjoškolci putnici, odluka o subvenciji prijevoza – mnogima je spas.
– Moguće da neki učenici ne bi mogli dolaziti u školu uz sve ove izdatke. Moramo biti svjesni da oni moraju ne samo doći, nego i pojesti nešto, roditelji moraju kupiti knjige, rekao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole, Varaždin.
– Ja putujem od Sv Ivana Zeline u Varaždin, svaki dan po 60 km i do sada sam plaćala 410 kuna prijevoz, istaknula je Mateao, učenica.
I dok neki roditelji kalkuliraju što djeci kupiti sada, a što možda idući mjesec, ima općina koje svojim đacima pružaju standard kakav se samo poželjeti može.
– Mi im omogućavamo mnogo toga što druge sredine nemaju. Država se pobrinula za besplatne udžbenike, a mi im kupujemo kompletan radni materijal, sufinanciramo i produženi boravak, rekao je Neven Komadina, načelnik Općine Dobrinj, otok Krk.
– Plaćamo razne ekskurzije, nagrađujemo najbolje učenike, kupujemo tablete, opremu sve što škola uputi kao zahtjev, istaknula je Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže, Vis.
Nacionalni ispiti
I ove školske godine pisat će se nacionalni ispiti. Budući da je bilo dosta nezadovoljstva, dobar savjet nikada ne treba odbaciti.
– Moje mišljenje o nacionalnim ispitima, ovakvi kakvi su bili do sada i u terminu u kojem su se održavali, nije baš pozitivno. Mislim da bi trebalo mijenjati na nekoj višoj razini, jer ovako većina učenika to neozbiljno shvaća, rekla je Snježana Odak Hrkač, ravnateljica II.OŠ Čakovec.
Dislocirana nastava
Nastava ipak neće početi u svim školama koje su oštećene u nevremenu. Nakon prosvjeda roditelja, umjesto svakodnevnog prijevoza u susjedne škole, učenici iz Retkovaca ostat će u svom mjestu.
– To je odvijanje nastave u društvenom domu u Retkovcima, dobili su suglasnost općine jer je u njihovom vlasništvu, ali uz adaptaciju od 40.000 eura, kaže Damir Dekanić, vukovarsko-srijemski župan.
A za uspješnu i kvalitetnu školsku godinu, iz komore socijalnih pedagoga poručuju svim učenicima, roditeljima i učiteljima: ocjene nisu jedino mjerilo uspjeha, ne sramite se potražiti pomoć i pružiti ruku podrške onima oko vas.
Praznici u svakom godišnjem dobu
Nastavna godina završit će 21. lipnja 2024. a uz zimske praznike koji će se koristiti u dva dijela, učenici će imati i jesenski i proljetni odmor.
Prvo polugodište traje od 4. rujna do 22. prosinca. Drugo polugodište traje od 8. siječnja do 21. lipnja, a za učenike završnih razreda srednje škole do 24. svibnja.
Jesenski odmor za učenike počinje 30. listopada i traje do 1. studenoga, a nastava će početi 2. studenoga.
Prvi dio zimskoga odmora počinje 27. prosinca i traje do 5. siječnja, s početkom nastave 8. siječnja, dok drugi dio zimskoga odmora počinje 19. veljače i završava 23. veljače, a nastava počinje 26. veljače.
Proljetni odmor počinje 28. ožujka i završava 5. travnja, a nastava počinje 8. travnja.
Ljetni odmor počet će 24. lipnja 2024., osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
