Connect with us

Hrvatska

Počinje nova nastavna godina, u klupe će sjesti 450 tisuća učenika

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Danas počinje nova nastavna godina, a u školske će klupe sjesti oko 450 tisuća učenika. Od toga, u osnovne škole njih oko 300 tisuća, s time da broj prvašića i dalje pada. Danas je prvi nastavni dan za njih oko 35 tisuća. U srednjim školama bit će oko 145 tisuća učenika. Početak nove nastavne godine bit će posebno izazovan za učenike i nastavnike u 62 osnovne škole diljem zemlje koje su se prijavile za eksperimentalnu provedbu cjelodnevne škole.

Sve je u znaku početka nove nastavne godine, Tatjana Lisičin za HTV razgovarala je s Davorom Bučevićem, ravnateljem OŠ Bol, i saznala u kakvim se uvjetima učenici vraćaju u školske klupe na splitskom području. Ravnatelj je istaknuo da ove godine škola ima oko 20-tak učenika prvih razreda više. 

– Stalno imamo jedan trend povećanja broja djece najvjerojatnije zbog toga što smo prije četiri godine uveli program produženog boravka. Za ovu školsku godinu upisujemo dva razreda po 16 učenika prvih razreda i još taj treći razred gdje se upisuje 26 učenika produženog boravka gdje djeca borave do 16 i 30 što je očito i potreba roditelja te društva u kojem živimo, kazao je Bučević. 

Bučević je objasnio da je Osnovna škola Bol jedna od škola koja je mogla ući u projekt cjelodnevne nastave jer rade u jutarnjoj smjeni, ali dodaje kako nisu stvoreni preduvjeti za tako nešto. 

– 300 tisuća eura dati nekoj školi, možemo doraditi okoliš i slično, ali nemamo kuhinje, nemamo neke druge preduvjete nije to samo doći u školu, moraju postojati uvjeti da bi se djeca angažirano bavila školom za vrijeme dok su tu, objasnio je ravnatelj. 

Ravnatelj je dodao kako su škole stavljene pred gotov čin i da je par mjeseci za odluku malo. 

U osnovnim školama ovaj su se tjedan užurbano pripremali za ovaj dan. Udžbenici su na klupama, natpisi dobrodošlice za najmlađe na svome mjestu. Uvježbane su i priredbe za prvi dan nastave.

– U školi su mi prijatelji, u školi je lijepo čitati, učiti da budeš pametan, poručila je Nensi, OŠ Bol, Split.

I ove godine u školske klupe sjest će manje prvaša nego godinu prije, oko 35 000.

– Na razini županije 400 učenika manje nego lani. Ove godine imamo 175 učenika 1. razreda više, što je jako zanimljivo, rekao je Đuro Baleović, predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola, SDŽ.

Cjelodnevna škola, novi izazovi

Pred više od 12 000 učenika 62. škole koje su uključene u eksperimentalni program cjelodnevne škole novi su izazovi. Imat će pojačanu satnicu hrvatskog jezika, matematike, glazbene, likovne kulture, zadaće će pisati u školi, dobit će i nove predmete.

– Djeca će boraviti u školi nešto duže, ali vjerujem da ono što ćemo im ponuditi će biti vrijedno tog boravka u školi, poručila je Helena Knežević, ravnateljica OŠ Podolice, Koprivnica.

– Cilj tog predmeta je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja kod djece, objasnio je dr. sc. Bruno Ćurko, autor udžbenika i kurikula za predmet “Svijet i ja”.

Pomoćnici u nastavi

Pomoćnici u nastavi osigurani su za većinu učenika s teškoćama, ali ne i sve njih, a od županije do županije razlikuje se koliko će biti plaćeni.

– Uvjeti rada su ok, kolektivom sam prezadovoljna, ali plaća nije baš za pohvalit se, kaže Marina Rogić, pomoćnica u nastavi, OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec.

– U našoj županiji su bili plaćeni 35 kn neto po satu, godinu prije 32 kn, rekao je Ivica Radanović, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Zagrebačka županija.

Svi će osnovnoškolci imati besplatne udžbenike, u mnogim sredinama i radne bilježnice te ostali pribor.

Osiguran subvencionirani prijevoz za srednjoškolce

Ove godine lakše će disati srednjoškolci putnici, odluka o subvenciji prijevoza – mnogima je spas.

– Moguće da neki učenici ne bi mogli dolaziti u školu uz sve ove izdatke. Moramo biti svjesni da oni moraju ne samo doći, nego i pojesti nešto, roditelji moraju kupiti knjige, rekao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole, Varaždin.

– Ja putujem od Sv Ivana Zeline u Varaždin, svaki dan po 60 km i do sada sam plaćala 410 kuna prijevoz, istaknula je Mateao, učenica.

I dok neki roditelji kalkuliraju što djeci kupiti sada, a što možda idući mjesec, ima općina koje svojim đacima pružaju standard kakav se samo poželjeti može.

– Mi im omogućavamo mnogo toga što druge sredine nemaju. Država se pobrinula za besplatne udžbenike, a mi im kupujemo kompletan radni materijal, sufinanciramo i produženi boravak, rekao je Neven Komadina, načelnik Općine Dobrinj, otok Krk.

– Plaćamo razne ekskurzije, nagrađujemo najbolje učenike, kupujemo tablete, opremu sve što škola uputi kao zahtjev, istaknula je Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže, Vis.

Nacionalni ispiti

I ove školske godine pisat će se nacionalni ispiti. Budući da je bilo dosta nezadovoljstva, dobar savjet nikada ne treba odbaciti.

– Moje mišljenje o nacionalnim ispitima, ovakvi kakvi su bili do sada i u terminu u kojem su se održavali, nije baš pozitivno. Mislim da bi trebalo mijenjati na nekoj višoj razini, jer ovako većina učenika to neozbiljno shvaća, rekla je Snježana Odak Hrkač, ravnateljica II.OŠ Čakovec.

Dislocirana nastava

Nastava ipak neće početi u svim školama koje su oštećene u nevremenu. Nakon prosvjeda roditelja, umjesto svakodnevnog prijevoza u susjedne škole, učenici iz Retkovaca ostat će u svom mjestu.

– To je odvijanje nastave u društvenom domu u Retkovcima, dobili su suglasnost općine jer je u njihovom vlasništvu, ali uz adaptaciju od 40.000 eura, kaže Damir Dekanić, vukovarsko-srijemski župan.

A za uspješnu i kvalitetnu školsku godinu, iz komore socijalnih pedagoga poručuju svim učenicima, roditeljima i učiteljima: ocjene nisu jedino mjerilo uspjeha, ne sramite se potražiti pomoć i pružiti ruku podrške onima oko vas. 

Praznici u svakom godišnjem dobu

Nastavna godina završit će 21. lipnja 2024. a uz zimske praznike koji će se koristiti u dva dijela, učenici će imati i jesenski i proljetni odmor.

Prvo polugodište traje od 4. rujna do 22. prosinca. Drugo polugodište traje od 8. siječnja do 21. lipnja, a za učenike završnih razreda srednje škole do 24. svibnja.

Jesenski odmor za učenike počinje 30. listopada i traje do 1. studenoga, a nastava će početi 2. studenoga.

Prvi dio zimskoga odmora počinje 27. prosinca i traje do 5. siječnja, s početkom nastave 8. siječnja, dok drugi dio zimskoga odmora počinje 19. veljače i završava 23. veljače, a nastava počinje 26. veljače.

Proljetni odmor počinje 28. ožujka i završava 5. travnja, a nastava počinje 8. travnja.

Ljetni odmor počet će 24. lipnja 2024., osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

-

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

-

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

-

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu