Connect with us

Hrvatska

Psihologinja: “Dobre ocjene su za puno djece samo fasada”

Objavljeno

-

Psihologinja Mirjana Nazor, gostujući u N1 studiju uživo, govorila je o tragedijama u Beogradu.

Na pitanje o tome što se to moralo dogoditi u glavi jednog dječaka da učini ovakav zločin u osnovnoj školi, kaže:

“Bitno je to da svi govore kako je bio miran. Mi vrlo često ne prepoznajemo da je ta mirnoća i povučenost malo pretjerana i da se dijete nije uklopilo u okolinu i da se osjeća nesigurno i da u njemu raste nezadovoljstvo u toj sredini. Svi ističu i da je bio odličan učenilk. Vrlo često donosimo pogrešan zaključak da su odlični učenici zadovoljna i sretna djeca. Ima mnogo djece kojima su te dobre ocjene zapravo samo jedna fasada. Iza toga se skriva puno toga što ih muči i s čim se teško nose, ali to okolina ne primijećuje jer misli kada su dobre ocjene da je sve u redu”.

Dječak je lani premješten u drugu smjenu zbog maltretiranja i vršnjačkog nasilja. Na pitanje o tome jesu li roditelji trebali drugačije reagirati umjesto odvesti dijete u streljanu pucati, kaže: “Roditelji najviše borave sa svojom djecom i najbolje ih poznaju. Morali bi primijećivati razlike koje se pojavljuju u ponašanju djeteta kada ono pokazuje sitne signale da nešto nije u redu. Lakše nam je okrenuti glavu i praviti se da to nije pravi problem ili kazati – ma to su te godine odrastanja, sad je normalno da djeca budu nezadovoljna i da pokazuju neka čudna ponašanja. Kod dijela djece će stvarno proći, ali nikad ne znamo kod kojeg djeteta je to doista signal da moramo dobro otvoriti oči i pomoći djetetu koje se loše osjeća. Bilo bi zaista dobro znati zašto je dječak premješten u drugi razred. Koja su to ponašanja bila koja su toliko problematična bila da ga je trebalo maknuti. Je li to zaista zaključila stručna služba ili su samo roditelji tražili da se preseli. Taj je jako važan podatak, što je odradila škola, kako je reagirala na situaciju koja je očito predstavljala problem za tog dječaka”.

No, odlazak psihologu na našim je prostorima još uvijek stigmatiziran: “S jedne strane, zaista nema dovoljno psihologa. Mislim da je u Srbiji slično kao i u Hrvatskoj. Rijetko se spominje da treba u škole uvesti veći broj psihologa, čak i dva da stignu obaviti sve što treba. A to da je, nažalost, tražiti pomoć još uvijek stigmatizirano kod nas, to nam samo pokazuje da mi nismo usvojili neke socijalne vještine, a jedna od bitnih je traženje pomoći. Traženje pomoći nije pokazatelj da smo nesposobni, nego je pokazatelj zrelosti i opdgovornosti osobe koja uoči da ne zna riješiti problem i da treba potražiti nekoga tko je stručniji i tko će nam pomoći da ne mučimo i sebe i svoju okolinu i da ne dopustimo da problem poprimi prevelike razmjere”.

Govorila je o mjerama koje se poduzimaju u Srbiji nakon tragedije. Primjerice, Aleksandar Vučić je najavio raspoređivanje policajaca u sve škole. Psihologinja kaže: “Mislim da to nije dobar utjecaj na djecu i da je to skretanje s pravih tračnica gdje problem postoji. Relativno je jednostavno dovesti policajce pred školu, nego posvetiti mnogo veću pažnju odgoju i obiteljskom i školskom. Svi koji rade u školama bi morali razmisliti kako oni odgojno djeluju na djecu. To je glavni kanal po kojem bismo trebali ploviti. Policajci mogu doći da privremeno stvore dojam sigurnosti, ali to nam neće riještiti probleme”.

Profesori često prigovaraju roditeljima za loše ocjene djece. Pod pritiskom, roditelji svoju odgovornost prebacuju na nastavnike. Nazor kaže: “Ja sam isto dobila informaciju od mnogih nastavnika iz osnovnih i srednjh škola kako se na njih vrši neprimjeren pritisak vezan za ocjene. meni se čini da su roditelji izabrali liniju manjeg otpora kako će se brinuti o svojoj djeci. Umjesto da budu uz njih, razgovaraju s njima, stvaraju odnos povjerenja, njima je jednostavnije doći u školu i onda svoje nezadovoljstvo iskaliti na nekom nastavniku. To nije istinska briga za dijete. To je loš utjecaj na djecu jer pokazuju da ne poštuju školu i one koji se trude u školi da njihova djeca nešto nauče”.

Kad je riječ o drugom počinitelju koji je u četvrtak u pucnjavi ubio osam ljudi i ranio 13 ili 14 osoba, koji kaže da je to učinio jer je bio omalovažavan, prihologinja ističe: “I on ima samo 21 godinu. Bilo bi bitno znati što se s njim događalo, u kakvoj je obitelji odrastao, gdje se školovao, kako je do sada funkcionirao. Međutim, bojim se da je on pod utjecajem toga da nismo naučili ni teškoće ni probleme rješavati na jedan smireni način nego smo odmah skloni agresiji koja je nekad samo verbalna, nekad su to udarci, a nekad i oružje uzmemo u ruke. Jedna opća situacija u kojoj se previše tolerira agresivno rješavanje problema i teškoća, a zaboravlja se djecu učiti kako rješavati i suočavati se s problemima i frustracijama, jer toga je život pun. Moramo to od malih nogu naučiti da ne bismo jedino znali reagirati agresivno”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HZJZ objavio kako se zaštititi od legionele: Ove mjere trebate poduzeti

Objavljeno

-

By

Pexels

Nakon što je ljudi zaraženih legionelom umrlo u KBC-u Zagreb, HZJZ je izdao priopćenje u kojemu građanima savjetuju kako se zaštiti od ove bakterije i bolesti koju ona izaziva.

“Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju”, pojasnili su iz HZJZ-a.

Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.

Što je legionarska bolest?

Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.

Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.

Rizične skupine

Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.

Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.

Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.

Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.

Gdje se nalazi bakterija?

Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.

Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.

Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.

Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda.

Kako se zaštititi?

Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.

Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:

Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.

Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.

Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.

Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.

Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Otkriven novi krijumčarski kanal: Iz BiH strance bez dokumenata vozili do Zadra i Splita

Objavljeno

-

By

USKOK je otvorio novu istragu protiv krijumčara ljudi. Ovoga puta krijumčarski kanal išao je iz BiH preko Imotskog do Zadra i Splita.

Za sada su istražitelji rekonstruirali da su sedmorica osumnjičenih bili članovi zločinačke grupe koja je ilegalno prebacivala ljude preko granice.

Otkriveno tko je vodio grupu

Sve je krenulo u sredinom listopada 2023. kada su počeli iz Bosne i Hercegovine prebacivati u Hrvatsku strance koji nisu imali dokumente za boravak u zemlji. Na čelu grupe bio je 33-godišnjak koji je ostalim članovima grupe davao zadatke.

Slao im je, tvrdi USKOK, lokacije na kojima trebaju preuzeti i na koje trebaju odvesti ilegalne migrante, nabavljao im je ‘radne’ mobitele, te plaćao troškove njihovog transporta.

Kanal do Zadra i Splita

Po njegovim uputama krijumčari su na pograničnom području Imotskog preuzimali ilegalne migrante koji su prethodno izvan graničnih prijelaza prešli državnu granicu. Od tamo su ih automobilima prebacivali do Zadra i Splita.

Prema rješenju o provođenju istrage u deset navrata prevezli su strane državljane, a novac koji su na taj način zaradili podijelili su među sobom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Više od polovine radnika u Hrvatskoj očekuje isplatu regresa

Objavljeno

-

By

Pixabay

Više od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak.iše od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 1.000 ispitanika, a pokazalo je da ove godine regres očekuje čak 56 posto radnika u Hrvatskoj, i to u prosječnom iznosu od 327 eura, što je rast od osam posto u usporedbi s prošlom godinom, kada je to iznosilo 302 eura.

Dok je 2020. godine regres očekivala svega četvrtina radnika, 24 posto, 2021. je taj postotak skočio na 39 posto, 2022. na 49, a prošle godine na 52 posto, istaknuli su s portala MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia.

Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama, 93 odnosno 94 posto, ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa, 279 eura.

Najviše novca trebalo bi “sjesti na račune” zaposlenika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, u kojima iznos od 365 eura očekuje nešto više od polovice radnika, njih 55 posto. S druge strane, najmanje optimistični su radnici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, gdje svega 38 posto zaposlenih očekuje isplatu ove neoporezive nagrade i to u iznosu od 332 eura.

U svakom slučaju, regresom će radnici pokriti tek manji dio troškova ljetovanja, s obzirom da u prosjeku na ljetovanje planiraju potrošiti 1.356 eura.

Većina radnika nezadovoljna raspoloživim godišnjim odmorom

U prosjeku, zaposleni građani Hrvatske na raspolaganju imaju 24,8 dana godišnjeg odmora, što je slično kao i prošle godine. Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 29 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama, s 28 dana.

Radnici koji rade u stranim institucijama raspolažu s 24 dana, baš kao i zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Naposljetku, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, svega 23 dana, pokazalo je istraživanje.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje “prolaze” zaposleni u velikim tvrtkama koji u prosjeku imaju 26 dana godišnjeg odmora. U tvrtkama srednje veličine zaposlenici mogu koristiti 25 dana godišnjeg odmora, dok radnici malih tvrtki mogu uzeti najkraći predah od posla, 23 dana.

Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljno je svega 29 posto radnika, što je značajno manje nego prošle godine kada je 43 posto ispitanika isticalo zadovoljstvo raspoloživim godišnjim odmorom.

Dvije trećine radnika, 66 posto, slično kao i prošle godine, želi više dana godišnjeg odmora, a na pitanje s kojom brojkom bi bili zadovoljni najčešći odgovor je – 31 dan, izvijestio je MojPosao.

Zanimljivost je i da pet posto radnika smatra da ima previše godišnjeg odmora na raspolaganju, te da to loše utječe na njihovu produktivnost.

Svaki peti radnik će iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora

Iako stručnjaci sugeriraju kako bi za potpuni odmor od posla na godišnjem trebalo provesti tri tjedna “u komadu”, istraživanje je pokazalo da će tek svaki treći zaposleni (34 posto) na ljetovanju iskoristiti 15 radnih dana godišnjeg odmora.

Sličan broj hrvatskih građana (31 posto) tijekom ljetnih mjeseci će potrošiti dva tjedna godišnjeg odmora, a 14 posto ljudi namjerava iskoristiti svega tjedan dana za predah od posla. Zanimljivo, svaki peti radnik će ovog ljeta iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora, ističu s portala MojPosao.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu