Connect with us

Hrvatska

MORATE NA PUT? Donosimo aktualna pravila u zemljama u našem okruženju…

Objavljeno

-

Na službenoj stranici koronavirus.hr, ali i na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) redovito se ažurira popis epidemioloških mjera kojih se naši građani moraju pridržavati prilikom prelaska granica zemalja u koje najčešće putuju. Na mrežnim stranicama Reopen Europa objavljena su pak trenutna koronapravila za sve zemlje Europske unije.

I dalje je preporuka Ministarstva vanjskih poslova da se izbjegavaju putovanja koja nisu nužna.

Slovenija

Osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili regija na crvenom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena. Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči negativan PCR test na virus SARS-CoV-2, ne stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa, obavljenog u državi članici EU-a ili Šengenskog područja, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske ili Sjedinjenim Američkim Državama; potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 21 dana, ali nije starija od šest mjeseci ili potvrdu liječnika da je osoba preboljela covid-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma, prenosi tportal.

Cijepljeni mogu ući u Sloveniju ako su:

– prije najmanje sedam dana primili drugu dozu BioNTech/Pfizera

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Moderne

– prije najmanje 21 dan primili prvu dozu AstraZenece

– prije najmanje 14 dana primili dozu Johnson & Johnsona

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sputnjika V

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinovaca

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinopharma.

Potvrda o testiranju i potvrda liječnika trebaju biti izdani u državama članicama EU-a ili Šengenskog područja, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske ili Sjedinjenim Američkim Državama.

Određenim je kategorijama osoba ulazak u Sloveniju dozvoljen bez određivanja karantene i bez negativnog PCR testa na covid-19. Više informacija o svim iznimkama i mjere prelaska granice pročitajte na poveznici.

Srbija

Osobama koje dolaze u Republiku Srbiju iz svih država svijeta, uz neke izuzetke, dozvoljen je ulazak samo ako posjeduju negativan RT-PCR test na prisutnost virusa SARS-CoV-2, ne stariji od 48 sati, izdan od provjerenog laboratorija države iz koje dolaze, odnosno iz koje ulaze u Republiku Srbiju.

Ako postoji kašnjenje prilikom ulaska u Republiku Srbiju, a koje se ne može pripisati krivici putnika, već je posljedica neočekivanog događaja koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (kašnjenje/odgoda leta, polaska autobusa i sl.), onda test ne može biti stariji od 72 sata prilikom ulaska u Republiku Srbiju.

BiH

Državljani Republike Hrvatske mogu ući u Bosnu i Hercegovinu s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom.

Državljani Republike Hrvatske (s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom) za ulazak u Bosnu i Hercegovinu ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2 kada ulaze direktno iz Hrvatske, kao i njihova maloljetna djeca i supružnici koji su državljani drugih zemalja.

Crna Gora

Državljani Republike Hrvatske mogu ući u Crnu Goru s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom. Državljani Republike Hrvatske (s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom) za ulazak u Crnu Goru ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2.

Crna Gora je u drugoj polovici travnja gotovo normalizirala život ublažavajući gotovo sve epidemiološke mjere, ostavljajući obavezu nošenja zaštitnih maski na otvorenom i u zatvorenom prostoru, zabranu okupljanja te policijski sat od 24 sata do 5 sati ujutro.

Mađarska

Još uvijek je zabranjen ulazak u Mađarsku svim stranim državljanima, pa tako i državljanima Republike Hrvatske, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Strani državljani koji imaju regulirani boravak u Mađarskoj prilikom povratka iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije/karantene u trajanju od 10 dana. Ista se može ukinuti u slučaju dva negativna testa na SARS-COV-2 PCR, izvršena u Mađarskoj o osobnom trošku, u roku od pet dana, s razmakom od najmanje 48 sati. Državljani Republike Hrvatske koji žive u pograničnom pojasu od 30 km mogu ulaziti na teritorij Mađarske uz jednokratni boravak od najviše 24 sata. Više informacija potražite na poveznici.

Italija

Do 15. svibnja hrvatski državljani i svi putnici koji dolaze u Italiju moraju predočiti negativan test ne stariji od 48 sati te se uz to podvrgnuti samoizolaciji i opservaciji zdravstvenih ustanova u trajanju od pet dana. Također, dužni su obavijestiti o svom ulasku zdravstvenu ustanovu, odjel za prevencije, nadležnu za teritorij na kojem borave. Nakon samoizolacije od pet dana u mjestu boravišta/prebivališta u Italiji dužni su se ponovno podvrgnuti testu. Ako ponovljeni test na covid-19 nakon pet dana bude negativan ukida se obveza samoizolacije.

I dalje je obavezno nošenje maske na otvorenom te je na snazi zabrana kretanja na cijelom nacionalnom teritoriju od 22 sata do 5 sati ujutro. Obaveza nošenja zaštitne maske odnosi se na otvorene i zatvorene prostore, kako javne, tako i privatne, izuzev vlastitog doma. U slučaju nepoštivanja odredbe o nošenju maske osoba podliježe novčanoj kazni od 400 do 1000 eura. Više informacija dostupno je na poveznici.

Njemačka

Iako ne spada u zemlje našeg bližeg okruženja, Njemačka je jedna od najčešćih destinacija hrvatskih građana, pa donosimo podatke i za tu zemlju. Prema obavijesti Robert Koch Instituta i Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, od 11. travnja teritorij cijele Hrvatske je na popisu visokorizičnih područja. U SR Njemačku iz visokorizičnih područja i područja s mutiranim varijantama koronavirusa mogu ući samo njemački državljani i osobe s reguliranim boravkom u SR Njemačkoj, uz određene izuzetke koje odobrava nadležni ured za zdravstvo.

Pri ulasku obavezno moraju posjedovati negativan test za izravno dokazivanje virusa SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati, napravljen u ovlaštenoj ustanovi i ispisan na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku, te dokaz o digitalnoj ili analognoj najavi ulaska. Za kategoriju putnika koji dolaze iz područja s mutiranim varijantama koronavirusa propisana je obveza karantene u trajanju od 14 dana koju nije moguće ranije prekinuti. Prema odluci vlade SR Njemačke donesene 22. ožujka 2021., sve navedene mjere vrijede do 30. lipnja 2021. godine s mogućnošću produženja, prenosi tportal.

Također, važno je znati da njemačke savezne pokrajine pojedinačno donose uredbe te mogu postojati razlike u sadržaju usvojenih uredbi. Više informacija potražite na poveznici.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.

Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.

U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.

Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.

Nastavi čitati

Hrvatska

KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.

Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.

Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

panceta lidl
HAPIH

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.

Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.

Nastavi čitati

Hrvatska

Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?

Objavljeno

-

By

Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.

Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.

Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?

Što pokazuju sezonski prognostički modeli?

Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.

Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.

Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.

Kasna jesen – postupni ulazak u zimu

Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.

Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.

Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.

Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.

Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora

Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.

Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.

Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.

Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.

U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.

Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.

Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.

El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?

Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.

Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.

Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.

Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.

U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.

Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.

Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.

Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu

Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.

To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.

Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.

Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.

Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.

Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima

Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.

Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.

Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.

Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.

Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.

Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.

Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.

Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.

Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.

Napomena o pouzdanosti prognoze

Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu