Connect with us

Hrvatska

MORATE NA PUT? Donosimo aktualna pravila u zemljama u našem okruženju…

Objavljeno

-

Na službenoj stranici koronavirus.hr, ali i na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) redovito se ažurira popis epidemioloških mjera kojih se naši građani moraju pridržavati prilikom prelaska granica zemalja u koje najčešće putuju. Na mrežnim stranicama Reopen Europa objavljena su pak trenutna koronapravila za sve zemlje Europske unije.

I dalje je preporuka Ministarstva vanjskih poslova da se izbjegavaju putovanja koja nisu nužna.

Slovenija

Osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili regija na crvenom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena. Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči negativan PCR test na virus SARS-CoV-2, ne stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa, obavljenog u državi članici EU-a ili Šengenskog područja, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske ili Sjedinjenim Američkim Državama; potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 21 dana, ali nije starija od šest mjeseci ili potvrdu liječnika da je osoba preboljela covid-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma, prenosi tportal.

Cijepljeni mogu ući u Sloveniju ako su:

– prije najmanje sedam dana primili drugu dozu BioNTech/Pfizera

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Moderne

– prije najmanje 21 dan primili prvu dozu AstraZenece

– prije najmanje 14 dana primili dozu Johnson & Johnsona

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sputnjika V

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinovaca

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinopharma.

Potvrda o testiranju i potvrda liječnika trebaju biti izdani u državama članicama EU-a ili Šengenskog područja, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske ili Sjedinjenim Američkim Državama.

Određenim je kategorijama osoba ulazak u Sloveniju dozvoljen bez određivanja karantene i bez negativnog PCR testa na covid-19. Više informacija o svim iznimkama i mjere prelaska granice pročitajte na poveznici.

Srbija

Osobama koje dolaze u Republiku Srbiju iz svih država svijeta, uz neke izuzetke, dozvoljen je ulazak samo ako posjeduju negativan RT-PCR test na prisutnost virusa SARS-CoV-2, ne stariji od 48 sati, izdan od provjerenog laboratorija države iz koje dolaze, odnosno iz koje ulaze u Republiku Srbiju.

Ako postoji kašnjenje prilikom ulaska u Republiku Srbiju, a koje se ne može pripisati krivici putnika, već je posljedica neočekivanog događaja koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (kašnjenje/odgoda leta, polaska autobusa i sl.), onda test ne može biti stariji od 72 sata prilikom ulaska u Republiku Srbiju.

BiH

Državljani Republike Hrvatske mogu ući u Bosnu i Hercegovinu s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom.

Državljani Republike Hrvatske (s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom) za ulazak u Bosnu i Hercegovinu ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2 kada ulaze direktno iz Hrvatske, kao i njihova maloljetna djeca i supružnici koji su državljani drugih zemalja.

Crna Gora

Državljani Republike Hrvatske mogu ući u Crnu Goru s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom. Državljani Republike Hrvatske (s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom) za ulazak u Crnu Goru ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2.

Crna Gora je u drugoj polovici travnja gotovo normalizirala život ublažavajući gotovo sve epidemiološke mjere, ostavljajući obavezu nošenja zaštitnih maski na otvorenom i u zatvorenom prostoru, zabranu okupljanja te policijski sat od 24 sata do 5 sati ujutro.

Mađarska

Još uvijek je zabranjen ulazak u Mađarsku svim stranim državljanima, pa tako i državljanima Republike Hrvatske, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Strani državljani koji imaju regulirani boravak u Mađarskoj prilikom povratka iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije/karantene u trajanju od 10 dana. Ista se može ukinuti u slučaju dva negativna testa na SARS-COV-2 PCR, izvršena u Mađarskoj o osobnom trošku, u roku od pet dana, s razmakom od najmanje 48 sati. Državljani Republike Hrvatske koji žive u pograničnom pojasu od 30 km mogu ulaziti na teritorij Mađarske uz jednokratni boravak od najviše 24 sata. Više informacija potražite na poveznici.

Italija

Do 15. svibnja hrvatski državljani i svi putnici koji dolaze u Italiju moraju predočiti negativan test ne stariji od 48 sati te se uz to podvrgnuti samoizolaciji i opservaciji zdravstvenih ustanova u trajanju od pet dana. Također, dužni su obavijestiti o svom ulasku zdravstvenu ustanovu, odjel za prevencije, nadležnu za teritorij na kojem borave. Nakon samoizolacije od pet dana u mjestu boravišta/prebivališta u Italiji dužni su se ponovno podvrgnuti testu. Ako ponovljeni test na covid-19 nakon pet dana bude negativan ukida se obveza samoizolacije.

I dalje je obavezno nošenje maske na otvorenom te je na snazi zabrana kretanja na cijelom nacionalnom teritoriju od 22 sata do 5 sati ujutro. Obaveza nošenja zaštitne maske odnosi se na otvorene i zatvorene prostore, kako javne, tako i privatne, izuzev vlastitog doma. U slučaju nepoštivanja odredbe o nošenju maske osoba podliježe novčanoj kazni od 400 do 1000 eura. Više informacija dostupno je na poveznici.

Njemačka

Iako ne spada u zemlje našeg bližeg okruženja, Njemačka je jedna od najčešćih destinacija hrvatskih građana, pa donosimo podatke i za tu zemlju. Prema obavijesti Robert Koch Instituta i Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, od 11. travnja teritorij cijele Hrvatske je na popisu visokorizičnih područja. U SR Njemačku iz visokorizičnih područja i područja s mutiranim varijantama koronavirusa mogu ući samo njemački državljani i osobe s reguliranim boravkom u SR Njemačkoj, uz određene izuzetke koje odobrava nadležni ured za zdravstvo.

Pri ulasku obavezno moraju posjedovati negativan test za izravno dokazivanje virusa SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati, napravljen u ovlaštenoj ustanovi i ispisan na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku, te dokaz o digitalnoj ili analognoj najavi ulaska. Za kategoriju putnika koji dolaze iz područja s mutiranim varijantama koronavirusa propisana je obveza karantene u trajanju od 14 dana koju nije moguće ranije prekinuti. Prema odluci vlade SR Njemačke donesene 22. ožujka 2021., sve navedene mjere vrijede do 30. lipnja 2021. godine s mogućnošću produženja, prenosi tportal.

Također, važno je znati da njemačke savezne pokrajine pojedinačno donose uredbe te mogu postojati razlike u sadržaju usvojenih uredbi. Više informacija potražite na poveznici.

 

Hrvatska

Procjene EK: Hrvatski BDP u 2022. premašit će pretkriznu razinu

Objavljeno

-

By

Europska komisija u srijedu je u proljetnim ekonomskim prognozama blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu na 5 posto, ali i znatno povećala procjenu za iduću godinu, na 6,1 posto, kada će hrvatski BDP premašiti razinu od prije krize izazvane pandemijom koronavirusa.

 Hrvatsko gospodarstvo je prošle godine palo za osam posto, a ove godine EK očekuje njegov rast od 5 posto te iduće sljedeće 6,1 posto.

U zimskim prognozama objavljenim 11. veljače, Komisija je prognozirala rast hrvatskog gospodarstva ove godine od 5,3 posto, a sljedeće za 4,6 posto.

Komisija ističe da su te procjene izložene velikim rizicima i s pozitivne i s negativne strane.

Negativni rizici ovise o tome u kojoj će mjeri biti obuzdana pandemija u Hrvatskoj i na ključnim emitivnim turističkim tržištima na vrijeme za turističku sezonu, dok slabi administrativni kapaciteti predstavljaju rizik za brzo povlačenje europskih sredstava.

S druge strane, kao ključni pozitivni rizici za sigurnost tih procjena EK navodi snažniji rast izvoza roba i brži oporavak uslužnog sektora.

Nakon velikog smanjenja gospodarstva 2020. godine, koje je izazvala pandemija covida-19, hrvatski BDP trebao bi snažno rasti 2021. i premašiti razinu prije krize 2022. Očekuje se da će se oporavak temeljiti na širokoj osnovi, prije svega kroz rast izvoza usluga (turizam), privatnu potrošnju i investicije, navodi se Komisijinim prognozama za Hrvatsku.

Javne financije, koje su podnijele najveći teret krize, postupno će se oporavljati 2021. i 2022., tijekom kojih će se umjereno smanjiti omjer javnog duga prema BDP-u.

EK prognozira da će manjak u proračunu opće države ove godine iznositi 4,6 posto, nakon lanjskih 7,4 posto, a u idućoj godini dodatno pasti na 3,2 posto BDP-a.

Veliki pad gospodarstva prošle godine rezultat je poteškoća u turističkom sektoru, čiji je udio u BDP-u 16 posto. Jako se smanjila i privatna proizvodnja, ponajviše zbog nametnutih ograničenja na potrošnju usluga, a ne zbog smanjenja prihoda.

Tržište rada je dobro prošlo kroz krizu s obzirom na smanjenje gospodarstva jer je bilo zaštićeno mjerama hitne potpore. EK očekuje umjereno pozitivni razvoj na tržištu rada, te procjenjuje da će se stopa nezaposlenosti postupno smanjivati, s lanjskih 7,5 posto, na 7,2 posto u ovoj godini te na 6,6 posto u 2022.

EK u proljetnim prognozama očekuje i da će investicije dati snažan poticaj rastu, zahvaljujući i obnovi od potresa, boljem povlačenju europskih investicijskih fondova i naročito, od 2022. godine, sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Također, EK prognozira da će stopa inflacije u Hrvatskoj ove i iduće godine dosegnuti 1,3 posto, nakon lanjske stagnacije potrošačkih cijena.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PLAN OTVARANJA HRVATSKE: Restorani bi mogli raditi i unutra, ali za ulazak će biti potrebna – covid propusnica

Objavljeno

-

By

Posebna pozornost bit će usmjerena na rezultate epidemioloških eksperimenata koji će se održavati ovog mjeseca, a jedan od njih krenut će u četvrtak. Ukoliko nakon pilot-projekata neće biti širenja zaraze, očekuje se normalizacija života

Posljednjih nekoliko dana Hrvatska bilježi nešto manji broj dnevnih zaraza koronavirusom, što daje nadu u povratak u “normalniji život”.

Prema trenutačnom stavu Stožera i s obzirom na sve bolje pokazatelje i sve veći udio cijepljenih, od 1. lipnja može se očekivati otvaranje unutarnjih dijelova restorana, ukidanje zabrana održavanja svadbi i koncerata te postupno produljenje dozvoljenog radnog vremena sa sadašnjih 22 sata, doznao je Jutarnji list od izvora bliskog Stožeru. Na takvim skupovima ne bi se nosile maske niti bi se držala distanca, no na njih bi mogli samo oni s digitalnom zelenom potvrdom, kolokvijalno nazvanom i covid-putovnicom.

Unutarnji dijelovi kafića – i dalje zatvoreni?

Također, neslužbeno se doznaje da bi unutarnji dijelovi kafića do daljnjega ostali zatvoreni, no riječ je, dakako, o planovima. Posebna pozornost bit će usmjerena na rezultate epidemioloških eksperimenata koji će se održavati ovog mjeseca, a jedan od njih krenut će u četvrtak. Ukoliko nakon pilot-projekata neće biti širenja zaraze, očekuje se normalizacija života.

Digitalnu zelenu potvrdu moći će dobiti tri kategorije osoba. Radi se o osobama koje su primile obje doze cjepiva, osobama koje su preboljele koronavirus u posljednjih šest mjeseci i osobama koje imaju negativan test ne stariji od 48 sati. Isprave će hrvatski građani dobivati u Hrvatskoj, a turisti u svojim zemljama.

Izrada baze podataka o cijepljenima, preboljelima i testiranima

Osnova za izdavanje covid-putovnica je baza podataka cijepljenih, kao i onih koji su preboljeli koronavirus i onih koji su testirani unatrag 48 sati. Jutarnji piše da se užurbano radi na izradi i uvezivanju takvih baza podataka, a izvor blizak Stožeru naglašava da će sve biti spremno na vrijeme budući da o ovim potvrdama ovisi sezona.

“Dvije doze cjepiva do sada je primilo 275.380 građana. No, valja uzeti u obzir da su s cijepljenjem završile uglavnom osobe starije životne dobi i djelatnici zdravstvenog sustava i domova za starije. Dakle, za odlazak na zabave mlađa će populacija uglavnom trebati negativan test ili dokaz o preboljenju”, rekao je izvor.

Prema podacima Stožera, oko 130 tisuća ljudi oporavilo se od koronavirusa od početka ove godine i upravo su oni trenutni bazen za dobivanje isprave. Također, iako još uvijek nema konkretne odluke o tome hoće li se za ulazak na događaja priznavati samo PCR test ne stariji od 48 sati ili i brzi antigenski test, neslužbeno se doznaje da će za ulazak na pojedine događaje vrijediti i brzi antigenski test budući da on vrijedi i za prelazak granice.

Djeca će biti izuzeta od zabrana jer nisu imala mogućnost cijepljenja te će tako, primjerice, roditelji s covid-putovnicama u unutarnje dijelove restorana povesti djecu koja nemaju negativan test. Za prelazak granice sva djeca starija od sedam godina moraju imati negativan test.

Trajanje dokumenta

Digitalna zelena potvrda moći će se nabaviti putem sustava e-Građani ali i u 150 ureda HZZO-a u Hrvatskoj. Dokument u svojoj digitalnoj, ali i printanoj verziji sadrži QR kod koji sadrži osnovne informacije i digitalni pečat koji osigurava vjerodostojnost potvrde.

Dokument će za cijepljene osobe trajati 180 dana, a za one koji su napravili PCR test 48 ili 72 sata. Također, uz putovnicu ili osobnu iskaznicu navedeni dokument bit će jedan od glavnih dokumenata za prelazak granica država unutar EU te prijelaz preko granice bez tog certifikata neće biti moguć.

A kako će to na koncu izgledati, odnosno koje će informacije digitalna zelena potvrda sadržavati? Prema pisanju Jutarnjeg, potvrda će sadržavati nužne osnovne informacije: ime i prezime, datum rođenja, datum izdavanja, relevantne informacije o cjepivu/testiranju/preboljenju te jedinstven QR kod, a svi podaci bit će ispisani na nacionalnom i engleskom jeziku.

Provjera će se provoditi putem očitavanja QR koda, a granična će policija kodove provjeravati skenerima, koji su, usput rečeno, već nabavljeni.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Capak: “Danas imamo najnižu brojku nakon duže vremena, silazni je to krak trećeg vala. Sretni smo”

Objavljeno

-

Krunoslav Capak poručio je kako su sretni i zadovoljni zbog sve manjeg broja novozaraženih, no i dalje, poručuje, treba biti oprezan. Kaže da će svi koji su dobili prvu dozu, dobiti i drugu dozu AstraZenece

U sklopu projekta “Živjeti zdravo” Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pod vodstvom Sanje Musić Milanović, na Svjetski dan kretanja, prigodno su na konferenciji za medije predstavljene uređene hodačke staze i parkovi ”Živjeti zdravo u svim županijama”.

Musić Milanović rekla je na konferenciji da je riječ o vrlo važnom projektu koji je započeo u mandatu bivšeg ministra zdravstva Vlahušića.

– Baš na današnji dan prije točno 18 godina pokrenuli smo projekt. 10. svibnja 2003. se u svijetu prvi put obilježio Svjetski dan kretanja, a u Hrvatskoj je počeo projekt ‘Živjeti zdravo’ – rekla je. 

Krunoslav Capak je na kraju konferencije za medije komentirao i stanje s korona virusom u Hrvatskoj. 

– Danas imamo najnižu brojku nakon duže vremena. Sada smo u silaznom kraku trećeg vala – rekao je Capak i poručio kako su sretni i zadovoljni zbog toga, no da i dalje treba biti oprezan. 

Capak je istaknuo kako pokušavaju procijepiti što više stanovništva kako bi došlo do “takozvanog kolektivnog imuniteta”. 

–  Jedini način je da se što više procijepimo. Važno je da se držimo epidemioloških mjera, a jednog dana, kad ćemo imati visoku procijepljenost i imunitet u populaciji moći ćemo popuštati mjere – rekao je. 

Poručio je i da se radi na cjepivu za djecu. 

– U Americi je Pfizer već registrirao cjepivo za djecu od 12 d 16 godina. Radi se na cjepivima za mlađu populaciju, pa čak i za dojenčad – rekao je. 

Što se tiče nedostatka AstraZenecinog cjepiva u Zagrebu, Capak je rekao kako će svi koji su dobili prvu dozu, dobiti i drugu. 

– Ne mogu vam odgovoriti za AstraZenecu jer nismo dobili još informaciju koliko će doći ovaj tjedan. Svi će sigurno dobiti drugu dozu – poručio je. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu