Connect with us

Hrvatska

MORATE NA PUT? Donosimo aktualna pravila u zemljama u našem okruženju…

Objavljeno

-

Na službenoj stranici koronavirus.hr, ali i na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) redovito se ažurira popis epidemioloških mjera kojih se naši građani moraju pridržavati prilikom prelaska granica zemalja u koje najčešće putuju. Na mrežnim stranicama Reopen Europa objavljena su pak trenutna koronapravila za sve zemlje Europske unije.

I dalje je preporuka Ministarstva vanjskih poslova da se izbjegavaju putovanja koja nisu nužna.

Slovenija

Osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili regija na crvenom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena. Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči negativan PCR test na virus SARS-CoV-2, ne stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa, obavljenog u državi članici EU-a ili Šengenskog područja, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske ili Sjedinjenim Američkim Državama; potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 21 dana, ali nije starija od šest mjeseci ili potvrdu liječnika da je osoba preboljela covid-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma, prenosi tportal.

Cijepljeni mogu ući u Sloveniju ako su:

– prije najmanje sedam dana primili drugu dozu BioNTech/Pfizera

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Moderne

– prije najmanje 21 dan primili prvu dozu AstraZenece

– prije najmanje 14 dana primili dozu Johnson & Johnsona

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sputnjika V

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinovaca

– prije najmanje 14 dana primili drugu dozu Sinopharma.

Potvrda o testiranju i potvrda liječnika trebaju biti izdani u državama članicama EU-a ili Šengenskog područja, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske ili Sjedinjenim Američkim Državama.

Određenim je kategorijama osoba ulazak u Sloveniju dozvoljen bez određivanja karantene i bez negativnog PCR testa na covid-19. Više informacija o svim iznimkama i mjere prelaska granice pročitajte na poveznici.

Srbija

Osobama koje dolaze u Republiku Srbiju iz svih država svijeta, uz neke izuzetke, dozvoljen je ulazak samo ako posjeduju negativan RT-PCR test na prisutnost virusa SARS-CoV-2, ne stariji od 48 sati, izdan od provjerenog laboratorija države iz koje dolaze, odnosno iz koje ulaze u Republiku Srbiju.

Ako postoji kašnjenje prilikom ulaska u Republiku Srbiju, a koje se ne može pripisati krivici putnika, već je posljedica neočekivanog događaja koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (kašnjenje/odgoda leta, polaska autobusa i sl.), onda test ne može biti stariji od 72 sata prilikom ulaska u Republiku Srbiju.

BiH

Državljani Republike Hrvatske mogu ući u Bosnu i Hercegovinu s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom.

Državljani Republike Hrvatske (s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom) za ulazak u Bosnu i Hercegovinu ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2 kada ulaze direktno iz Hrvatske, kao i njihova maloljetna djeca i supružnici koji su državljani drugih zemalja.

Crna Gora

Državljani Republike Hrvatske mogu ući u Crnu Goru s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom. Državljani Republike Hrvatske (s valjanom putovnicom ili osobnom iskaznicom) za ulazak u Crnu Goru ne trebaju predočiti negativan PCR test na SARS-CoV-2.

Crna Gora je u drugoj polovici travnja gotovo normalizirala život ublažavajući gotovo sve epidemiološke mjere, ostavljajući obavezu nošenja zaštitnih maski na otvorenom i u zatvorenom prostoru, zabranu okupljanja te policijski sat od 24 sata do 5 sati ujutro.

Mađarska

Još uvijek je zabranjen ulazak u Mađarsku svim stranim državljanima, pa tako i državljanima Republike Hrvatske, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Strani državljani koji imaju regulirani boravak u Mađarskoj prilikom povratka iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije/karantene u trajanju od 10 dana. Ista se može ukinuti u slučaju dva negativna testa na SARS-COV-2 PCR, izvršena u Mađarskoj o osobnom trošku, u roku od pet dana, s razmakom od najmanje 48 sati. Državljani Republike Hrvatske koji žive u pograničnom pojasu od 30 km mogu ulaziti na teritorij Mađarske uz jednokratni boravak od najviše 24 sata. Više informacija potražite na poveznici.

Italija

Do 15. svibnja hrvatski državljani i svi putnici koji dolaze u Italiju moraju predočiti negativan test ne stariji od 48 sati te se uz to podvrgnuti samoizolaciji i opservaciji zdravstvenih ustanova u trajanju od pet dana. Također, dužni su obavijestiti o svom ulasku zdravstvenu ustanovu, odjel za prevencije, nadležnu za teritorij na kojem borave. Nakon samoizolacije od pet dana u mjestu boravišta/prebivališta u Italiji dužni su se ponovno podvrgnuti testu. Ako ponovljeni test na covid-19 nakon pet dana bude negativan ukida se obveza samoizolacije.

I dalje je obavezno nošenje maske na otvorenom te je na snazi zabrana kretanja na cijelom nacionalnom teritoriju od 22 sata do 5 sati ujutro. Obaveza nošenja zaštitne maske odnosi se na otvorene i zatvorene prostore, kako javne, tako i privatne, izuzev vlastitog doma. U slučaju nepoštivanja odredbe o nošenju maske osoba podliježe novčanoj kazni od 400 do 1000 eura. Više informacija dostupno je na poveznici.

Njemačka

Iako ne spada u zemlje našeg bližeg okruženja, Njemačka je jedna od najčešćih destinacija hrvatskih građana, pa donosimo podatke i za tu zemlju. Prema obavijesti Robert Koch Instituta i Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, od 11. travnja teritorij cijele Hrvatske je na popisu visokorizičnih područja. U SR Njemačku iz visokorizičnih područja i područja s mutiranim varijantama koronavirusa mogu ući samo njemački državljani i osobe s reguliranim boravkom u SR Njemačkoj, uz određene izuzetke koje odobrava nadležni ured za zdravstvo.

Pri ulasku obavezno moraju posjedovati negativan test za izravno dokazivanje virusa SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati, napravljen u ovlaštenoj ustanovi i ispisan na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku, te dokaz o digitalnoj ili analognoj najavi ulaska. Za kategoriju putnika koji dolaze iz područja s mutiranim varijantama koronavirusa propisana je obveza karantene u trajanju od 14 dana koju nije moguće ranije prekinuti. Prema odluci vlade SR Njemačke donesene 22. ožujka 2021., sve navedene mjere vrijede do 30. lipnja 2021. godine s mogućnošću produženja, prenosi tportal.

Također, važno je znati da njemačke savezne pokrajine pojedinačno donose uredbe te mogu postojati razlike u sadržaju usvojenih uredbi. Više informacija potražite na poveznici.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu