Connect with us

Hrvatska

DUBAI, DOHA… / Ovo su nove zračne linije iz Zagreba: Karte od samo 40 eura po smjeru

Objavljeno

-

Za samo 40 eura iz Zagreba odletjeti možete do Istanbula, a ponovno je otvorena i linija prema Ateni. FlyDubai, pak, najavio je da će svakoga dana spajati Dubai i Zagreb, a više će letova imati i Qatar Airways prema Dohi. Očekuje se i ponovno uspostavljanje direktnih letova do Seoula u Južnoj Koreji.

Večernji list je istražio na koje sve destinacije možete poletjeti iz Zagreba i u ovim tmurnim i hladnim zimskim mjesecima, a doznaju i za najave ljetnih letova pa u nastavku možda pronađete inspiraciju za godišnji odmor, city break i kvačicu na “to do” listi.

Vodenim pozdravom na stajanci Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) nedavno je dočekan bijelo-žuti zrakoplov, Airbus A320 kompanije Pegasus. Označilo je to početak prometovanja novog prijevoznika na liniji prema Istanbulu.

Okrugla je to pedeseta država u kojoj je ova niskotarifna kompanija iz Turske pokrenula letove. Linija je cjelogodišnja, a leti se dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom, dok je ono što će putnike najviše razveseliti niska cijena karte od samo 40 eura po smjeru.

Uz Pegasus, do velegrada na granici Europe i Azije leti i tamošnji nacionalni prijevoznik Turkish Airlines koji trenutačno obavlja čak 14 rotacija tjedno, što je najviše do sada, a također planira povećanje od još četiri leta na tjednoj bazi, pa pribrojimo li Pegasus, Zagrepčanima i gostima na raspolaganju će biti čak 20 tjednih letova do Turske.

U zimskim danima, nakon duge četiri godine pandemijske pauze, ponovno možete pobjeći na odmor južno jer je grčki nacionalni prijevoznik Aegean Airlines vratio zimske letove između Zagreba i Atene.

Veliku ekspanziju doživjela je pak Air Serbia koja i tijekom zime hrvatsku i srbijansku prijestolnicu povezuje čak 17 puta tjedno.

Novost je i da tijekom cijele godine sa zagrebačkog aerodroma možete letjeti za Mostar zrakoplovima nacionalnog prijevoznika.

Osim noviteta, tu su dakako i dobro poznate i etablirane linije prema najvećim europskim aerodromima koje prometuju cijele godine.

Croatia Airlines u Zagrebu ima najveći udio prometa u odnosu na druge zrakoplovne prijevoznike i planira nastavak cjelogodišnjih operacija na redovnim direktnim linijama povezujući Zagreb s najvećim čvorišnim zračnim lukama u Europi poput London Heathrowa, Charles de Gaulle u Parizu, Bruxellesa, Amsterdama, Frankfurta, Münchena, Kopenhagena i Beča.

Croatia Airlines izravno povezuje Zagreb s 5 domaćih i 12 međunarodnih destinacija koje, osim već spomenutih, još uključuju i Barcelonu, Dublin, Mostar, Sarajevo i Skopje. Uz to, Croatiji sredinom godine počinju stizati i novi Airbus A220 zrakoplovi. Uz ranije spomenute kompanije, tu su i najveći europski prijevoznici poput Lufthanse, KLM-a, Britisha i drugih.

“Nizozemski KLM će obnašati letove između Zagreba i Amsterdama s većim zrakoplovima, a Lufthansa planira linije za Frankfurt i München s planom potpunog oporavka broja frekvencija u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Španjolski nacionalni prijevoznik Iberia je najavio nastavak prometovanja između Zagreba i Madrida već od kraja ožujka s najavom povećanja kapaciteta”, ističu s aerodroma.

Međutim, ono što je većini putnika najprimamljivije jesu karte čije cijene kreću već od 20, 30 eura, a nudi ih najveći europski niskotarifni prijevoznik (LCC) – Ryanair. U ljetnom redu letenja spremaju se odlične novosti jer će irski LCC bazirati četvrti zrakoplov, što znači da će tijekom 2024. Zagreb povezati s čak 31 destinacijom obnašajući pritom 105 letova tjedno. Iz metropole se tako za sitan novac može potegnuti i do egzotičnih destinacija.

“Irska zrakoplovna tvrtka je tijekom zimske sezone nastavila ponudu mreže letova na ukupno 20 linija, a zanimljivost za domaće putnike je novo dodana destinacija Lanzarote na Tenerifskom otočju, što nadopunjuje dosad najbogatiju ponudu letova do popularnih odmorišnih destinacija poput Malte, španjolske Malage i grčkog Paphosa”, kazali su u zračnoj luci.

Ryanair se pohvalio i otvaranjem pet novih linija koje kreću od travnja, a dva puta tjedno Boeing 737 ove kompanije letjet će za Alicante, Gironu i Palmu de Mallorcu u Španjolskoj, Marseilles u Francuskoj i Pisu u Italiji.

Povećanje je najavio i FlyDubai koji će svakoga dana spajati Dubai i Zagreb, a tri tjedna leta više u odnosu na dosadašnjih 10 imat će i Qatar Airways prema Dohi. Osim europskih, tzv. short-haul letova, u rasporedu su i long-haul letovi, odnosno interkontinentalni.

“Kanadski prijevoznik Air Transat najavio je raniji početak operacija i dodatnu rotaciju na tjednoj bazi u odnosu na 2023. godinu. Zagreb i Toronto bit će povezani izravnom linijom od početka svibnja do početka listopada ove godine, a u samoj špici sezone linija će prometovati 4 puta tjedno”, navode iz Međunarodne zračne luke.

Prema neslužbenim informacijama i pisanju dijela specijaliziranih portala za avijaciju, uskoro se vraća još jedna pretpandemijska hit-linija. Uspostavljaju se direktni letovi do Seoula u Južnoj Koreji. Prije pandemije obnašao ih je Korean Air, a sada će na to mjesto vrlo vjerojatno uskočiti niskotarifni T’Way kojemu će to biti prva destinacija u Europi, a za ljetni red letenja ove godine bi trebalo biti dostupno više od 40 tisuća sjedala na tri tjedna leta zrakoplovom tipa Airbus A330-300.

Što se tiče long-haula, u odnosu na razdoblje prije COVID-a, preostalo je još vratiti United Airlines s direktnim letom do New Yorka. Linija itekako ima potencijala za realizaciju jer su, prema podacima Turističke zajednice Grada Zagreba, gosti iz SAD-a bili drugi po broju dolazaka. Naime, stiglo je njih 150 tisuća. Uz to, ranije je za Zagreb letio i Emirates.

Uz krugova upućenih u zbivanja u avijaciji stižu optimistične najave. Očekuje se da će 2024. biti prva godina istinskog oporavka zračnog prometa nakon COVID-a, a samim time i većih kapaciteta i te povratka zbog pandemije ukinutih linija, a što bi u zagrebačkom slučaju ponajprije mogle biti direktne veze s Pragom i Berlinom, a tu je potom i niz drugih gradova kao što su Bukurešt, Priština, Tirana, Helsinki, Lisabon i drugi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu