Britanski Telegraph sastavio je popis top destinacija koje bi turisti ove godine mogli posjetiti u Hrvatskoj.

Hrvatska je, naime, prošle godine bila među top 10 najguglanijih destinacija, a Britanci su česti gosti u našoj zemlji. “Osim razgledavanja kulturnih znamenitosti te kupanja i sunčanja na šljunčanim uvalama koje se slijevaju u bistro tirkizno more, odmor u Hrvatskoj često uključuje jedrenje, vožnju kajakom, ronjenje, planinarenje, vožnju biciklom i rafting. U Hrvatskoj se može uživati u vrhunskoj hrani i odličnim vinima”, piše Telegraph.

Dubrovnik na prvom mjestu
Na prvo mjesto liste Britanci su stavili Dubrovnik, koji nazivaju “biserom Jadrana”.

“Jedan od najpoznatijih europskih utvrđenih gradova. Posjet ovom gradu trebao bi započeti obilaskom zidina”, piše u članku. Napominju i da se u Dubrovniku isplati posjetiti muzeje poput Pomorskog muzeja i Muzeja moderne umjetnosti.

Zadar na drugom mjestu
Drugo mjesto zauzeo je Zadar. “Grad koji se ne spominje često kao luksuzna destinacija, ali to će se promijeniti”, navode Britanci. Preporučuju jednodnevni izlet brodom oko Kornata te planinarenje u Nacionalnom parku Paklenica. Ističu kako se u Starigradu Paklenici posjetitelji mogu okušati u jedrenju, vožnji kajakom, veslanju na dasci i skijanju na vodi.

Split, Hvar, Dugi otok, Brač
Na treće mjesto Telegraph je stavio Split. “Očito je zašto je rimski car Dioklecijan odabrao ovaj sunčani grad kao mjesto za svoju palaču i umirovljenje”, piše u članku. Turistima preporučuju posjet Galeriji Meštrović i obnovljenom Muzeju grada Splita. Na popisu se našao i Omiš, gdje posebno ističu posjet tvrđavi.

Kao jednu od top destinacija u Hrvatskoj Britanci navode Hvar. “Omiljen među nautičarima i jedno od najprestižnijih odmarališta na Jadranu”, ističu. Preporučuju i posjet Dugom otoku, posebno plaži Sali. Dodaju kako su tirkizno more i šljunčane plaže zaštitni znak Makarske. Ističu da su Brela idealno mjesto za sunčanje i kupanje, a poseban naglasak stavljaju i na plažu Zlatni rat na Bolu na Braču.

Pula, Cres, Rovinj, Lošinj
Za Pulu ističu bogatu povijest, preporučuju jednodnevni izlet na Brijune te spominju koncert Bryana Adamsa koji će se održati ove godine. Na popisu su i otoci Cres, Rab, Brač i Pag. Telegraph hvali Rovinj, za koji Britanci kažu da nudi prekrasne zalaske sunca. Dodali su i Lošinj kao jednu od preporučenih destinacija.

Zagreb i Ilok na popisu
Naravno, na popisu je i Zagreb. Britanci savjetuju posjet Gornjem gradu, Muzeju prekinutih veza, kuli Lotrščak i tržnici Dolac.

Za istraživanje Slavonije, Baranje i Srijema savjetuju kao bazu odabrati Ilok. Napominju kako istočna Hrvatska nudi odličan kulen i vrhunska bijela vina. Ljubiteljima prirode preporučuju Lonjsko polje, Kopački rit i Plitvička jezera.

Blok umirovljenici zajedno najavio je prosvjed protiv siromaštva, korupcije i kriminala za 1. ožujka u 12 sati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, s ciljem poticanja trgovačkih lanaca na spuštanje cijena osnovnih proizvoda, kao i 30-dnevni bojkot trgovina koje to ne učine.

“Očekujemo od trgovačkih lanaca da pokažu društvenu odgovornost i prilagode cijene u skladu s ekonomskom stvarnošću građana. Ako se to ne dogodi, spremni smo na 30-dnevni bojkot, a po potrebi i na trajno izbjegavanje takvih trgovina”, izjavio je predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika na konferenciji za novinare.

Dodao je kako trgovačkim lancima daju rok do 1. ožujka za vraćanje i usklađivanje cijena na razinu u njihovim trgovinama u okolnim zemljama članicama EU. Špika je oštro kritizirao vladu Andreja Plenkovića, ustvrdivši da nije pokazala spremnost za rješavanje ključnih problema koji pogađaju najranjivije skupine u društvu.

Napali Plenkovića
“Vlada ne pokazuje volju za rješavanje ključnih problema građana, uz sve izraženije siromaštvo i nezadovoljstvo”, rekao je Špika, dodajući da je premijeru Plenkoviću i njegovim suradnicima važnije pogodovanje trgovačkim lancima nego egzistencija običnih ljudi.

“Oni koji su profitirali na siromaštvu građana, posebno umirovljenika, moraju preuzeti odgovornost”, istaknuo je, osvrćući se na rast cijena osnovnih proizvoda u trgovinama. Uz prosvjed na središnjem zagrebačkom trgu, BUZ je najavio i bojkot trgovačkih lanaca koji do 1. ožujka ne snize cijene osnovnih proizvoda.

Do tada će se provesti niz provjera cijena u trgovačkim lancima nakon čega će se desetak dana prije datuma prosvjeda, ako u međuvremenu ne dođe do ozbiljnog snižavanja cijena, označiti najmanje jedan trgovački lanac koji će biti predmet potpunog bojkota.

“Pozivamo građane na 30-dnevni bojkot svih trgovina koje ne pokažu odgovornost, a ako se u tih 30 dana cijene ne prilagode, spremni smo produljiti bojkot na trajno izbjegavanje takvih trgovina”, poručio je Špika.

Objasnio je kako je plan bojkotirati najprofitabilnije trgovačke lance. Očekuju od nadležnih institucija da se, kako kaže, odlučno obračunaju s kartelima u trgovačkom sektoru te primijene drastične sankcije po uzoru na Europsku uniju.

Nakon što je objavljen izvještaj zdravstvenog inspekcijskog nadzora u Klinici za psihijatriju zbog napada u OŠ Prečko po kojem nije bilo propusta u liječenju 19-godišnjeg napadača, ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je u srijedu da ako je sve po pravilima, čovjek se upita kako je došlo do tragedije.

“Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor Hrvatske liječničke komore (HLK) utvrdilo je da je liječenje pacijenta (19) u Klinici na Jankomiru provedeno po pravilima struke, da su u konkretnom slučaju učinjeni svi kliničkim stanjem pacijenta indicirani medicinski postupci te nisu nađeni stručni propusti liječnika”, priopćeno je u utorak iz Ministarstva zdravstva.

Napad se dogodio 20. prosinca prošle godine, a 19-godšnji mladić, koji je prethodno liječen u Klinici za psihijatriju, u OŠ Prečko nožem je usmrtio 7-godišnjeg učenika te ozlijedio još troje učenika i učiteljicu. Potom je pobjegao i pokušao samoubojstvo.

Ministarstvo zdravstva je odmah pokrenulo zdravstveno-inspekcijski nadzor u Klinici na Jankomiru, gdje se napadač prethodno liječio. Obavljao ga je Samostalni sektor za inspekcije u zdravstvu, a obuhvaćao je detaljan uvid i analizu cjelokupne medicinske i druge dokumentacije pacijenta, kao i očitovanje zdravstvenih radnika, liječnika koji su ga medicinski zbrinjavali.

Gostujući u srijedu u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” ministrica zdravstva Irena Hrstić komentirala je dovršetak zdravstvenog inspekcijskog nadzora u Klinici za psihijatriju.

Preispitati stručne medicinske smjernice i njihovu primjenu u praksi

Iako je utvrđeno da nije bilo propusta i da je napadač u Klinici liječen prema svim pravilima struke, ministrica Hrstić je najavila da će se preispitati stručne medicinske smjernice i njihova primjena u praksi.

“Kada ja osobno gledam činjenice koje su analizirane i dobivene kao rezultat zdravstveno-inspekcijskog nadzora, čovjek se zapita. Točno, napravljeno je sve po pravilima struke, ali s obzirom da se dogodio taj nemili čin zbog kojeg smo svi bili zgroženi i još uvijek je u nama nelagoda zbog toga, ali i zgražanje, čovjek se zapita kako to, ako je sve napravljeno po pravilima struke, da je uopće do toga je došlo”, komentirala je ministrica.

“Ono što se može napraviti, ako imamo već godinama pristup deinstitucionalizacije mentalno oboljelih osoba, je da je potrebno revidirati samo njihovu gradaciju”, istaknula je Hrstić.

Odnosno, dodala je, vidjeti je li potrebno promijeniti kriterije za prolongirane hospitalizacije u odnosu na ove koje u Hrvatskoj trenutno postoje.

Kakve naznake postoje u Europi i kakve su u svijetu zbog porasta mentalnih oboljenja; ne samo Hrvatska, nego i Europa planira revidirati same stručne smjernice, napomenula je.

Ministarstvo sugerira, a struka odlučuje i krećemo u tom smjeru, rekla je Hrstić.