Hrvatska

Kalinić: Milanoviću bi trebalo biti važnije što mu je od HRM-a ostala samo klapa

Objavljeno

3 godine prije

4. ožujka 2021.

Pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić gostovao je na N1 te je govorio o Gradu Zagrebu nakon smrti Milana Bandića.

Kalinić je na početku rekao kako je i sam bio iznenađen kada je vidio da je na stranicama stranke Bandić Milan 365 naveden kao međunarodni tajnik. “Nisam član stranke, ali kako je jedno vrijeme to mjesto bilo upražnjeno, gradonačelnik me zamolio da to popunim”, rekao je Kalinić.

“Sve odluke bit će donesene sljedeći tjedan, stranka će sigurno ići na lokalne izbore i također će imati kandidata ili kandidatkinju koji će se natjecati za mjesto gradonačelnika i Gradsku skupštinu. Potencijala ima, treba se presložiti kada netko ode bez obzira na to o kolikom se gubitku radi i stranka 365 će to napraviti na zadovoljavajuć i najbolji mogući način. Sada Jelena Pavičić Vukićević preuzima vođenje grada Zagreba i ima dovoljno prostora da se to sve regulira i da se postigne zadovoljavajuć rezultat”, rekao je Kalinić o stanju u stranci.

Kalinić smatra da bi kandidatkinja na lokalnim izborima trebala biti Jelena Pavičić Vukičević: “Osobno smatram da je ona optimalno rješenje i nadam se da će se predomisliti. Ali svatko ima svoje ciljeve u životu i prekretnice, ali činjenica je da je bila najbliža suradnica gradonačelnika, ali ako ne bude ona profilirat će se netko drugi.”

Dodaje i kako vjeruje da je za birače nebitno tko će biti predsjednik stranke. “Mislim da je ključno da se procijeni koja osoba će najviše glasova donijeti, a ja i dalje mislim da to Pavičić Vukičević. Odluke će biti donesene idući tjedan, život ide dalje, treba se sjesti i donijeti odluke. Ljudi su sada bili vrlo zauzeti posljednjim ispraćajem, odluka će sigurno biti donesena sljedeći tjedan, vjerujem od ponedjeljka ili utorka.”

Kalinić se osvrnuo i na kandidaturu Miroslava Škore. “Gospodin Škoro se može kandidirati bilo gdje, ali ja da sam na njegovom mjestu dobro bih promislio, jer ako ne dobije, to bi mogao biti kraj njegove političke karijere. Domovinski pokret je nastao na ideji da se razbije duopol u Republici Hrvatskoj, jako su dobro krenuli, malo im je falilo, ali i kod njih je već došlo do turbulencija i rasipavanja jer su ljudi imali puno viša očekivanja”, rekao je i osvrnuo se na HDZ i SDP:

“SDP praktički ima raspuštenu najveću gradsku organizaciju, onu zagrebačku. HDZ se nije ni oporavio nakon prvog raspuštanja u Zagrebu. U Zagrebu imate 208 mjesnih odbora i to nije lako sastaviti ispočetka. Tu je i jako puno taštine kolega. I kada ovako presiječete, kao što je napravio HDZ u Zagrebu, mislim da im treba barem tri godine da podignu opet.”

Što se tiče ljudi koji su dosad davali glasove Milana Bandiću i njegovoj stranci Kalinić kaže: “Ja mislim da će glavnina tih glasača sigurno opet zaokružiti 365 i također smatram da će s ovim promjenama, ako bude Pavičić Vukičević, puno žena koje prije nisu glasale za 365 glasati za nju. Nemojte zaboraviti da je na prošlim izborima stranka 365 uzela više mandata od HDZ-a i SDP-a.”

Potvrdio je i kako će se o imenu stranke također odlučivati u sljedećih nekoliko dana te da je ime Milana Bandića postavljeno kao marketinški potez u trenu kada je Bandić uhićen. Dodao je i kako većina zaposlenih u Gradu nije došla tamo da bi radila nego da bi primali plaću.

“Uhljeba je bilo svugdje, to vam je Hrvatska i toga se ne možete riješiti kao ni ljudi koji se jednom zaposle, ne možete ih se riješiti. Počnu ići na bolovanja, a zakonski ih ne možete otpustiti. Najveći problem u gradskoj i državnoj upravi je što preko 80% ljudi nikada nije bilo u privatnom sektoru i oni to ne razumiju. Oni ne razumiju odakle im dolazi plaća, oni ne razumiju da im plaća dolazi iz poreza. To nije znala ni bivša predsjednica”, rekao je Pavle Kalinić.

Pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama odbio je opširnije komentirati kršenje epidemioloških mjera na sprovodu Milana Bandića. “Ne mogu vam to komentirati. Zna se koje su mjere na snazi. Došlo je jako puno ljudi i nismo mogli spriječiti da ti ljudi dođu.”

Rekao je također i da ne zna je li se pojavila bivša predsjednica: “Ne mogu vam reći tko je bio ili nije na sprovodu, bilo je jako puno ljudi. Za nju ne znam, a nisam vidio ni gospodina Kitarovića.”

“Mislim da kad čovjek umre, bez obzira na to je li bio u SDP-u, mislim da je u redu doći odati poštovanje. Mislim da bi predsjedniku važnije trebalo biti što mu je od hrvatske ratne mornarice ostala samo klapa, a ne gdje pjevaju.”

Kalinić kaže da on vjeruje kako je Milan Bandić zaslužio spomenik. “Bez obzira na to hoće li stranka 365 ostati na vlasti ili neće, ima dosta prijatelja koji bi financirali taj spomenik i on će biti tamo. Javni poziv će se vjerojatno raspisati, ali nisam upućen. Očekuje se natječaj i za Kožarića, ljudi zaslužuju spomenike i bez obzira na to kako se stvari budu dalje razvijale, ako obitelj kaže da će tamo biti spomenik, on će biti tamo. Ima nas koji ćemo se potruditi da spomenik tamo bude.”

Povezane teme :pavle kalinić zoran milanović

Up Next

HZJZ: Cijepljeni ste? Ne morate u izolaciju zbog kontakta sa zaraženom osobom

Ne propustite

U Zagorju koronu dobilo sedam djece iz istog razreda. Sumnja se na britanski soj

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

20 sati prije

18. travnja 2024.

hrt.hr

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta.

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina.

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

21 sat prije

18. travnja 2024.

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku: