Hrvatska
Stožer o blažim mjerama: Kafići i restorani mogu raditi do 22 sata, glazbe nema
U ponedjeljak će se epidemiološke mjere popustiti, a doći će i do otvaranja terasa i restorana. Također, bit će dopušteni sportovi u zatvorenom, no ne svi. Najavio je to jučer premijer Plenković, a detaljnije o tome govore članova Nacionalnog stožera.
Zabilježeno je 505 novih slučajeva u Hrvatskoj u posljednja 24 sata, izvjestila je Vera Katalinić Janković na početku. 14 osoba je preminulo. Najmlađa osoba ima 57 godina s dijagnozom kardiovaskularnih bolesti.
Krunoslav Capak je izvijestio o stanju u Hrvatskoj: “U odnosu na prošli tjedan imamo rast broja zaraženih od gotovo 35%. Trenutna incidencija u Hrvatskoj je 122,7. Najvišu ima Dubrovačko-neretvanska, a najnižu Istarska. U odnosu na Europu Hrvatska je na trećem mjestu, nižu incidenciju imaju Finska i Danska, a najviše ima Češka. Stopa smrtnosti je 346,6 što nas stavljan a 19. mjesto u Europi.
Imamo 10% udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih.”
Ministar Vili Beroš se nadovezao: “Zadnjih nekoliko dana smo bili bolji, danas smo četvrti. Sve to skupa je pokazatelj koliko je situacija neizvjesna. Zato u kontekstu relaksiranja mjera treba napomenuti da se ne smije relaksirati naše ponašanje i odgovornost. Upravo suprotno. Terase su razlog više da se građani odgovornije ponašaju. Trudili smo se doći do ovog trenutka za naše ugostitelje. 1774. nekoliko hrvatskih liječnika okupilo se u društvu, osmom po redu u Europi”, rekao je Beroš zahvalivši liječnicima na radu.
Otvaraju se terase i dvorane
Davor Božinović je pojasnio nove odluke: “Nastavlja se blago popuštanje mjera, onih koji se odnose na rad ugotiteljskih objekata i sportske aktivnosti.
Omogućeno je usluživanje gostiju na otvorenim terasama uz pridržavanje mjera od kojih ističem radno vrijeme od 6 do 22 sata, rad samo na otvorenim dijelovima (bez pleksiglasa i stakla), potrebno je osigurati razmak od 1,5 metar od svakog stolca i najmanje 3 metra među stolovima, najveći dopušteni broj ljudi na terasi treba istaknuti na ulazu, dezinfekcijska sredstva… U zatvorenom treba nositi maske, a unutra se ide samo na toalet. Nije dopušteno puštanje glazbe u ugostiteljskom objektu.
Omogućeno je treniranje u zatvorenim prostorima uz pridržavanje mjera. Prostori se trebaju provjetravati. Najveći dopušteni broj ne smije biti veći od jedne osobe na 20 kvadratnih metara dvorane. Doušteni su trenizni bez kontakt sportaša, što znači da borilačke vještine i sl. se mogu održavati, ali bez kontakta. Nakon svakog treninga treba temeljito očistiti dvoranu i rekvizite. Preporuka je da se svlačionice i tuševi ne koriste, a ako je nužno, ne smije biti više od dvije osobe. Obavezne su maske osim za vrijeme vježbanja.”
Sajmovi
Na pitanje kako sajmovima omogućiti rad, Capak je rekao: “Održavanje sajmova u organizacijskim uvjetima nije problem, no u Hrvatskoj postoje različite vrste sajmova koje uključuju rad ugostiteljskih objekata. Razgovaralo se o tome. To će biti neki od sljedećih koraka u popuštanju.”
Godina s koronavirusom
Alemka Markotić osvrnula se na proteklu godinu: “Godina je bila zahtjevna čak i za instituciju poput naše koja je nastala na jednoj od pandemija, a to je kolera. Bilo je zahtjevno organizirati sve, no svi su pokušali dati svoj maksimum. Svaki naš zdravstveni djelatnik dao je najbolje od sebe.”
O britanskom soju virusa dodala je: “Nemam još dovoljno podataka. Procjena je da taj soj u Europi preuzima primat. Danas smo doznali da u okviru igrača Hajduka kod dvojice se dokazao britanski soj i u dva uzorka među više njih poslani iz Dubrovačko-neretvanske županije. Prije dva dana me nazvala prof. Vraneš, vrhunska mikrobiologinja, ispituju se novi testovi koji se javljaju da mogu detektirati britanski soj i druge mutacije. To je zahtjevan posao. Ona je nekoliko testova validirala. Još nije sve završeno, no prema prvim procjenama je da bi oko 25% moglo biti pozitivnih. To je još procjena.”
Komentirajući treći val Capak je rekao: “Rekao bih da je ovo završetak ili rep drugog vala. Što se tiče škola, postepeno su se otvarale, nije bilo za očekivati da se ovakvi slučajevi zaraze ne dogode u školi. Pitanje je kakav je utjecaj toga na ukupnu epidemiološku situaciju. Pušteno je da se na lokalnoj razini dogovori rad škola. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji procijenili su zatvaranje jer imaju velik skok, na prvom su mjestu po incidenciji. U školama imaju veći broj oboljelih ili žarišta pa su tako odlučili.”
Hrvatska
PROGNOZA / Velika promjena vremena: Stižu minusi, snijega će biti u nizinama diljem zemlje
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem unutrašnjosti Hrvatske, vedro duž obale, osobito sjevernog i srednjeg dijela Jadrana, dok na krajnjem jugu čak ima slabe oborine. U nastavku srijede također će u južnim predjelima mjestimice još biti kiše, krajem dana i u noći i drugdje duž obale.
Četvrtak donosi češću oborinu, lokalno i izraženiju duž Jadrana i uz Jadran, osobito navečer i tijekom noći, kad slijedi jače pogoršanje diljem zemlje.
U petak diljem zemlje kiša, pljuskovi s grmljavinom, mjestimice izraženiji, na kopnu snijeg, čak i u nizinama, osobito zapadne unutrašnjosti, navečer i u noći na subotu i u središnjim predjelima.
Subota će biti prva zimska, u unutrašnjosti će padati snijeg, puhat će jak vjetar sjevernog smjera, osobito pod Velebitom, gdje će biti i olujne bure.
Tek u nedjelju postupno smirivanje vremena. Jutro će biti hladno, osobito u gorskim predjelima, oko -5 stupnjeva.
Hrvatska
PROGNOZA / Zimski uvjeti: Snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici, otežava i jak vjetar
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima još u mnogim predjelima, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici, HAK upozorava na zimske uvjete na cestama i obveznu zimsku opremu.

U nastavku utorka još treba računati na snijeg i mjestimice izraženije pljuskove s grmljavinom, osobito u Dalmaciji. Poslijepodne će se oblaci postupno razilaziti. Puhat će jaka i olujna bura, pod Velebitom na udare orkanska.
Srijeda donosi povoljnije prilike, uglavnom suhe, uz promjenjivu naoblaku. U Dalmaciji će lokalno biti pljuskova.
Četvrtak donosi češću oborinu, osobito duž Jadrana i uz Jadran, gdje mjestimice može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom, osobito navečer. Kasnije navečer jače pogoršanje vremena diljem zemlje.
Petak će biti uglavnom oblačan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice izraženijim. U gorju će padati snijeg, no očekuje se mjestimice i u nizinama, osobito zapadne unutrašnjosti.
Subota također donosi nepovoljne prilike, prave zimske, obilnu oborinu mjestimice, kišu, snijeg u gorju, ali bijele pahulje moguće su i u nizinama zapadne i središnje unutrašnjosti.
U nedjelju postupno smirivanje.
Hrvatska
NAJTUŽNIJI DANI / Dan sjećanja na žrtve Škabrnje i Vukovara
Uz Vukovar i Škabrnja će danas obilježiti 34. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.
Toga dana mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i BiH.
Do središta sela i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.






