Connect with us

Hrvatska

Za državu radi svaki četvrti Hrvat

Objavljeno

-

Dok u većini novih članica EU značaj države u gospodarskom životu slabi, u Hrvatskoj on nastavlja jačati. 

Pokazuju to i podaci Eurostata o zaposlenosti u državnom sektoru, prema kojima je upravo Hrvatska među članicama Unije s najvećim porastom broja zaposlenih koji rade za državu. Prema tim podacima, država je u 2018. godini bila poslodavac za čak 22 posto ukupnog broja zaposlenih. Ni dva desetljeća ranije, 2002. godine, od kada datiraju najstariji podaci za Hrvatsku, za državu je radilo oko 18 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, proizlazi iz podataka eurostatističara. Drugim riječima, dok je ranije za državu radio otprilike svaki peti zaposleni, sada radi gotovo svaki četvrti. 

Hrvatska nije jedinstven slučaj u EU po rasprostranjenosti rada za državu. Velik rast zaposlenosti u državnom sektoru, upozoravaju u Eurostatu, imaju i susjedna Slovenija, kao i Rumunjska. 

Hrvatska nije ni članica s najvećim udjelom zaposlenih kojima je država poslodavac jer Švedska, Danska, Finska, Litva i Estonija, prema podacima eurostatističara, imaju veći udio zaposlenih u državnom sektoru od nas, dok se Francuska po tom kriteriju nalazi rame uz rame s nama. Ipak, među šest članica EU s najvećim udjelom zaposlenih u državnom sektoru, jedina smo zemlja koja ima uvjerljivi rast zaposlenih u tom sektoru u protekla dva desetljeća. 

Dejan Kovač: Bližimo se tome da se svaki četvrti građanin financira iz proračuna 

“Hrvatska je u tom periodu skočila s 18 na 22 posto ukupne zaposlenosti, tj. bližimo se broju da se svaki četvrti građanin financira iz proračuna”, napisao je bivši predsjednički kandidat Dejan Kovač u svom statusu na Facebooku. 

Dodao je kako je još poraznije to što je većina zemalja zabilježila pad zaposlenosti u državnom sektoru i to zbog povećanja učinkovitosti, digitalizacije državne uprave i rezanja nepotrebnih radnih mjesta.

Rad za državu najmanje je u EU popularan u Njemačkoj

Problem zapošljavanja u državnom sektoru već desetljećima je prisutan u hrvatskom javnom prostoru. Sve vlasti uobičajeno u vrijeme izbora pribjegavaju zapošljavanju u svojim institucijama, a slično se događa i nakon što izbori prođu. Pritom treba naglasiti kako i u samom Eurostatu upozoravaju da je pojam državnog sektora prilično slabo definiran, odnosno ovisi od zemlje do zemlje pa tako pojedine države zaposlene u školstvu i zdravstvu ne računaju kao zaposlene u državnom sektoru, a druge ih ubrajaju u tu kategoriju. 

No u svim zemljama u kategoriju zaposlenih u državnom sektoru ulaze državni službenici i namještenici kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i vojska. Prema podacima Eurostata, u EU je za državu – ili, preciznije, u državnom sektoru u zemaljama članicama – 2018. godine radilo 16 posto zaposlenih, što je manje nego 2000. godine, kada ih je bilo 17 posto. Među članicama koje su od 2000. do 2018. godine imale velik pad udjela zaposlenih u državnom sektoru u ukupnoj zaposlenosti eurostatističari posebno izdvajaju Maltu, Cipar, Italiju i Slovačku. Rad u državnom sektoru u EU, prema tim podacima, najmanje je zastupljen u Njemačkoj. 

Damir Novotny: Utjecaj države u Hrvatskoj je i veći od onog koji pokazuju podaci

Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da u Hrvatskoj za državu radi i više ljudi nego što pokazuju podaci Eurostata. Razlog tome je što je država u Hrvatskoj još uvijek vlasnik ili suvlasnik velikog broja tvrtki. Kao primjer tog državnog utjecaja navodi Podravku, u kojoj država ima manjinski paket dionica, ali bez čijeg se zelenog svjetla ne donose odluke, što se vidjelo i prilikom nedavnog izbora bivše potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić za predsjednicu Uprave Podravke. Takvih poduzeća u Hrvatskoj ima još nemali broj. 

“Sve naše vlade su zapravo jačale državni sektor, posebno kroz javne investicije u prometnu infrastrukturu. Nije se puno radilo ni na razvoju poduzetništva. Štoviše, istiskivao se privatni sektor”, ocjenjuje za Index Novotny.

Razvili smo državni kapitalizam umjesto prave tržišne ekonomije

Naš sugovornik upozorava da Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja s kojima se obično uspoređujemo, nikada nije prihvatila projekt privatizacije kakav su provele ostale tranzicijske zemlje. Hrvatske su vlasti nevoljko pribjegavale privatizaciji, a kada je ona u prvim godinama tranzicije provođena, u fokusu nam nisu bili strani ulagači koji bi donijeli svjež kapital i know-how, već domaći poslovnjaci povezani s politikom. Pojednostavljeno, privatizaciju smo provodili s figom u džepu, samo onda kada je to baš trebalo i kada bismo se našli pod pritiskom međunarodnih institucija. U posljednjih desetak godina ona je, napominje Novotny, praktično i zaustavljena. Posljedica toga je velika ovisnost ekonomije o državi koja je i dalje sveprisutna u ekonomskom životu zemlje. 

“Razvili smo model državnog kapitalizma, umjesto prave tržišne ekonomije i to nam je velik uteg u daljnjem razvoju”, zaključuje Novotny. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
2 komentara

2 Comments

  1. Đoko

    26. veljače 2021. at 13:54

    Tako i treba da bidne a ne da bidne vastaški kapitalizm!

    No votes yet.
    Please wait...
  2. Mile

    26. veljače 2021. at 15:09

    Ja lično sam se uhlebeo u jednu sproćufašističku sludžbu i mogu da kažem da je mnogo dobro i da je situasija mnogo bezbedna!

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

DHMZ upozorava na veliku promjenu vremena. Stiže olujno nevrijeme i drastično zahlađenje

Objavljeno

-

By

Ljetnim vrućinama bliži se kraj uz izraženu promjenu vremena koja će zahvatiti naše krajeve u drugom dijelu tjedna. Temperatura će se u nekim krajevima osjetno sniziti, osobito u unutrašnjosti, a kiša će zahvatiti cijelu zemlju, mjestimice i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom.

Promjenu vremena donosi hladna fronta koja se približava sa zapada, zajedno s većom količinom vlažnog i nestabilnog zraka.

U srijedu će se u zavjetrini Alpa na fronti formirati plitka ciklona koja će se iz područja sjeverne Italije premještati prema jugoistoku, dok će se frontalni sustav idućih dana polako premještati na istok, objavio je DHMZ.

Slika 2.
Prognoza ukupne 72-satne količine oborina (mm) u razdoblju od srijede, 9. rujna 2026. u 00 UTC, do subote 12. rujna 2026. u 00 UTC. Izvor: ECMWF.

Prvi val nestabilnog zraka očekuje se već u drugom dijelu srijede, ponajprije na sjevernom Jadranu, te u prvom dijelu četvrtka.

Lokalno su moguća grmljavinska nevremena praćena jakim i olujnim udarima vjetra te tučom, a na moru nije isključena ni pojava pijavica. Jači pljuskovi i grmljavina praćeni olujnim udarima vjetra mjestimice su mogući i u unutrašnjosti zemlje.

Drugi val stiže s četvrtka na petak, kada će se ciklona premještati dalje prema jugoistoku. Tada raste vjerojatnost za izraženije pljuskove i grmljavinska nevremena i u Dalmaciji. Do subote će pasti obilna kiša, posebice na zapadu zemlje lokalno može biti i više od 100 mm.

Prognozirane oborine neće bitno utjecati na vodostaje rijeka, ali lokalno obilnije oborine u kratkom vremenu, osobito na vrlo suhom tlu nakon dugotrajnih vrućina te posebice na opožarenim površinama, mogu zbog smanjene mogućnosti upijanja vode dovesti do pojave izraženijeg površinskog otjecanja i pojave bujičnih i urbanih poplava.

Slika1
Prizemna sinoptička karta za četvrtak, 10. rujna u 00 UTC (2 sata po lokalnom vremenu). Izvor: DWD

S prolaskom hladne fronte stiže i osjetno zahladnjenje. U unutrašnjosti će dnevna temperatura ponegdje biti i za 10 do 15 °C niža nego proteklih dana. Na Jadranu će promjena biti manje izražena, ali će donijeti kraj vrućinama i ugodnije temperaturne prilike.

Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi

Na snazi su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme.

Snimka zaslona 2026-09-08 172048
DHMZ/Meteoalarm

“Građane pozivamo na oprez i podsjećamo da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima”, kazali su iz DHMZ-a.

Nastavi čitati

Hrvatska

U pripremi novost za vozače: Stižu novi radari, evo što će sve “hvatati”

Objavljeno

-

By

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte.

Natječaj procijenjene vrijednosti 2,725 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u utorak na Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan.

Mjesta ugradnje odredit će ministarstvo, i to postupno tijekom dvogodišnjeg sporazuma, a podatke o lokacijama dobit će samo odabrani dobavljač. Sustav je predviđen za ugradnju na najviše 120 lokacija u županijama koje odredi MUP, a te se lokacije smatraju podacima ograničenog pristupa, stoji u natječajnoj dokumentaciji.

Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i „hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju.

Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija.

Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije.

Uz same uređaje, dobavljač će morati provesti i obuku za najmanje 70 policijskih službenika i 20 tehničkih djelatnika, o svom trošku, kao dio isporuke po načelu ključ u ruke. Za isporučeni sustav mora dati jamstvo od najmanje 24 mjeseca, a rok za dostavu ponuda je 9. listopada.

Riječ je o okvirnom sporazumu na dvije godine s jednim dobavljačem, što znači da će MUP s odabranom tvrtkom sklapati pojedinačne ugovore po potrebi, umjesto da za svaku isporuku raspisuje novi natječaj. Dobavljač će robu morati isporučiti u roku od 120 dana od sklapanja ugovora te je u dodatnih 60 dana instalirati.

Nastavi čitati

Hrvatska

Počinje nova školska godina: U prve razrede upisano manje učenika nego prošle godine

Objavljeno

-

By

U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.

Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.

Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.

Nastavlja se program cjelodnevne škole

Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.

Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.

Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.

Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.

Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.

Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena

Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.

U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.

Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.

Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.

Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.

U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.

Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.

Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.

Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.

Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.

Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.

Vraća se drugi dio zimskih praznika

Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.

Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.

Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu