Connect with us

Zadar

5.000 KUNA KAZNE U Dragama i Biogradu policija zatekla dva otvorena kafića

Objavljeno

-

Jučer, 08. travnja 2020 godine u večernjim satima policijski službenici Policijske postaje Biograd su prilikom kontinuiranog nadzora, u suradnji s Državnim inspektoratom proveli nadzor nad radom više ugostiteljskih objekata na biogradskom području. Tijekom nadzora zatečena su otvorena dva ugostiteljska objekta, u Dragama i Biogradu, dok su se u unutrašnjosti nalazili gosti kojima se posluživalo piće.

Turistički inspektor Državnog inspektorata, Ispostave Zadar, zbog nepridržavanja odredbi točaka I. i III. Odluke stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja usmenim je rješenjem u zapisniku istima zabranio obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a usmeno rješenje je izvršeno pečaćenjem dvaju ugostiteljskih objekata.

Vlasnicima ugostiteljskih objekata biti će izdan prekršajni nalog na iznos od 5.000,00 kn (iznos za fizičku osobu – obrtnika) zbog počinjenja prekršaja iz članka 9.a Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Posljednja 24 sata policija je izvršila 368 provjera osoba u samoizolaciji kojom prilikom nisu utvrđena kršenja mjere. U odnosu na nadzor i provedbu Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta, policija je evidentirana 48 osoba koje su pristupile kontroli prometa na nadzorno blokadnim punktovima, a da pritom nisu imali valjanu propusnicu.

Provodeći nadzor u svezi Odluke o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima nisu evidentirana kršenja.

 

 

 
Nastavi čitati
5 komentara

5 Comments

  1. Lažni Branitelj

    9. travnja 2020. at 11:28

    A di je utaja poreza, pa to obračunati kroz godišnji prihod. Obračunati utaju PDV-a kroz godinu i naravno obračunati porez na dobit, za utajenu svotu za tekuću godinu.

     
    • Bumbista

      9. travnja 2020. at 14:37

      Pari de se ti dobro tendis u te stvari…

       
  2. Lažni Branitelj

    9. travnja 2020. at 17:16

    @Bumbi-kad si cili život u privatnom sektoru (cca 50 lita), bilo bi tužno, da se ne tendim.Niti minjam naziv poslovnog subjekta, niti brojeve mobitela,…nisam ti ja od ovih današnjih “poslovnjaka”.

     
  3. Bumbista

    9. travnja 2020. at 19:17

    An bravo…inshoma, potrevilo nas je. Bili mi u privatni oli civilni sektor cha bi srbijanci rekli Deboto bi sad tribalo cili sistem izokrenuti naglavu sa skuzon na covid19…jer nemoren slusat vise o koroni…evala, drzi uzde koliko mores, nije nas malo samo malo ko ce dobro proc u ovo cudno vrime…a ja, kad Bog me primi, ka me pita, Ko si ? ja cu mu rec, da san od jubavi dusa ranjena a ne od covida 19 … ja bolujen od covida64, za to jos ekipa nije cula 😉 uzdravlje!

     
    • Bane

      11. travnja 2020. at 9:35

      Znači godina proizvodnje 1956. Živija 🙂

       

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Grad

Zadarski i mariborski „evergreeni“ obilježili pet desetljeća prijateljstva iz studentskih dana

Objavljeno

-

By

Dani idu, godine lete, ali prijateljstva iz studentskih dana se ne zaboravljaju.

„Emocije su još jake, sjećanja svježa“, kaže Velimir Vele Jelinić (72). On je jedan od organizatora jubilarnog 10 susreta nekadašnjih studenata iz Zadra, Kvarnera,  Istre i Slovenije koji su 1966/70 studirali na Sveučilištu u Mariboru. „Bili smo kao jedno tijelo“, dodaje Vele. U glavni grad Štajerske privuklo ih je i to što, za razliku od drugih sveučilišnih centara bivše države,  nije bilo prijemnih ispita, smještaj u studentskom domu osiguran, a nije bio problem dobiti ni  studentske kredite i stipendije.

„Nije se pitalo tko je odakle“, prisjeća se i Rada Pavleković, popularna Dilajla. Prijateljstva među studentima su s vremenom samo jačala, a u svemu su prednjačili temperamentni Zadrani koji su ostavili neizbrisiv trag u štajerskoj metropoli. U učenju, pismi, druženju i posebno u sportu. Zanimljivo je da je u generaciji zadarskih studenata bio i Zdravko Jerak, član nekadašnje prve petorke KK Zadra koji je u Mariboru zapravo i počeo svoju košarkašku karijeru. „S njime je naš klub ušao u prvu ligu ondašnje države“, kaže Andrej Bergoč jedan od Jerakovih studenstkih kolega iz Maribora.

O svemu tome,  kao i ostalim zanimljivostima iz studentkog života bilo je riječi i na 10-tom susretu nekadašnjih zadarskih i mariborskih studenata  proteklog vikenda u Zadru. Nakadašnji studenti, danas u osmom desetljeću života, nisu gubili vrijeme. Od petka, kada su se okupili u Petrčanima da bi u subotu u devet sati brodom iz uvale Draženica krenuli prema Kornatima. Uz guštanje u gradeladi u Maloj Proversi pala je i pisma. „Zabavljali su nas  Perović i Relja, pivači sa trga, uz pomoć Rade Grbića i Edija Duruta“, kaže Jelinić, a trodnevno druženje nekadašnji studenti  iz Maribora, Istre i Kvarnera  iskoristili su u nedjelju i za razgledanje grada, kulturnih i povijesnih znamenitosti. Za uspomenu „pala“ je i zajednička fotografija ispred Gradske lože na Narodnom trgu u Zadru.

„Mi smo Evergrini, tako se zovemo“, ističe Velimir Jelinić. Što stariji to bolji. Zato se, kaže,  i nakon 50 i ohoho godina bivši studenti i sastaju  kao „najbolji prijatelji na svitu“. Družimo, a od druženja nema ništa bolje. Jer,  družeći se učimo jedni od drugih, poručila je na kraju Rada Pavleković Dilajla. Uz: Doviđenja dogodine u Mariboru!

 
Nastavi čitati

Grad

Bilosnićev jubilej obilježen u Austriji, Češkoj i Mađarskoj

Objavljeno

-

By

Obilježavanje svoje obljetnice 75. godina života i 55. godina umjetničkog djelovanja Tomislav Marijan nastavlja u inozemstvu, gdje je do kraja godine predviđeno više nastupa, predstavljanja knjiga i gostovanja, kao i objavljivanje novih prevedenih knjiga.

Ovih je dana (21. svibnja) tako Bilosnić bio gost Panonskog Instituta (Pannonischen Institutes) u Pinkovcu  (Güttenbachu) u Hrvatskom Gradišću u Austriji, gdje ga je primio gosp. dr. sc. Robert Hajszan Panonski, predsjednik Panonskog Instituta i glavni i odgovorni urednik višejezičnog Panonskog lista (Pannonisches Blatt / Pannon Lap), čiji je Bilosnić višegodišnji suradnik.

U Panonskom Institutu održano je kratko predavanje o Bilosnićevu stvaralaštvu, s posebnim naglaskom na njegova nedavno izišla Izabrana djela u devet tomova, koje je Bilosnić donirao Biblioteci Panonskog Instituta u Pinkovcu, kao i neka druga svoja izdanja.

Nakon obilaska Pinkovca i posjeta župnoj crkvi sv. Josipa , Bilosniću je upriličen obilazak više mjesta Burgenlanda, odnosno Južnom Gradišću, kao što su   Güssing, Stegersbach, Sentkutu ,kao i gostovanje u više obiteljskih kleti, u kojima se točilo vino uz užinu. Bilosnić je posjetio i davni dom Nikole Zrinskog Sigetskog u Eberavi. O Bilosnićevoj posjeti Gradišću, Panonski list je u svoja dva broja tijekom mjeseca svibnja 2022. godine donio posebne priloge.

Prije toga, Tomislav Marijan Bilosnić je bio ugošćen i na imanju Liebman u Štajerskoj, u gradiću Vogau, kod svoje prijateljice pjesnikinje Frančeske Liebman, gdje je upriličeno kratko pjesničko druženje. Bilosnić je za biblioteku obitelji Liebnam poklonio neka svoja nova izdanja, među kojima treba spomenuti višejezično izdanja poeme „Molitve svetom Franji“.

Poslije Hrvatskog Gradišća i Austrije, Bilosnić je 22. svibnja posjetio grad  Brno u Češkoj. Za Manhenova knjižnicu, samo desetak dana ranije, za posjete Južno moravske delegacije Zadarskom Sveučilištu i Zadarskoj županiji, Bilosnić je donirao svoja Izabrana djela, uručivši ih lektorici češkog jezika na Sveučilištu u Zadru Krystini Rygolovoj.

U Koljnofu (Kophaza), u Mađarskoj, 3. lipnja 2022., Bilosnić je predstavio svoju „Molitvu svetom Franji“ objavljene na 25 svjetskih jezika i pet pisama svijeta. Uz hrvatski, poema je predstavljena i čitana na gradišćanskom (dr. sc. Šandor Horvat), mađarskom (dr. Franjo Pajrić) i njemačkom jeziku (pjesnikinja Dorotea Zeichman Lipković). O Bilosnićevu pjesništvu, s posebnim osvrtom na „Molitvu svetom Franji“, govorila je izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević i dr. sc. Herbert Gassner. U programu su sudjelovali i glazbenici iz Beča –  Dubrovački kavaljeri i Mijo Bijuklić. Poemu je primio i Sveti Otac papa Franjo, koji je poslao poseban blagoslov autoru, zaželjevši mu plodonosan rad i blagoslov u životu.

„Večer u Levandi“, kako je naslovljeni druženje sa izv. prof. dr. sc.  Sanjom Knežević.

i književnikom Tomislavom Marjanom Bilosnićem, izazvala je veliko zanimanje gradišćanskih Hrvata s obje strane mađarske i austrijske granice.  Večer je upriličena u  organizaciji Matice hrvatske Šopron, Katedra Čakavskog sabora iz Šoprona. udruge Hrvati- Horvatáok Egyesület, kao i tradicionalne manifestacije Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu.

Inače, Bilosnićev životni i umjetnički jubilej, ove je godine, osim Austrije, Češke i Mađarske, predviđen proslaviti i u više drugih zemalja, kao što su Italija, Albanija, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Francuska i Španjolska.

 
Nastavi čitati

Grad

Održana konferencija za medije “Plan za Jadran”

Objavljeno

-

By

Veliki planovi EU za Jadran ne mogu proći bez uvažavanja stajališta hrvatskih ribara, znanstvenika i stručnjaka, zaključak je konferencije “Plan za Jadran: Budućnost ribarstva u Hrvatskoj i EU” koja je održana u Zadru, u organizaciji Ladislava Ilčića, hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu i grupe Europskih konzervativaca i reformista. Na konferenciji su istaknuti neki novi prijedlozi, poput proširenja zaštićenog područja Jabučke kotline. Tom zaštitom su se brzo i značajno obnovile neke vrste. Eventualnim proširenjem zaštićenog područja na cijeli gospodarski pojas došlo bi do većeg mrijesta i razvoja riba, te bi ribe strujama došle bliže našoj obali, ribari bi štedjeli gorivo i hvatali veće i više ribe.

Konferencija je održana kroz dvije panel diskusije. U prvoj, o konkretnim nedostatcima postojećih europskih regulativa govorio je prof. dr. Alen Soldo, sa splitskog sveučilišta. Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo, pojasnio je situaciju u vezi ribljih stokova i ograničenja korištenja tradicionalnih ribolovnih alata. Dr. Krstina Mišlov se referirala na potencijal ribarstva iz poduzetničke prizme, istaknuvši kako je hrvatsko ribarstvo na trećem mjestu izvoznika u sektoru hrane, no kako europske administrativne uredbe znatno ograničavaju daljnji razvoj. Franc Bogovič, eurozastupnik iz Slovenije, opisao je situaciju u slovenskom ribarstvu koje se suočava sa silaznim trendovima.
Predstavnik Europske komisije, Giacomo Chato Osio, istaknuo je kako preinaka GFCM uredbe podrazumijeva nastavak oporavljanja ribljih stokova. Mr. sc. Anita Gulam Lalić, savjetnica ECR grupe u odboru za ribarstvo EP-a, istaknula je kako je višegodišnji plan za malu plavu ribu najvažniji za budućnost ribarstva na Jadranu te izrazila zabrinutost što Europska komisija ne želi uskladiti svoje planove s Europskim parlamentom.

U drugom dijelu panela obratili su se Bert-Jan Ruissen, eurozastupnik iz Nizozemske, koji je pojasnio uspješni koncept burzi ribe u toj zemlji, zatim dipl. ing. Renata Barić (CROMARIS) na temu pozitivnih kretanja u hrvatskoj akvakulturi. Nadopunila ju je Ksenija Vukman (PP Ribnjaci Orahovica) pregledom stanja u kontinentalnoj Hrvatskoj.

O aktualnom pitanju ekološke zaštite Jadrana od morskog otpada govorio je dr. Pero Tutman, istraživač sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. U svom izlaganju je naglasio kao najopasnije čimbenike za ekološku održivost plastiku te medicinski otpad. Naveo je kako je more postalo smetlište, a ribari (koćari) nisu dio problema, već rješenja jer najviše uklanjanju ovaj otpad iz mora.Turistički ali i socijalno-odgojni aspekt rastućeg športskog ribolova približio je dr. Đuro Marinović, predsjednik Hrvatskog saveza za športski ribolov za moru,
Mr. sc. Irena Juhutka, načelnica Sektora za upravljanje EU fondovima u ribarstvu, istaknula je kako je RH izdvojila preko 350 000 000 € za renoviranje i obnovu luka. Skup je zatvoren obraćanjem L. Ilčića koji je istaknuo važnost načela da se uvažava glas ribara, struke i znanstveno-istraživačke zajednice, te da regulative s europske razine budu u službi ribarske zajednice, a ne svrha sebi samima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu