Connect with us

Zadar

PREDSTAVLJENA KNJIGA TRPIMIRA VEDRIŠA O KULTOVIMA SV. STOŠIJE I SV. KRŠEVANA Malo Zadrana vuče porijeklo iz srednjovjekovnog Zadra, ali ga s njim povezuju njegovi zaštitnici

Objavljeno

-

Kako su crkveni mučenici sv. Anastazija (Stošija) i sv. Krizogon (Krševan) dospjeli u Zadar i kada se počinje širiti njihov kult, temeljna su pitanja na koja odgovor u svojoj knjizi “Hagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru“ daje doc. dr. sc. Trpimir Vedriš, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Knjigu su sinoć na Sveučilištu u Zadru, u nazočnosti zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, rektorice prof. dr. sc. Dijane Vican, prorektora i drugih gostiju, predstavili prof. dr. sc. Mladen Ančić, doc. dr. sc. Ivan Basić i doc. dr. sc. Zdenko Dundović.

Knjiga o dvoje zadarskih zaštitnika, koji su duboko utkani u zadarsku povijest, baca novo svjetlo na povijest kulta od najranijih vremena do danas. Koliko su oni bili značajni na počecima kršćanstva govori da je Krizogon bio na prikazima 12 apostola i 12 prvih svetaca, dok je Anastazija bila u društvu prvih sedam kršćanskih mučenica.

– Srednji vijek se ne može razumjeti bez razumijevanja uloge svetaca u tadašnjem društvenom životu. Oni su u njemu aktivno sudjelovali, bilo preko svojih zemnih ostataka, bilo kroz pripovijesti koje su ih smještale u društveni kontekst. U ovoj knjizi Vedriš povijesne tekstove smješta u kontekst unutar kojeg su nastali, u društvo koje ih je preradilo u skladu s vrijednostima i običajima te sredine te mu dodali elemente koji zrcale stvarnost tog svijeta, istaknuo je dr. Ančić.

U prvom dijelu knjige, povijesnom pregledu najranijeg kulta ranokršćanskih mučenika sv. Anastazije i Sv. Krizogona, autor navodi povijesne okolnosti koje su nastale nakon gašenja Akvileje i Sirmiuma kao gradskih središta u Rimskom carstvu, a posvetio se i pitanju postojanja dviju Anastazija, jedne u Rimu i druge u Carigradu. Zadarske legende o prijenosu relikvija dosta su nepouzdane jer su sačuvane u dosta mladim rukopisima, a i oni su citirali izvornike nastale nekoliko stoljeća nakon samih događaja.

– Problematici kulta ovih dvoje svetaca do sada se prilazilo isključivo kroz crkvenu povijest. Vedriš je ujedinio sve poznate datosti na povijesnoj, geografskoj, crkvenoj, političkoj i tekstualnoj razini, što je urodilo vrijednim prikazom o širenju kulta dvoje svetaca,, istaknuo je dr. Dundović.

Urednik knjige doc. dr. sc. Ivan Basić prikazao je njezin drugi i treći dio, koji obrađuju zadarski odraz „univerzalne hagiografije” dvoje mučenika te „mjesnu hagiografiju” – zadarske legende o prijenosu.

Posebno je važan izvor Codex Filippi, koji se do 18. stoljeća nalazio u samostanu sv. Krševana, da bi u vrijeme Drugog svjetskog rata nestao i ponovno bio otkriven u londonskom antikvarijatu 1997.godine, odakle ga je otkupila i samostanu benediktinki vratila Flora Turner-Vučetić.

Zadar kao glavni grad bizantske Dalmacije nije imao vlastitih mučenika, relikvija i kultova, pa tako ni legendi koje bi se mogle razviti, te je bio “prisiljen” uvesti svece, odnosno njihove kultove. Počeci kulta sv. Krševana ne sežu prije sedmog, a sv. Stošije prije devetog stoljeća. Vedriš je propitao i odbacio mogućnost dokazivanja, na temelju postojećih izvora, da bi kult sv. Stošije stigao iz Akvileje već u 5. stoljeću ili u 6. iz Ravenne.

– Najstariji rukopisi o legendi sv. Stošije potječu iz 17. stoljeća, ali je pratekst te legende star i seže možda i u rano srednjovjekovlje. Darivanje i svečano primanje relikvija nosilo je u srednjem vijeku jasnu političku poruku, kojom su se potvrđivali politički savezi i izražavala supremacija onih koji mogu darovati relikvije, naspram onih koji ih primaju. Tradicionalni je narativ da je u previranjima između Bizanta i Franačke Zadar pristao uz Bizant, zbog čega Nikefor I. zove Donata u Carigrad i predaje mu relikvije svete Stošije. Zbog toga se prijenos datira u 807. godinu, u vrijeme tzv. jadranske krize, koja je završila Ahenskim sporazumom, ističe dr. Basić.

U sačuvanoj zadarskoj hagiografiji nema velikih razlika u odnosu na rimsku, a dva detalja kod Konstantina Porfirogeneta, koji tvrdi da je ona kći rimskog cara Eustahija, nepoznatog u povijesti, te drugi gdje se inzistira na njezinom atributu djevice, neobična su i pokazuju da je u srednjem vijeku vjerojatno postojala neka “zadarska” hagiografija Anastazije, drugačija od svih poznatih.

Što se tiče sv. Krševana, pogubljenog za vrijeme Dioklecijanovog progona početkom 4. stoljeća, znanje je mnogo . Postoje četiri tradicije – jedna je da su relikvije donesene iz Akvileje 649. godine, prema drugoj biskup Donat donio ih je 806. godine zajedno s relikvijama sv. Stošije, prema trećoj iz Codexa Filippi pronađene su u gradskoj okolici, a prema četvrtoj 1156. u samom Zadru. Prema verziji u kojoj se spominje Iadera Betula (Stari Zadar), Zadranka je berući zelje na starom groblju pronašla njegov grob, nakon čega je tijelo preneseno u Zadar, gdje je činio čudesa. Jedna mu je ruka tada otkinuta i odnesena u neutvrđenu zemlju Mara (moguće Moravsku regiju ili Podunavlje uz Srijemsku Mitrovicu). Vjerojatno je ipak da se radi o lokalitetu Obrovac, koji se nalazio ili na području današnjih Kolovara ili Sukošana, gdje mu je sagrađena i crkva. U svakom slučaju, u 10. stoljeću njegov je kult već bio etabliran, jer se spominje u oporuci zadarskoga priora Andrije iz 918. godine, djelu “De administrando imperio” Konstantina Porfirogeneta i u jednoj darovnici iz tog vremena.

Vedriš je rekao kako je ova knjiga dio onoga što bi htio postići, a to su još dvije knjige koje bi obradile izvore te razradile procvat kulta nakon 13. stoljeća.

– Sveci su zaista među najvažnijim nositeljima identiteta jedne zajednice. Kad sam vidio mnoštvo koje je dočekalo generala Gotovinu u Zadru pomislio sam kako je tu malo osoba koje imaju srednjovjekovno porijeklo iz Zadra, ali ga s njim povezuju institucije Crkve i sve ono što je oblikovalo identitet grada, zaključio je Vedriš.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Zadar

HNK Zadar: Otkazana večerašnja izvedba komedije Puni pansion

Objavljeno

-

By

Večerašnja izvedba komedije “Puni pansion” u HNK Zadar odgađa se zbog bolesti glumice. O novom terminu posjetitelji će biti naknadno obaviješteni.

Povrat za online kupljene ulaznice izvršit će se automatski u narednim danima, a za ulaznice kupljene na prodajnim mjestima potrebno je poslati zahtjev za povrat novca putem  https://www.entrio.hr/refund web forme najkasnije u roku od mjesec dana.

 
Nastavi čitati

Grad

JOŠ PET DANA! / Sedmo izdanje Street Food Festivala: Kulinarski i glazbeni spektakl na Puntamici

Objavljeno

-

By

Zadarski Street Food Festival ponovno oduševljava posjetitelje kombinacijom vrhunske hrane i živih izvedbi domaćih glazbenih zvijezda

Najpoznatiji gastronomski i glazbeni događaj u Zadru – Street Food Festival –  vraća se po sedmi put na omiljeno mjesto okupljanja ljubitelja dobre hrane i glazbe – na Puntamiku! Od 26. travnja do 5. svibnja ova će destinacija postati vaše omiljeno odredište.

Ovaj festival postao je nezaobilazna destinacija za sve posjetitelje, bilo domaće i strane, koji žele uživati u jedinstvenom spoju okusa i ritmova uz predivan pogled na more.

Street Food Festival poznat je po svojoj raznovrsnoj ponudi hrane koja seže od tradicionalnih lokalnih specijaliteta do egzotičnih internacionalnih delicija koju s entuzijazmom spremaju najbolji zadarski ugostitelji. Posjetitelji će u čak deset dana imati priliku kušati sve – od sočnih burgera i tacosa do egzotičnih azijskih jela i slatkih poslastica, dok će se istovremeno zabavljati uz izvrsnu glazbu domaćih izvođača.

Na najljepšu pozornici u Dalmaciji stiže Sandi Cenov, genijalna ekipa iz TBF-a,  Petar Dragojević i energična Indira!

Atmosfera na festivalu bit će nezaboravna, kao i uvijek, uz odlične nastupe koji će posjetitelje držati na nogama do kasno u noć.

Sedmo izdanje Street Food Festivala na Puntamici očekuje se kao najveće do sada, s više izlagača hrane i još raznovrsnijim glazbenim programom

Organizatori pozivaju sve ljubitelje dobre hrane, odlične glazbe i vrhunske zabave da se pridruže ovoj gastronomsko-glazbenoj manifestaciji i stvore nezaboravne uspomene u prekrasnom ambijentu uz more.

Vidimo se od 26. travnja sve do 5. svibnja.

Street food festival otvoren je svakim radim danom od 16 do 24 sata, dok vikendom te 01.05. već možete uživati  u finoj spizi i osvježavajućim pićima od  12 do 24 sata.

Sve informacije potražite na www.zadarfoodfestival.com

 
Nastavi čitati

Grad

”Plavi kaftan” i ”Priscilla” u Kino Zoni

Objavljeno

-

By

Ovog četvrtka u Kino Zoni vas ponovno očekuje dvostruki program i svi oni koji to nisu ranije stigli, imat će tako priliku pogledati na Canneskom festivalu nagradom ovjenčan ”Plavi kaftan”, a zatim je na rasporedu kinoteke i premijera biografske glazbene drame Sofije Coppole ”Priscilla” koja prati ljubavni odnos naslovne protagonistice i kralja R’N’R’-a, Elvisa Presleya!

Halim i Mina vode trgovinu tradicionalnih kaftana u jednoj od najstarijih medina u Maroku. Da bi mogli držati korak sa zahtjevima izbirljivih kupaca, angažiraju Youssefa. Talentirani šegrt pokazuje zavidnu predanost u učenju umijeća vezenja i krojenja kojima ga podučava Halim, a Mina polako uviđa koliko je njezin suprug dirnut mladićevom prisutnošću…

Na svjetskoj premijeri filma održanoj na festivalu u Cannesu gdje je u konačnici osvojio spomenutu nagradu FIPRESCI, film ”Plavi kaftan” nakon projekcije dobio je ovacije publike u trajanju od čak petnaest minuta, a sve što je tom prilikom redateljica Touzani uspjela reći bilo je da je ovo film o ljubavi. Kao i njezin prethodni uradak “Adam” i ”Plavi kaftan” također je humanistička priča u kojoj se glavni likovi nalaze u suprotnosti s okolinom u kojoj žive. Niti jedan od tih filmova nisu tragedije, već su priče o toplini i ljubavi u drugačijoj formi koje će gledatelja ostaviti spremnog za povjerovati u najbolje dijelove ljudske prirode.

U filmu su glavne uloge ostvarili Lubna Azabal, Saleh Bakri te Ayoub Missoui kojemu je ovo ujedno bio i prvi glumački nastup. Sve troje su prema mišljenju kritičara odradili senzacionalan posao uz mirnu, suptilnu i sigurnu redateljsku ruku Maryam Touzani te stvorili nezaboravnu priču koja govori o različitim vrstama ljubavi, a jednu takvu ćete imati priliku pogledati i u biografskoj glazbenoj drami ”Priscilla”. 

Kad tinejdžerica Priscilla Beaulieu upozna Elvisa Presleyja na jednoj zabavi čovjek koji je već u tom trenutku najveća moguća rock’n’roll superzvijezda u privatnim trenucima potpuno neočekivano postaje netko drugi: zaljubljen, saveznik u usamljenosti i ranjiv najbolji prijatelj…

U ovom duboko dirljivom i zanosno detaljnom portretu o ljubavi, fantaziji i slavi scenaristica i redateljica Sofia Coppola nam kroz Priscilline oči predstavlja do danas neviđenu stranu velikog američkog glazbenog mita, odnos Elvisa i Priscille te njihov turbulentan brak, od njemačke vojne baze do Gracelanda, njegovog imanja iz snova.

Naslovnu ulogu impresivno tumači Caillee Spaeny koja je za svoj nastup nagrađena nagradom za najbolju glumicu na festivalu u Veneciji i nominacijom za Zlatni Globus, dok ostatak glumačke ekipe čine još i: Jacob Elordi, Ari Cohen, Dagmara Dominczyk i Tim Post.

”Plavi kaftan” je na rasporedu u četvrtak 18. travnja s početkom od 18 h, dok nas od 20h očekuje ”Priscilla”. Projekcije se održavaju u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice po cijeni od 4 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja sat vremena prije projekcije.

*Ulaznice se mogu i rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Hrvatskog audiovizualnog centra i Zaklade “Kultura nova”, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu