Svijet
Koliko je realan smak svijeta u 2012.?
U godini koja je za nama nije nam nedostajalo apokaliptičnih predviđanja. Konzervativni kršćanski propovjednik Harold Camping najavljivao je sudnji dan čak dva puta, neki su ga očekivali u ožujku kada se Mjesec približio Zemlji najviše u posljednjih 18 godina, bilo je i onih koji su sumnjali da NASA skriva da će asteroid 2005 YU55 udariti u Zemlju, a u kinodvoranama smo se nagledali katastrofalnih valova, poplava, suša i sudara planeta.
Ne možemo reći da ćemo 2011. pamtiti kao godinu mira i prosperiteta. Europa je ušla u duboku krizu, mnoge zemlje svijeta, među kojima i Hrvatska, utonule su još dublje u recesiju, u nekim krajevima Afrike milijuni su gladovali, a ljudi, nezadovoljni korupcijom vladajućih struktura i neravnotežom u raspodjeli bogatstva s jedne strane te odgovornosti i rada s druge, pravdu su počeli tražiti na ulicama i trgovima gradova. Njihove frustracije nisu osjetili samo nedemokratski režimi arapskih zemalja. Transparenti i bubnjevi, ali i pendreci, suzavci i policijska vozila ponovno su postali dio urbane koreografije čak i u Europi i SAD-u. Ovaj puta ne zbog kitova, tuljana ili globalizacije, već za većinu još ozbiljnijeg straha od gubitka poslova i siromaštva. Činilo se da na ruku prorocima sudnjeg dana idu i neke prirodne katastrofe – prizori potresa, cunamija, havarija nuklearki i gradova pod vodom, koje smo viđali na televizorima i naslovnicama čak su pomalo nalikovali na one s velikih ekrana. No sve smo to preživjeli, a najcrnje prognoze nadaleko su nas zaobišle.
Je li 2012. ona ‘prava’?
Što možemo očekivati u 2012? Nažalost, bilo bi nerazumno nadati se da će nakon svih tih promašenih naviještanja u 2011. propovjednici sudnjeg dana konačno malo utihnuti. Naprotiv, upravo je 2012. njihova godina – u njoj su predvidjeli cijeli niz scenarija za dan D. To je godina u kojoj završava kalendar Maja, tajanstveni Nibiru ili planet X trebao bi udariti u Zemlju, pojačat će se aktivnosti Sunca, Zemlja će navodno prijeći galaktičku ravan, polovi se zamijeniti, a planeti se poravnati.
Budući da prema najavama ekonomista ionako nemamo previše razloga za neka velika pozitivna očekivanja od 2012. godine, znanstvenici su se potrudili otkloniti barem one besmislene strahove. Evo što stručnjaci kažu o najraširenijim apokaliptičkim mitovima i histerijama.
Kalendar Maja
Istina je da dugovječni kalendar, koji pokriva razdoblje od oko 5.125 godina, a počinje 3114. prije Krista, završava svoje brojanje 21. prosinca 2012. S tim danom završit će 13. bak’tun, posljednje razdoblje od oko 400 godina u majanskom kalendaru. No umjesto da se nastavi sljedećim bak’tunom, kalendar će se tada jednostavno resetirati i početi ispočetka, baš kao što se resetira brojčanik na starim automobilima.
Stručnjaci za arheologiju Maja, Stephen Houston sa Sveučilišta Brown i David Stuart s teksaškog sveučilišta u Austinu, ističu da je cijela histerija oko 2012. u biti krenula zato što su njih dvojica neke oštećene znakove nespretno protumačili kao naviještanje dolaska kraja jedne ere i silaska bogova na Zemlju, a sam drevni tekst pomalo senzacionalistički nazvali ‘Proročanstvo Tortuguera’. Navjestitelji apokalipse po ‘new age’ stranicama ovaj su propust dočekali s oduševljenjem. Histerija se proširila webom, a kasnija otkrića koja su pokazala da analizirani spomenik zapravo uopće nije proročanstvo nisu je puno ublažila.
Planet Nibiru
Prema jednoj od popularnih teorija u 2012. u Zemlju bi trebao udariti planet Nibiru, koji su navodno otkrili još drevni Sumerani.
Ova je kataklizma izvorno bila najavljena za 2003. godinu, no kada se ništa nije dogodilo, odgođena je za prosinac 2012. i povezana s pričom o majanskom kalendaru. NASA-ini stručnjaci ističu da je Nibiru, ili kako ga neki još zovu planet X, obična izmišljotina, odnosno kriva interpretacija astronomskih otkrića. Kada bi postojao, znanstvenici bi znali za njega i pratili njegovo kretanje već desetljećima, a sada bi se mogao vidjeti čak i golim okom.
Medijski napisi prema kojima je postojanje Nibirua 1983. potvrdio NASA-in infracrveni astronomski satelit (IRAS), samo su jedan od klasičnih primjera neozbiljnog novinarstva i njegova katastrofalnog utjecaja na mase. Naime, priče prema kojima je otkriveno misteriozno tijelo – veliki planet ili možda čak zvijezda (smeđi patuljak) te su godine preplavile naslovnice časopisa i elektroničke vijesti. Međutim, kasnija istraživanja iz 1985. i 1987. koja su pokazala da je zapravo riječ o udaljenim galaksijama i filamentima nisu dobila gotovo nikakvu pozornost. Slično je bilo i s navodnim NASA-inim otkrićem iz 1992. da neko daleko tijelo utječe na kretanje vanjskih planeta Sunčeva sustava. Prije svega originalan zapis o takvom otkriću uopće ne postoji, a jedino što se bilježi u tom vremenu je pronalazak prvog transneptunskog tijela koje je nazvano 1992 QB1 promjera oko 200 kilometara koje se kreće u tzv. Kuiperovom pojasu i uopće se ne približava Zemlji.
Poravnanje planeta i galaksije
Jedna od popularnih teorija je ona da će se 2012. dogoditi neko planetarno ili ‘galaktičko poravnanje’ u kojem će kombinacija gravitacije planeta i Sunca ili pak Sunca i crne rupe u središtu Mliječne staze izazvati razaranja na Zemlji. Astronomi tvrde da nikakvih većih poravnanja planeta neće biti u narednih nekoliko desetljeća te da Zemlja neće prijeći galaktičku ravan u 2012. godini – to se događa svakih 20-25 milijuna godina, dugotrajan je proces i nemoguće je uopće govoriti o nekom točnom datumu. No čak i kada bi se to sve dogodilo, gravitacijski učinak na Zemlju bio bi zanemariv. Naime, Zemlja i Sunce bez ikakvih se posljedica aproksimativno poravnavaju sa središtem Mliječne staze svakog prosinca. Slično je i s poravnanjima planeta – dva su se dogodila nedavno, jedno 2000., a drugo 2010. godine, oba bez posljedica. To nas ne bi trebalo čuditi. Jupiter je najveći planet u Sunčevu sustavu i veći je od svih ostalih zajedno. Kada se on nađe u opoziciji, na Zemlju djeluje gravitacija koja je manja od jedan posto Mjesečeve koja na našem planetu uglavnom uzrokuje samo plimu i oseku.
Promjena polova i smjera Zemljine rotacije
Prema jednoj od teorija 2012. bi se pod utjecajem Sunčevih aktivnosti mogli zamijeniti sjeverni i južni magnetski pol i obrnuti smjer rotacije Zemlje. Prije svega nemoguće je da se Zemlja iznenada počne okretati u suprotnom smjeru, a osobito na to nikakvog utjecaja ne bi mogla imati promjena magnetskih polova koju navode brojne apokaliptičarske web stanice. Magnetski polaritet uistinu se mijenja s vremenom i u prosjeku se polovi zamijene jednom u 400.000 godina. No to je spor proces koji traje oko 7.000 godina, a najvjerojatnije se neće dogoditi u narednih nekoliko tisućljeća. Osim toga njegov početak toliko je nepredvidljiv da se također ne može povezivati s nekim određenim datumom. Konačno, ne postoje znanstvene činjenica koje bi pokazale da zamjena polova ima ikakva utjecaja na život na Zemlji.
Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?
Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.
Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.
Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.
Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u
Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.
Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.
U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.
Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.
Razlozi razlika u plaćama
Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.
“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.
De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.
“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.
Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.
„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.
Prosječne plaće prema kupovnoj moći
Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.
Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.
Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.
De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.
Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.
Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.
Svijet je i dalje obilježen visokim stupnjem nasilja, a najopasnija žarišta sukoba ostaju Palestina, Ukrajina i Meksiko, pokazuje najnoviji Indeks sukoba organizacije ACLED.
ACLED-ov Indeks sukoba globalna je procjena toga kako se i gdje sukobi u svim državama i teritorijima svijeta razlikuju prema četiri pokazatelja: smrtonosnosti, ugroženosti civila, geografskoj rasprostranjenosti i broju oružanih skupina.
Palestina, Meksiko i Ukrajina
Palestina ima i geografski najrašireniji sukob: ACLED bilježi visoku razinu nasilja na gotovo 70% teritorija Gaze i Zapadne obale.
Mjanmar je najfragmentiraniji sukob na svijetu – više od 1.200 različitih oružanih skupina sudjelovalo je u barem jednom nasilnom incidentu.
Pakistan je u posljednjih 12 mjeseci postao opasniji za civile, a broj smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem porastao je zbog jačanja regionalnih pobuna i kratkotrajne, ali intenzivne eskalacije sukoba s Indijom.
Haiti je postao smrtonosniji i opasniji za civile: više od 4.500 Haićana ubijeno je u političkom nasilju, dok je porastao i broj ciljanih napada na civile.
Ekvador je također postao smrtonosniji, s više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem u odnosu na 2024. godinu.
Gdje se događaju sukobi?
ACLED-ov Indeks sukoba rangira 50 najtežih sukoba u svijetu te ih svrstava u kategorije ekstremnih, visokih ili nestabilnih.
Koliko je sukoba prisutno u svijetu?
Razina sukoba ostala je stabilna tijekom proteklih 12 mjeseci. ACLED je zabilježio 204.605 sukobnih događaja od 1. prosinca 2024. do 28. studenoga 2025., u usporedbi s 208.219 događaja u prethodnih 12 mjeseci.
Ti nasilni događaji rezultirali su – prema konzervativnim procjenama – s više od 240.000 smrtnih slučajeva.
Ratovi u Ukrajini i Palestinii dalje su glavni pokretači nasilja te čine više od 40% svih sukobnih događaja u proteklih godinu dana. Građanski ratovi u Mjanmaru i Sudanu ostali su na visokoj razini, a nasilje bandi i dalje potiče sukobe: Brazil, Ekvador, Haiti i Meksiko svrstavaju se među deset zemalja s najtežim oblicima nasilja u svijetu.
Borbe u Siriji nastavile su se unatoč padu Bašara al-Asada, dok u Nigeriji nije bilo predaha od složene mreže regionalnih sukoba. U Pakistanu su pogoršane islamističke i separatističke pobune na periferiji zemlje – dodatno potaknute povremeno eksplozivnim odnosima sa susjedima – dovele do daljnjeg pogoršanja ionako nestabilne sigurnosne situacije.
Kako su se sukobi promijenili?
Iako je pet vodećih zemalja na Indeksu zadržalo svoje pozicije, neki sukobi unutar tih država znatno su se promijenili. Palestina je treće najsmrtonosnije područje na svijetu, unatoč padu broja smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima zbog primirja u Gazi. Po smrtonosnosti je nadmašuju samo Ukrajina i Sudan.
Suprotno tome, u Siriji je broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima – potaknut kombinacijom političkog nadmetanja, sektaškog nasilja i stranog upletanja – porastao s nešto više od 6.000 na više od 9.000 u proteklih 12 mjeseci.
Mjanmar, Meksiko, Brazil i Nigerija ostali su stalno visoko rangirani prema sva četiri pokazatelja Indeksa. Posebno se ističe porast nasilja bandi u Ekvadoru i Haitiju, što je dovelo do njihovog uspona na ljestvici.
Ekvador je porastao na 6. mjesto jer je u proteklih godinu dana više od 50 oružanih skupina aktivno sudjelovalo u nasilju, uključujući gotovo 40 bandi. Više od polovice tih bandi sudjelovalo je u više od 2.500 događaja usmjerenih protiv civila.
Na Haitiju je gotovo udvostručenje broja poginulih i porast napada na civile dovelo do skoka na ljestvici – s 11. mjesta 2024. godine na 8. mjesto ove godine.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
IZ NADBISKUPIJE / Nadbiskup Zgrablić predvodi polnoćku u katedrali, te mise na Božić i na staru godinu
ADVENT U ZADRU / U četvrtak na zadarskoj Tržnici klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan”
FOTOGALERIJA / VELIKO SRCE ZADARSKOG SPORTA – MLADEN MALIK BARBA: Zadarski sportaši 11. put napunili Socijalnu samoposlugu
ADVENT U ZADRU / Koncert Marine Tomašević u četvrtak na Trgu Petra Zoranića
DONACIJA ERSTE BANKE OB ZADAR / Osiguran monitoring pacijenata s moždanim udarom
ŠPICA!
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA / Petak na Adventu u Zadru – 4 Tenora i DJ Robert Mareković
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
SPORTSKI VIKEND / Na Višnjiku vaterpolo i nogomet. Provjerite radno vrijeme bazena!
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
