Prošla godina bila je vrlo topla, a 2023., prema dosadašnjim podacima, najtoplija ikada zabilježena. Ledenjaci se tope alarmantnom brzinom, a znanstvenici su se sve dosad mučili otkriti zašto.

Znanstvenici znaju da je zatopljenje potaknulo niz čimbenika, uglavnom onečišćenje koje zagrijava planet izgaranjem fosilnih goriva i prirodni klimatski obrazac El Niño. Ali, oni nisu bili dovoljni za objasniti neuobičajeno brz porast temperature.

Nova studija objavljena u časopisu Science kaže da je identificirala dio slagalice koji nedostaje, a to su oblaci, piše CNN.

Prema istraživanju, nagli val zagrijavanja bio je pojačan nedostatkom nisko ležećih oblaka nad oceanima – rezultatima koji mogu imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje.

“Jednostavno rečeno, manje svijetlih, niskih oblaka znači da je planet “potamnio”, što mu omogućuje da apsorbira više sunčeve svjetlosti”, rekao je Helge Goessling, autor izvješća i klimatski fizičar na Institutu Alfred Wegener u Njemačkoj.

Taj se fenomen naziva “albedo” i odnosi se na sposobnost površina da reflektiraju sunčevu energiju natrag u svemir.

Znanstvenici su pretražili satelitske podatke NASA-e, vremenske podatke i klimatske modele i otkrili da je pad niske naoblake smanjio albedo planeta na rekordno niske razine prošle godine. Područja uključujući dijelove sjevernog Atlantskog oceana doživjela su posebno značajan pad, pokazalo je istraživanje.

Ono što studija još ne može sa sigurnošću objasniti je zašto se to događa.

“Ovo je složena stvar i tako ju je teško razjasniti”, rekao je Goessling.