Connect with us

Svijet

Stephen Hawking ostaje bez glasa

Objavljeno

-

Genij našeg doba, fizičar Stephen Hawking mogao bi ostati bez svoga karakterističnog “kompjuteriziranog” glasa zbog toga što su opasno oslabili mišići u njegovim obrazima koji pokreću tu tehnologiju.

Slavnom fizičaru, koji boluje od amiotrofične lateralne skleroze, su kazali da bi se trebao prebaciti na novu tehnologiju za glas, u trenucima kada se njegov govor toliko usporio da je sposoban reći samo jednu riječ u minuti.

Glas izgubio 1985. godine

Profesor gubi mogućnost korištenja živaca u obrazu koji mu omogućuju komunikaciju sa kompjuterom preko infracrvenog senzora u njegovim ustima. No Hawking, koji će u nedjelju za svoj 70. rođendan održati govor pred prijateljima i vodećim znanstvenicima, nije sklon mijenjanju svoga poznatog “elektroničkog” glasa koji koristi već 35 godina, piše Daily Mail.

Njegova osobna asistentica Judith Croasdell je kazala kako mu govor postaje sve sporiji i sporiji te “kada je loš dan može reći samo jednu riječ u minuti”. “Mislimo kako se to događa zbog trošenja mišića u njegovim obrazima. Gledamo kako da popravimo situaciju te mora isprobati novu tehnologiju”. Autoru “Kratke povijesti vremena” su zbog upale pluća 1985. godine morali obaviti traheotomiju nakon čega je izgubio glas.

Svidio mu se “kompjuterizirani” glas

Hawkingu se novi “kompjuterizirani” glas svidio te tvrdi kako nikada nije čuo glas koji zvuči bolje. “Najbolji je što sam ikada čuo, daje mi akcent koji mnogi opisuju kao kombinaciju skandinavskog, američkog i škotskog”, kazao je Hawking. Njegov asistent Sam Blackburn traži alternativnu tehnologiju za proizvodnju glasa na temelju praćenja očiju ili snimanja mozga.

“Činjenica je da cijeli svijet prepoznaje taj glas kao Stephenov i to je razlog zašto ga ne želi zamijeniti. Za njega je to pravi glas. Ima ga već 35 godina, vjerojatno više nego što je imao glas koji su ‘proizvodile’ njegove glasnice”, kazao je Blackburn koji se nada da će profesor moći zadržati svoj glas. No, usprkos ovim problemima, Hawking ne razmišlja o umirovljenju. “Stephen je mnogo puta ponovio da neće u mirovinu”, kazao je Blackburn.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Zabrinjavajuće otkriće o posljedicama covida

Objavljeno

-

By

Izvor: Kampus Production / Pexels / Ilustracija

Osobe koje su imale covid-19 izložene su većem riziku od niza oštećenja mozga i mentalnih poremećaja godinu dana kasnije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom, otkriće je koje bi moglo utjecati na milijune Amerikanaca, izvijestili su američki znanstvenici.

Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine procijenilo je stanje mozga milijuna američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata.

Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod 7 posto više onih koji su bili zaraženi covidom u usporedbi sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.

Preneseno na opću populaciju to znači otprilike 6,6 milijuna Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama covidom, rekao je tim.

“Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke covida-19”, rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.

Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sustava zdravstvene skrbi za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na covid od 1. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021.

Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 milijuna pacijenata koji nisu imali covid tijekom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 milijuna ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u Sjedinjene Države.

Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom skupinom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizirane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospitalizirane i nehospitalizirane pacijente.

Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju moždana magla, bili su najčešći simptom.

U usporedbi s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi covidom imali su 77 posto veći rizik od razvoja problema s pamćenjem.

Osobe zaražene virusom također su imale 50 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.

Oni koji su imali covid imali su 80 posto veću vjerojatnost da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 posto veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 posto veću vjerojatnost da će imati glavobolje i 42 posto veću vjerojatnost da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u usporedbi s kontrolnim skupinama.

Znanstvenici kažu da vlade i zdravstveni sustavi moraju osmisliti planove za svijet nakon covida.

“S obzirom na kolosalan razmjer pandemije, suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinirane – ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora”, rekao je Al-Aly.

 
Nastavi čitati

Svijet

Šimonović za N1: Postoji stvarni strah od nuklearnog rata

Objavljeno

-

By

Izvor : N1

Hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović gostovao je u TNT-u i komentirao najnovija događanja u Ukrajini.

“Situacija u Ukrajini bila je u središtu rasprava na općoj skupštini, ali raspravljalo se i na vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojem je ovaj mjesec na čelu Francuska. Među naglascima u razgovorima po pitanju agresije na Ukrajinu, izdvojio bih sljedeće naglaske: Naglasak na agresiji kao kršenje međunarodnog prava i potrebi da se ona zaustavi. Zatim na dostupnosti cijenama hrane i energenata, te na kraju o strahu od daljnje eskalacije i mogući nuklearni sukob. Upravo ovo je nova dimenzija. I dalje je Rusija u UN-u izolirana, što se vidjelo po ovacijama koje je dobio Zelenski kada se obratio općoj skupštini”, rekao je.

Kako navodi, posljedice sukoba su tragične za Ukrajinu i dramatične za Rusiju. “Ozbiljne su za Europu, ali i opasne za cijeli svijet. Već sada imamo desetke tisuća žrtava, radi se o strašnim razaranjima ukrajinskih gradova i sela. S druge strane imamo i globalni problem nedostatka i rasta cijene žita. Tu je i kriza energenata, što je veliki udar za Europu, koja je zavisna od ruskog plina. To najviše dolazi do izražaja u raspravama. Postoje rijetki pozitivni pomaci. Razmjene zarobljenika olakšavaju ljudske patnje, ali dovode i do porasta povjerenja između strana. Sa strane ljudskih prava to je veliki dobitak. Mi smo dobili našeg državljanina Prebega, ali bojim se da je među stranama u sukobu tako duboko nepovjerenje da ni ove mjere neće puno pomoći. Svaki put kada postoji prilika, treba ih odrabljivati”, rekao je.

“Što se deblokade tiče, njezin motiv je taj da nitko nije želio biti odgovoran za porast gladi u svijetu. Nakon puno razočaranja, tu je i UN imao posebnu ulogu zbog tog straha za porast odgovornosti za glad u svijetu i rast cijena hrane. Ne vjerujem da će se itko usuditi da ne nastavi s ovom pomoći da se ublaže globalne humanitarne posljedice sukoba u Ukrajini”, rekao je.

“Rusije nije ostvarila svoje ratne ciljeve”

Smatra da su šanse za ozbiljne mirovne pregovore u ovom trenutku slabe. “S jedne strane imamo Rusiju, koja nije ostvarila svoje ratne ciljeve, i koja radi svojih unutarnjih političkih razloga ne želi to priznati. S druge strane, imamo Ukrajinu koja je u zamahu i pokazala je da se može braniti i vratiti okupirana područja. Imamo i treći čimbenik da Rusija na ovu situaciju reagira eskalacijom sukoba. To je vrlo ozbiljna eskalacija. Ruski izvori govore da je parcijalna mobilizacija znatno šira od 300.000 novačenih vojnika. Uz to, treba gledati u kontekstu drugih ruskih poteza, što je aktualno održavanje referenduma u četiri oblasti u Ukrajini”, rekao je.

“Treći faktor je ruska prijetnja da će svaku prijetnju suvereniteta Rusije suzbiti svim raspoloživim sredstvima, uključujući i nuklearno. Zamislite situaciju, nakon ovog referenduma koji je u pravnom smislu lakrdija, ali se svejedno održava, slijedi aneksija, imat ćemo situaciju da se s gledišta Rusije Ukrajina smatra okupatorom. Svaka podrška Ukrajini u tom smislu je narušavanje teritorijalnog suvereniteta Rusije, jer vrijedi ona prijetnja mogućnosti uporabe svih snaga, uključujući i nuklearne. Cijela situacija je vrlo ozbiljna”, rekao je.

Kaže da će se situacija u Rusiji mijenjati, bez obzira na manipulaciju u medijima, te da će rasti otpor, zajedno sa sve širom mobilizacijom. “Vidimo da mnoge manjine i ruralno stanovništvo osjećaju da su oni posebno pogođeni mobilizacijom. “Tu će sigurno otpor protiv takvih rizika rasti. Tu postoji ravnoteža između straha od represije ako se protive mobilizaciji i straha od posljedica ako se mobilizaciji odazovu. Ispravno je ukazati na to da je sada na granici s Gruzijom i Kazahstanom nastale kolone ljudi koji pokušavaju izaći iz Rusije. Procjene su da se čeka dulje od jednog dana da se izađe iz zemlje. To je za Rusiju veliki gubitak jer su oni koji su do sada napuštali Rusiju bili mladi i obrazovani, koji su potencijalno oni koji bi mogli raditi probleme ruskom režimu, pa bi se cinično moglo reći da je i bolje da odu”, rekao je.

“Podneseno je snažno izvješće koje ističe odgovornost za zločine i potrebe za istragama koje se provode. Mnoge države, uključujući i Hrvatsku, podržavaju istrage ICC-a. Ured visokog povjerenika za ljudska prava provodi promatračku misiju u Ukrajinu, ali ona u svojim izvješćima mora biti oprezna, jer izvješćuje iz okupiranih dijelova Ukrajine, kako bi mogla biti oči i uši međunarodne zajednice. S druge strane, osnovano je i posebno istražno povjerenstvo od strane vijeća za Ljudska prava, koje govori o mučenjima, ubojstvima i silovanjima”, rekao je.

Tvrdi da je problem UN-a taj da prema povelji ne smije isključiti niti jednu članicu, a da za tako nešto ne postoji suglasnost svih članica vijeća sigurnosti. “Takve inicijative imaju političkog smisla. Pomažu da se vidi koliki je problem veta i blokade vijeća sigurnosti. Teško je ostvarivati ciljeve u ovakvom okruženju. Pesimisti su oni koji misle da će nas uništiti nuklearni rat, a optimisti su oni koji vjeruju da ćemo opstati, do trena kada će nas uništiti klimatske promjene”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Čelnik WHO-a: “Kraj pandemije se nazire, ali nije tako blizu”

Objavljeno

-

By

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) rekao je u četvrtak da se kraj pandemije covida-19 svakako nazire, ali da nije tako blizu, ublaživši tako izjavu koju je dao prošlog tjedna.

“Dvije i pol godine smo proveli u dugom i mračnom tunelu i upravo počinjemo nazirati svjetlo na kraju tog tunela”, rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na tiskovnoj konferenciji u New Yorku, gdje sudjeluje na sjednici UN-ove Opće skupštine.

“No još smo daleko od kraja i u tunelu je još mrak i brojne su zapreke o koje bismo se mogli spotaknuti ne budemo li oprezni”, dodao je.

Tedrosova izjava odudara od izjave američkog predsjednika Joea Bidena koji je u razgovoru objavljenom u nedjelju rekao da je pandemija u Sjedinjenim Državama “gotova”.

No i Tedros je prošlog tjedna bio optimističniji.

U četvrtak je pokušao pojasniti: “Na tiskovnim konferencijama u zadnja dva tjedna rekao sam da pandemija nije gotova, ali da joj se nazire kraj i “jedno i drugo je istina”.

“Moći vidjeti kraj ne znači da smo na kraju puta”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje o izjavi američkog predsjednika, Maria Van Kerkhove, stručna voditeljica odjela za upravljanje epidemijom covida-19 u WHO-u, istaknula je da organizacija želi “svladati krizu posvuda”, priznajući da se epidemiološka situacija može razlikovati u pojedinim zemljama.

Tedros je podsjetio da tjedni broj prijavljenih smrti u svijetu i dalje pada i sada je tek 10 posto od najvećeg broja umrlih u siječnju 2021. Uz to, u većini zemalja epidemiološke mjere su ukinute i dvije trećine svjetskog stanovništva su cijepljene, među kojima tri četvrtine zdravstvenog osoblja i starijih.

“No 10.000 umrlih na tjedan je 10.000 previše”, rekao je.

“Moramo se nadati da možemo – i hoćemo – stići do kraja tunela i ostaviti pandemiju iza sebe. No još nismo u tome uspjeli”, rekao je.

Statistički podatci objavljeni na mrežnoj stranici WHO-a pokazuju da je pandemija covida-19 pokosila više od 6,5 milijuna ljudi u svijetu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu