Connect with us

Hrvatska

U Libiji 10.000 mrtvih, povećava se pomoć

Objavljeno

-


Rim će olakšati prodaju nafte libijskim pobunjenicima, rekao je šef talijanske diplomacije nakon sastanka s njihovim čelnikom koji je izvijestio da je 10.000 osoba poginulo i 50.000 ranjeno od početka sukoba u koji se prije mjesec dana uključio NATO, no kraj mu se na nazire, javljaju agencije.
Humanitarne agencije objavile su dramatične podatke o 10.000 izbjeglih u planine u zadnjih deset dana, a povećale su i napore za evakuaciju tisuća stranih radnika koji su ostali blokirani, te civila zahvaćenih u sukobu, no stanje je i dalje dramatično, javljaju novinske agencije.
U Rimu je predsjednik Libijskog prijelaznog nacionalnog vijeća Mustafa Abdeldžalil rekao da je ‘10.000 ljudi poginulo kao žrtve krvavog režima, a ranjenih je između 50.000 i 55.000’, izvijestio je nakon sastanka s njime ministar vanjskih poslova Franco Frattini.
Službeni Rim pomoći će pobunjenicima u prodaji nafte kako bi prikupili novac za financiranje svojih boraca protiv režimskih snaga Moamera Gadafija koji odbija odstupiti s vlasti unatoč narodnoj pobuni. Pomoć u prodaji nafte bit će tema sastanka kontaktne skupine o Libiji u Rimu ‘prvog tjedna svibnja’, rekao je Frattini, javlja agencija AFP i dodaje da će Abdeldžalila sutra primiti francuski predsjednik Nicolas Sarkozy.
Rim je obećao ‘povećati broj teško oboljelih Libijaca koji se mogu liječiti u talijanskim bolnicama’ kao i broj medicinskog osoblja za pomoć u libijskim bolnicama, napose u ‘gradu mučeniku’ Misrati, dodao je.
Agencije prenose da je danas stanje i dalje najteže u Misrati, jedinome gradu na zapadu koji je u rukama pobunjenika, a koji Gadafijeve snage neprekidno raketiraju. Pomoć Libiji povećao je i Svjetski program za hranu najavivši otvaranje humanitarnog koridora na zapadu kroz koji bi tisuće civila trebale pobjeći od sukoba, javlja AFP. UN-ovo visoko povjereništvo za izbjeglice UNHCR objavilo je da je u deset zadnjih dana 10.000 Libijaca izbjeglo u planine. ‘Sve veći broj izbjeglica ušao je u Tunis preko planina na zapadu’, rekao je glasnogovornik UNHCR-a Andrej Mahečić. ‘Prošlog vikenda oko 6.000 Libijaca stiglo je u regiju Dehiba na jugu Tunisa’, rekao je.
Međunarodni odbor Crvenog križa evakuira strane radnike iz Misrate, pa je ponedjeljak 618 useljenika iz raznih zemalja koji su bili blokirani u Misrati isplovilo za Egipat. Crveni križ najavio je da će u srijedu u Misratu uloviti brod s humanitarnom pomoći i 8.000 litara pitke vode. Velika Britanija najavila je u ponedjeljak da će brodovima iz opkoljene Misrate evakuirati 5.000 stranih radnika koji su ostali blokirani, jer nisu uspjeli pobjeći iz Libije kada je prije dva mjeseca počeo sukob. Međunarodna organizacija za imigracije najavila je da će početi treću evakuaciju blokiranih stranih radnika.
Prije mjesec dana zračnom intervencijom uključio se NATO u sukob kojem se kraj ne nazire te se sve češće čuju glasovi da treba početi naoružavati pobunjenike ili poslati kopnenu vojsku kako bi se suprotstavila Gadafiju. Odlazak Gadafija koji tom bogatom afričkom izvoznicom nafte vlada 42 godine i čiji odlazak traže pobunjenici, postao je zajednički cilj međunarodne zajednice.
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu