Connect with us

Svijet

“Bliski istok je na rubu velikog rata”: Čeka se odgovor Izraela na iranski napad raketama i dronovima

Objavljeno

-

Višesatni sastanak izraelskog ratnog kabineta završio je u nedjelju bez odluke o tome kako će Izrael odgovoriti na iranski raketni i bespilotni napad bez presedana. Iran je, podsjetimo, u subotu prema Izraelu lansirao preko tristo balističkih i krstarećih raketa i bespilotnih letjelica, no napad je izazvao tek manju štetu jer je većinu oborio izraelski obrambeni sustav protuzračne obrane uz pomoć Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske i Jordana.

“Kabinet je odlučan poduzeti mjere, ali tek treba odlučiti o vremenu i opsegu”, rekao je dužnosnik, prenosi Novi list.

Analitičar CNN-a Barak Ravid rekao je da su izraelski ministri Benny Gantz i Gadi Eisenkot zagovarali brzu akciju, ali je telefonski razgovor američkog predsjednika Joea Bidena s premijerom Benjaminom Netanyahuom doveo do odluke da se odgovor odgodi.

Izrael ne želi rat nakon napada Irana i “potrebna je ravnoteža u ovoj situaciji”, rekao je izraelski predsjednik Isaac Herzog.

Bidenova administracija poručila je da SAD neće sudjelovati ni u kakvoj ofenzivnoj akciji protiv Irana, dok je iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da će svaka “nova agresija protiv interesa iranske nacije biti suočena sa težim odgovorom”.

Obratio se Guterres

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres podsjetio je u nedjelju, nakon iranskog napada na Izrael, da su činovi odmazde koji uključuju upotrebu sile zabranjeni prema međunarodnom pravu, dok je SAD poručio da će raditi na tome da Teheran pozove na odgovornost pred UN-om.Guterres je, govoreći na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, rekao državama članicama da UN-ova povelja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti bilo koje države te je osudio iranski napad na Izrael i upozorio na daljnju eskalaciju.

Iran je u subotu navečer lansirao salvu dronova i projektila na Izrael, u znak odmazde za izraelski napad na iranski konzulat u Damasku u kojem je poginulo sedam časnika Revolucionarne garde.

Prvi napad u povijesti

Bio je to prvi iranski izravni napad s njegova teritorija na Izrael u povijesti.

“Bliski istok je na rubu. Ljudi u regiji suočavaju se sa stvarnom opasnošću od razornog sukoba širokih razmjera. Sada je vrijeme za smirivanje i deeskalaciju”, rekao je Guterres na sastanku koji je sazvan nakon napada Irana.

Zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Robert Wood pozvao je 15-člano tijelo da nedvosmisleno osudi napad Irana, poručivši i da je obaveza Vijeća sigurnosti ne dopustiti da postupci Irana ostanu bez odgovora.

“Sljedećih dana, i u dogovoru s drugim državama članicama, SAD će istražiti dodatne mjere kako bi ovdje, u Ujedinjenim narodima, pozvano Iran na odgovornost”, rekao je Wood, ne precizirajući koje će korake SAD poduzeti.

“Da budem jasan – ako Iran ili njegovi opunomoćenici poduzmu akcije protiv Sjedinjenih Država ili daljnje akcije protiv Izraela, Iran će se smatrati odgovornim”, poručio je.

Teheran je jučer poručio da je napad kazna za “izraelske zločine”, odnosno napad na iranski konzulat u Damasku, dok Izrael nije ni potvrdio ni negirao odgovornost za taj napad.

Iranski veleposlanik: Akcija Irana nužna i proporcionalna

Iranski veleposlanik u UN-u Amir Saeid Iravani je rekao da je akcija njegove zemlje bila nužna i proporcionalna te poručio da, iako Teheran ne teži eskalaciji ili ratu u regiji te nema namjeru ulaziti u sukob sa SAD-om, potvrđuje svoje pravo na samoobranu.

“Ako SAD pokrene vojne operacije protiv Irana, njegovih građana ili njegove sigurnosti i interesa, Iran će iskoristiti svoje pravo da proporcionalno odgovori”, rekao je.

Izraelski veleposlanik u UN-u Gilad Erdan na sastanku je optužio Iran za kršenje međunarodnog prava te je na tabletu pustio video za koji je rekao da prikazuje izraelsko presretanje iranskih dronova iznad jeruzalemske džamije Al-Aqsa, jednog od najsvetijih mjesta islama.

“Evo, možete pogledati”, obratio se iranskom veleposlaniku koji je također sjedio u dvorani Vijeća sigurnosti.

Erdan je pozvao Vijeće sigurnosti da osudi Iran, ponovno mu uvede sankcije i proglasi iransku Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom.

“Jedina opcija je osuditi Iran i iskoristiti sva potrebna sredstva kako bi ga natjerali da plati visoku cijenu za svoje užasne zločine”, poručio je Erdan na sastanku koji je zatražio u subotu.

Guterres je u nedjelju također pozvao na trenutni humanitarni prekid vatre u Gazi nakon više od šest mjeseci borbi, bezuvjetno oslobađanje svih talaca i neometanu dostavu humanitarne pomoći u Gazu koja se suočava s glađu.

“Regionalni – i zapravo globalni – mir i sigurnost potkopavaju se iz sata u sat. Ni regija ni svijet ne mogu si priuštiti još ratova”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Golema santa leda se odlomila na Antarktici. Nastala pukotina od 14 kilometara

Objavljeno

-

Velika santa leda odlomila se od ledene ploče Brunt na Antarktici, objavila je istraživačka organizacija British Antarctic Survey (BAS). Santa leda, veličine 380 četvornih kilometara, odvojila se u ponedjeljak, nekoliko tjedana nakon što se u ledu otvorila pukotina od čak 14 kilometara.

Ovakvo odvajanje golemog komada leda od ledenjaka ili od ledene mase treće je u regiji u posljednje četiri godine.

Znanstvenici BAS-a u tom su području uočili nestabilnosti još prije više od deset godina, zbog čega je britanska istraživačka stanice Halley godine 2016. premještena 20 kilometara u unutrašnjost. Istraživač BAS-a Oliver Marsh je rekao da je “ovakvo odvajanje leda bilo očekivano još prije osam godina, zbog čega se sveukupna površina ledene ploče smanjila na najmanju moguću mjeru od početka praćenja.”

U objavi za javnost istraživači BAS-a su istaknuli da događaj nije povezan s klimatskim promjenama. U bazi Halley znanstvenici borave u razdoblju od studenoga do ožujka, odnosno za vrijeme antarktičkog ljeta. Područje se u ostatku godine prati pomoću satelitskih snimaka.

 
Nastavi čitati

Svijet

Umro Toni Montano

Objavljeno

-

By

Glazbenik Toni Montano preminuo je danas u 62. godini.

Toni Montano rođen je kao Velibor Miljković u Beogradu 1962. godine.

Miljković je započeo karijeru kao pjevač u punk rock bendu Radost Evrope, koji je formiran 1979. godine. Kroz bend je prošao veliki broj glazbenika, uključujući Dimeta Todorova koji je kasnije bio član Partibrejkersa i Slobodana Loku Neškovića koji je kasnio bio član benda Urbana gerila. Bend je imao probe i uglavnom nastupao u beogradskom Studentskom kulturnom centru, a uglavnom su izvodili pjesme punk rock grupe Ramones, ali i svoje. Bend je prestao s radom 1985. godine, a dio materijala našao se na Miljkovićevom debitantskom albumu, koji je počeo solu karijeru nakon raspuštanja benda. Na festivalu MESAM osvojio je tri nagrade, piše Nova.rs.

Posljednji studijski album “Srećan rođendan“ objavio je 1999. godine, a singl “Neću da budem šljam“ 2021. godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte pale

Objavljeno

-

Cijene nafte pale su danas na međunarodnim tržištima na 82 dolara budući da se rast zaliha u SAD-u nadovezao na strahovanja ulagača da će oklijevanje američke središnje banke sa snižavanjem troškova zaduživanja zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 87 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,01 dolar. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 77,85 dolara.

Čeka se objava zapisnika sa zadnjeg sastanka FED-a

U fokusu je trgovaca rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke udruge proizvođača API. Na pragu sezone vožnje zalihe sirove nafte porasle su po njihovim navodima za 2,48 milijuna barela, a zalihe benzina za 2,1 milijun barela.

Vlada će objaviti službene podatke tijekom dana. Signal slabije potražnje u vodećem svjetskom potrošaču nadovezao se na strahovanja da će visoki troškovi zaduživanja u SAD-u zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.  

“Trebalo bi pričekati sa sniženjem kamatnih stopa”

Dužnosnici američke središnje banke rekli su u utorak da bi sa sniženjem kamatnih stopa trebalo pričekati još nekoliko mjeseci i uvjeriti se da se inflacija uistinu spušta prema ciljanih dva posto.

Analitičari sada čekaju objavu zapisnika s prošle sjednice Fedovog odbora za otvoreno tržište (FOMC).

“Zapisnici Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC) bit će pomno proučeni zbog Fedove procjene o neravnomjernoj inflaciji u prvom tromjesečju i mogućih naznaka o datumu i razmjerima smanjenja kamatnih stopa u 2024.”, objasnili su u izvješću analitičari ANZ-a.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je u utorak barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio 93 centa, na 83,58 dolara.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu