Hrvatska
Kad je Kosor napokon došla, od Milanovića ni glasa
Nakon što se oglušila na opetovane pozive oporbe da dođe u Sabor, Jadranka Kosor morala se u srijedu pojaviti na aktualnom prijepodnevu, gdje je krenuo je četverosatni ‘obračun’ oporbe i vladajućih. SDP-ovci se trude, ali tu ipak nešto nedostaje…
Naime, šef oporbe Zoran Milanović nije niti pratio cijelu raspravu, pa kada su HDZ-ovci primijetili da je došao u sabornicu, SDP-ovcima poput Marina Jurjevića preostalo je tek da prigovore HDZ-u što ga primjećuju.
“Vidim da tu ima detektiva amatera koji prate Zorana”, kazao je Jurjević. No, da bi stvar bila još bizarnija, nakon mjeseci pozivanja premijerke u Sabor, predsjednik SDP-a se uopće nije niti prijavio za raspravu! Stoički je otrpio i pitanje Krunoslava Markovinovića (HDZ) o povoljnom kreditu koji je dobio od Erste i Steiermaerkische banke za stan, predviđenom za osobe s 35 i manje godina, što on nije. Sjedio je kraj Markovinovića i nije ga niti pogledao.
Milanka Opačić (SDP) poželjela je dobrodošlicu premijerki Kosor, a onda joj je netko isključio mikrofon. Zanimalo ju je zašto je glasnogovornik Mladen Pavić širio glasine da oporba financira prosvjede i ustvrdila da se Kosor nije ogradila od njegovih izjava.
“To znači da je vaš glasnogovornik govorio ono što vi mislite. Stojite li iza onoga što on govori?”, pitala je.
“On je na upit novinara o dojavama u Vladu rekao to što je rekao. Nikoga osobno nije spomenuo, niti dotaknuo nijednu stranku”, kazala je Kosor, a onda ustvrdila da su se indicije o kojima je govorio Pavić pokazale istinite, “što se vidi iz napisa u Slobodnoj Dalmaciji”, prema kojima je član Foruma mladih SDP-a naručio plakate za prosvjed.
Opačićka je uzvratila da nije zadovoljna odgovorom i ustvrdila da su taština i bahatost bile osobine i Kosoričinog prethodnika Sanadera.
Prvo pitanje postavio je Mile Horvat(SDSS), kojeg je zanimalo što Ministarstvo pravosuđa namjerava učiniti po pitanju vlasničkih prava povratnika tamo gdje se RH uknjižila kao vlasnik.
Dražen Bošnjaković je odgovorio da se tom problemu pokušava pristupiti preciznim registrima zemljišnih knjiga i uz pomoć zajedničkog informacijskog sustava, koji objedinjava katastar i zemljišne knjige, no ukoliko ni to ne bude dovoljno, Bošnjaković napućuje oštećene da se jave državnom odvjetništvu i ondje analiziraju razloge zašto je došlo do takvog problema.
Damira Kajina (IDS) je zanimalo je li se premijerka ikada usprotivila premijeru koji je nedavno optužen čak i za prijetnje ubojstvom, a ona kao njegova nasljednica i dalje tvrdi da ništa nije znala. Upitao ju je i je li ikada Sanaderu rekla “prijatelju, druže, kamaradu, ekscelencijo, pretjerali ste”.
Kosor mu je odgovorila da pretpostavlja “da si ne umišlja da je USKOK i DORH, budući da oporba sve više spominje Goli otok”. Sve institucije funkcioniraju kako je Ustav propisao, nastavila je te zaključila da Kajin pokušava diskreditirati nju i njene kolege u Vladi.
“Činjenice se dokazuju kroz istrage i na sudu, a svatko je u ovoj državi nevin dok mu se ne dokaže suprotno”, kazala je.
Ministri su znali u 90 posto slučajeva što se zbiva u Vladi, a Sanader je radio svega 10 posto u skladu sa zakonom, odvratio joj je Kajin i pozvao je da raspiše izbore.
Šprem: Nije dosta što ste opljačkali zemlju, pa želite lažirati izbore
“Nije kriv samo Sanader nego svi koji su vodili državu, stoga dajte ljudima izbore da se spasi koliko se može”, kazao je.
Borisa Šprema (SDP) zanimalo je smatra li Vlada da treba podnijeti ostavku budući da je prošlo čak 18 mjeseci od upita oporbe o sređivanju biračkih popisa i obećanja Vlade da će to učiniti, a oni do dan-danas nisu izmijenjeni.
“Ne, ne smatram, napravljeno je iznimno puno posla. Ministarstvo uprave je uradilo puno posla vezano za gospodarski oporavak”, kazala je.
“Što se tiče posla oko biračkih popisa – vi znate da se ljudi prijavljuju i odjavljuju. Postoji i nešto što se zove fluktuacija i to je normalno”, kazala je Kosor, zaključujući kako je ipak ne čudi to što postavlja to pitanje, jer se “SDP protivi usklađivanju broja birača koje od nas traži Ustavni sud” pokušavajući zadržati “obrambene pozicije za sačuvanje sadašnjeg stanja, a ono nije dobro”.
“Usklađivanje će omogućiti da se pravedno glasa za zastupnike u Saboru, ali vama se to ne dopada”, kazala je Kosor.
Šprem joj je odgovorio da se izmjene po pitanju izbornog zakonodavstva rade zato da HDZ “može lažirati izbore, prevariti građane, ukrasti glasove”. “Nije vam dosta što ste opljačkali Hrvatsku!”
Nenada Stazića (SDP) je zanimalo koliki je dug središnje države, na što mu je Kosor odgovorila da je ukupni vanjski dug ispod prosjeka zemalja Europske unije, gdje je on oko 200 posto BDP-a. Podbola ga je i izjavom kako ga čudi što to njega zanima budući da javnost i dalje očekuje odgovor na pitanje kako on može za sedam kuna provesti tjedan dana na Brijunima. Stazić joj je odgovorio da ga čudi njen odgovor jer je “postavio pitanje na hrvatskom, a ne na engleskom”.
“Pitao sam o dugu središnje države, ne o vanjskom ukupnom dugu ili katastrofi u Japanu”, ustvrdio je Stazić dodajući da je on sada 136,3 milijarde kuna, što znači da je porastao za 35 milijardi kuna u odnosu na prethodnu Vladu. Kao uštedu je, navodi Stazić, premijerka navodila ukidanje aromatiziranih voda, pa joj je izračunao i koliko bi boca obične vode trebali ministri popiti da bi se taj nedostatak nadoknadio.
“Kao što građani nisu čobani, ni ministri nisu deve da piju toliku vodu”, kazao je Stazić.
Luka Bebić mu je uzvratio: “Iznenadili biste se koliko ljudski organizam sadrži vode”, dodajući da se Stazić time ismijava.
Nema preciznih podataka o ljudima koji ne primaju plaću
Arsena Bauka (SDP) zanimalo je zna li koliko radnika u Hrvatskoj radi a ne prima plaću.
Za rješavanje tog problema potrebna je suradnja poslodavaca, Vlade i sindikata, te je ustvrdila da su “podaci različiti kada govorimo o onima koji rade, no mi ćemo doći do preciznih rezultata”. No, istaknula je, postoji oko 20 tisuća poslovnih subjekata koji nemaju ni jednog zaposlenika te se pohvalila:
“Broj nezaposlenih je smanjen za 6.280 ljudi, broj zaposlenih je 43,3 posto veći od broja zaposlenih u veljači, a za 28,7 posto nego u ožujku 2010. godine”, navela je dodajući da su novi podaci Zavoda za zapošljavanje rezultat rada Vlade.
Bauk je kazao kako nije zadovoljan odgovorom i pozvao je na ostavku. Ustvrdio je da 70.000 zaposlenih ne prima plaću.
Kakvo je kretanje kupovne moći građana otkad je ona premijerka, zanimalo je Ingrid Antičević Marinović.
Premijerka joj je uskratila odgovor. Umjesto toga, nabrojala je kako su se racionalizacijom uštedjele 3,5 milijarde kuna u državnom proračunu te da je ukinut krizni porez, koji je, inače, uvela njena Vlada.
“Potrošnja građana raste, što znači da se ide prema cilju koji je Vlada postavila pred sebe”, kazala je Kosor i najavila kako veliki investicijski projekti trebaju učiniti isto, a ponajprije smanjiti broj nezaposlenih. Naglasila je kako u smanjeni broj nezaposlenih, koji je navela ranije, nisu ubrojeni popisivači stanovništva.
SDP-ovka joj je odgovorila u Hrvatskoj “propada sve osim vašeg daljnjeg propadanja” i da je HDZ-ov ostanak na vlasti izraz kukavičluka. Budući da uskoro dolazi papa, poručila je Kosorici na talijanskom da treba odmah raspisati izbore: “Elezioni subito!”
Biljanu Borzan (SDP) zanimalo je do kada će Vlada pogodovati pojedinim privatnicima u zdravstvu, kao što je to učinila u slučaju Poliklinike Medikol. U hrvatskim bolnicama nikada nije nabavljen PET/CT uređaj iako su to ravnatelji tražili, navela je, a umjesto toga Vlada je odlučila pomoći jednom privatniku i u zadnje tri godine čak 231 milijun kuna isplaćen je Poliklinici Medikol.
“Za ove novce se može kupiti čak 13 ovakvih uređaja”, ustvrdila je Borzan, dodajući da je poznato i da se članovi Vlade okupljaju u restoranu koji je bio u vlasništvu Ivana Rajkovića, šefa Medikola. “Ovo je do sada bila pljačka, a sada ste i morbidni”, dometnula je, optužujući Vladu da pljačka bolesne.
“Moji članovi Vlade i ja ne pogodujemo nikome, ovo je čista laž. Pogodovanje privatnicima počelo je s Vladom SDP-a. Što se tiče PET/CT uređaja nijedna bolnica nije tražila nabavu. Što se tiče restorana, ja nemam vremena za restorane ni odlaske na ručkove, očito da ste bili tamo kad imate takve informacije. Parlament nije istražno tijelo i ako imate nešto obratite se USKOK-u ili DORH-u”, kazala je Kosor.
“Ne samo radiolozi, nego i drugi specijalisti kažu da pogodovanje privatnicima uništava javno zdravstvo koje služi tome da se svakome, bez obzira na imovinsko stanje, pruži zdravstvenu zaštitu”, odvratila je Borzan zaključujući kako je “jedini lijek ostavka Vlade”.
Kakve veze Čačinci imaju s tvrtkama u blokadi?
Gordan Maras pitao je koliko ima tvrtki s blokiranim računima, koliko ih je nelikvidno i koliko ih ne uspijeva plaćati radnike, budući da je ova Vlada u najkraćem razdoblju do sada uspjela zadužiti središnju vlast za 40 milijardi kuna te da je 150 tisuća ljudi je ostalo bez posla.
Premijerka je najprije neobjašnjeno uzvratila podacima o rejtingu HDZ-a i SDP-a u mjesnim odborima u Vrbovcu, Čačincima, Jesenicama, Novskoj i Županji kazavši da “istraživanje izlaska na bilo koje izbore, pa i za mjesne odbore jest istraživanje, jer govori o tome je li netko za ili protiv, i to je neko istraživanje!” A onda se vratila na “konkretno pitanje” i ustvrdila kako 31. prosinca 2010. godine bilo blokirano 5.238 poduzeća te 1,19 milijardi kuna neplaćenih obveza. Krajem ožujka taj je broj pao na 2.252 blokirana poslovna subjekta.
“Niti jednom riječju nisam spomenuo ankete pa pretpostavljam da ste vjerojatno opterećeni najnižim rejtingom HDZ-a”, kazao joj je Maras. Ustvrdio je kako je 24.000 poslovnih subjekata pred blokadom ili blokirano, da postoji 36 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja, te da je ova Vlada uništavala svojim neradom 40 poduzeća dnevno, bahato odbijajući prijedloge SDP-a. “Hrvatska se vraća u robovlasničko društvo”, zaključio je.
Željko Jovanović (SDP) pitao je premijerku kako se u Hrvatskoj može preživjeti s 2.000 kuna plaće ili mirovine. Još jedno pitanje na koje Kosor nije dala odgovor.
Kosor je kazala kako je Jovanović nastoji uvrijediti nazivajući je “nasljednicom Ive Sanadera”, jer “ovo nije monarhija, ovo je zemlja u kojoj vlada parlamentarna demokracija”.
“Odgovorite vi meni kako se može ljetovati za 7 kuna i je li se time platio PDV ili nije”, kazala je Kosor.
Ranko Ostojić (SDP) ju je upitao koliko košta litra benzina, na što je ona odgovorila čitanjem maloprodajnih cijena benzina s papira. Ostojić je nakon toga zaključio da su porasle za 33 posto.
Ista pitanja, isti odgovor – eliminacija Čačića
I Đurđica Sumrak i Sunčana Glavak (HDZ) upitale su ministra gospodarstva Đuru Popijača kako će sankcionirati poslodavce poput Radimira Čačića. Naime, u tvrtkama za koje je on interesno vezan, radnicima kasne plaće po nekoliko mjeseci.
Objema je poručio da će biti “eliminiran iz gospodarskog života”, jer je nedopustivo da svoje bogaćenje temelji na neisplati plaća.
Nedugo zatim, Ante Kulušić se upisao kao treći zastupnik HDZ-a koji je Popijača upitao za neisplatu plaća u Coningu.
Davora Bernardića (SDP) zanimalo je koliko je novih radnih mjesta otvoreno mimo državnih poduzeća otkad je ona predsjednica Vlade, na što je Kosor odgovorila konstatacijom da je za novog direktora gradske plinare imenovan član SDP-a, za članove Nadzornog odbora SDP-a i HNS-a, razriješeni su HDZ-ovci.
“Otvorila su se izmišljena radna mjesta za neke ljude, u pripremi je, čujem, osnivanje call centra u Holdingu kako bi se mogli zaposliti pogodni, njih 50-tak”, kazala je Kosor.
Ponašanje u Saboru
Presedan zbog ponašanja saborskih zastupnika napravio je HNS-ov Miljenko Dorić, koji je odustao od svog pitanja za ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića zbog atmosfere na aktualcu!
No, zanimljivo je i da je zbog ponašanja u Saboru sankcioniran Dinko Burić (HDSSB) kojemu HDZ-ovci nisu dopustili da završi rečenicu i to neprestanim isključivanjem mikrofona. On je premijerku upitao zašto je samo 2,8 posto od 13,8 milijardi vrijednih investicija usmjereno u Slavoniju i Baranju, koje po svojom površini i broju stanovnika čine 20 posto Hrvatske.
Zaključio je kako činjenici da su tri slavonske županije na samom gospodarskom dnu u Hrvatskoj, nije posljedica svjetske ekonomske krize već korupcije. Šteta koju je HDZ napravio može se usporediti s onom “koju je središnjim dijelovima SAD-a nanijela pošast najezde skakavaca”, zaključio je Burić.
Mirelu Holy (SDP) zanimalo je koliko je porastao inozemni dug otkad Kosor upravlja Vladom.
“Budući da sam vrlo iscrpno odgovorila o svim elementima duga preporučam zastupnici da uzme te podatke kao relevantne za njen odgovor”, kazala je Kosor, dodajući “bila bih zadovoljna da je ovdje cijelo vrijeme bio predsjednik Vaše stranke”.
“Žao mi je što nije izdržao ni aktualno prijepodne da sazna što imam za reći, ali on ima problema s tim da sjedi dulje vrijeme na jednom mjestu, na što se i javno žalio”, kazala je Kosor.
Holy je kazala kako nije zadovoljna i da ju čudi što s takvom hladnoćom govori o tom dugu, jer se povećao za 6,6 milijardi eura u 626 dana njene vladavine.
Hrvatska
Od idućeg tjedna očekuje se osjetno pojeftinjenje dizela

Zbog agresije na Ukrajinu – Europa je znatno smanjila uvoz energenata iz Rusije. U tim novim okolnostima – Hrvatska se sve više nameće kao energetsko čvorište Europe. Ključan je Kvarner s LNG terminalom na Krku, rafinerijom u Rijeci i naftovodom koji vodi do srednjoeuropskih zemalja.
To je, među ostalim, bila tema na konferenciji Novog lista u Rijeci. Sudjelovali su ministri Oleg Butković i Davor Filipović.
– Mi smo jako zainteresirani kad govorim o vozilima na alternativni pogon, za što nam trebaju nove punionice i naravno koristimo sredstva Nacionalnog programa oporavka za realizaciju svih tih projekata, rekao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.
Cijene sirove nafte jutros su ponovno pale. Cijena barela na londonskom tržištu pala je na 75, a na američkom na 70 dolara za barel. Zbog višednevnog pada cijena sirove nafte i vrijednosti dolara, ministar gospodarstva najavljuje i niže cijene goriva na benzinskim postajama u Hrvatskoj od idućeg tjedna.
– Cijene su također padale i mogu to sad slobodno reći, od sljedećeg tjedna može se očekivati osjetno pojeftinjenje dizela. Vidjet ćemo još danas kakvo će biti trgovanje benzinom na tržištu Mediterana ili će biti na istoj cijeni ili će isto tako biti lagani pad cijene benzina, rekao je Davor Filipović, ministar gospodarstva.
0 seconds of 36 secondsVolume 0%
Također je komentirao i cijene plina.
– Ja bih volio da se energetska kriza privodi kraju, ali ne mogu reći da neće biti poremećaja cijena sve dok traje ruska agresija na Ukrajinu. Međutim, dobra je okolnost da su se cijene stabilizirale kada govorimo o plinu, rekao je Filipović.
– Nakon dogovora na europskoj razini i donošenja odluke o ograničenju cijena plina, cijene su krenule prema dolje. Jučer su cijene plina bile oko 40 eura po megavatsatu, a nekakve su projekcije od 40 do 50 eura tijekom cijele ove godine. Sada je situacija zadovoljavajuća, dodao je ministar.
Hrvatska
CROBAROMETAR Raste rejting HDZ-a. Ima podršku 30,4, a SDP tek 12,4 posto građana

Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za ožujak 2023.
Istraživanje pokazuje da HDZ uživa 30,4 posto podrške ispitanika i pritom imaju pozitivan trend, a rezultat im je za više od jednog postotnog poena bolji nego u veljači. Na drugom mjestu, ali daleko iza, je SDP s 12,4 posto podrške ispitanika. Treći je MOST s 8,4 posto, a četvrta platforma Možemo sa 7,2 posto podrške. Obje stranke bilježe negativni trend. Na petom mjestu je Domovinski pokret sa 6,4 posto podrške i blagim porastom u odnosu na prošli mjesec.
Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su Centar, HSU, IDS i HSS. Svi ostali, među kojima i parlamentarne stranke poput HNS-a, Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista, imaju ispod 1 posto podrške.
Zabilježen je i snažan rast neodlučnih. U ožujku ih je 19,2 posto, što je čak za 4 postotna boda više nego u veljači. Ukratko, HDZ je već neko vrijeme konsolidiran i zaista je teško zamisliti što bi se trebalo dogoditi da padne ispod 28 ili 29 posto.
Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan. Na birališta bi sigurno ili vrlo vjerojatno izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 29 posto, dok stava nema 3 posto ispitanih.
Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike, Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu Ivan Penava, slijedi Božo Petrov, četvrti je Andrej Plenković, a peti Tomislav Tomašević. Najnegativniji dojam ispitanici imaju spram Milorada Pupovca, slijedi Andrej Plenković, a treće mjesto u top petorci najnegativnijih dijele Gordan Jandroković, Hrvoje Zekanović i Zlatko Hasanbegović. Gledamo li, pak, neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Ivan Penava, drugi je Božo Petrov, a treći Zoran Milanović.
Milanoviću pada podrška već četvrti mjesec zaredom. 56 posto ispitanih uglavnom ne odobrava njegov rad, što je rast za čak 5 postotnih poena u odnosu na prošli mjesec. Broj onih koji ga podržavaju ima trend stabilnog pada, od prosinca gubi po dva postotna poena podrške mjesečno. Zanimljivo, promatramo li podršku po strankama, nakon SDP-a Milanović daleko najviše simpatizera ima među biračima Mosta.
Već drugi mjesec zaredom raste broj građana koji smatraju da država ne ide u dobrom smjeru, a u ožujku je tako mislilo gotovo tri četvrtine ispitanika. No zanimljivo je i da je stidljivo rastao broj onih koji vjeruju da država ide u dobrom smjeru, za jedan postotan bod. Također se stidljivo smanjio broj onih koji nisu imali stav o tome. Što se podrške radu Vlade tiče, raste broj onih koji je ne podržavaju i sada je na 65 posto. Broj građana koji podržavaju rad Vlade isti je među ispitanicima kao i prethodna dva mjeseca te iznosi 28 posto. Ovaj podatak također pokazuje da je Vlada na čelu s HDZ-om poprilično konsolidirala podršku među građanima.
Visoke cijene i inflacija općenito apsolutno dominiraju i ovaj mjesec te najviše muka zadaju građanima. To je za njih problem broj jedan i ovdje se opet možemo vratiti na Vladine gospodarske mjere, na novčanu pomoć gotovo svim skupinama u društvu i lako to dovesti u vezu s popularnošću HDZ-a. Mjere su, iz perspektive političke popularnosti, očito jako dobro pogođene. Na drugo se mjesto probila tema koja je u prethodnim mjesecima bila za stupanj ili dva na nižoj razini, a to je korupcija u samom državnom vrhu. Afere ipak, čini se, ostavljaju traga u percepciji građana. Na trećem mjestu je nezadovoljavajući životni standard te nezadovoljstvo visinom plaće. Na četvrtom je mjestu općenito nezadovoljstvo stanjem gospodarstva i ekonomskom situacijom, a top pet najvećih problema u državi, iz perspektive građana, zatvara siromaštvo.
NAPOMENA:Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. ožujka na 991 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Hrvatska
NE ZABORAVITE! Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena

Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena. U noći na nedjelju kazaljke na satu pomiču se za jedan sat unaprijed, s dva na tri sata.
Tako je određeno Vladinom Uredbom o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: “Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.”
Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.
Europska unija prije nekoliko godina je najavila da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno. To se još uvijek nije dogodilo, a prema zadnjim preporukama iz EU-a, svaka država članica može odlučiti za sebe. Kako je većina članica ostala neodlučna oko toga, a među njima i Hrvatska, kazaljke ćemo micati i ove godine.
Otkud uopće ova praksa? Prvi put se ljetno i zimsko računanje vremena počelo prakticirati tijekom Prvog svjetskog rata. Tada se od ove prakse brzo odustalo. Benefiti koji su tada spominjani, spominju se i danas, ali nisu baš tako veliki kao što se to ističe. Iako na ovaj način štedimo struju, što je i bio prvotni plan, trošimo više goriva.
Znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam.
Na naš organizam u mnogim stvarima utječe količina sunčeve svjetlosti koju primamo i količina sna. Ako se te dvije stvari mijenjaju, mijenjaju se i procesi u našem tijelu, uglavnom ne na bolje.
Primijećeno je da su ljudi depresivniji, da imaju više problema sa zdravljem, a zanimljiv podatak je i onaj da zbog nedostatka sna, prvog dana nakon pomicanja kazaljki na ljetno vrijeme raste broj ozljeda na poslu…
-
magazin3 dana prije
Tri savjeta koji će vam olakšati prelazak na ljetno računanje vremena
-
Hrvatska4 dana prije
Počinje testiranje inteligencije u Hrvatskoj, probajte riješiti primjer zadatka
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(VELIKA FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) Nenadu Šestanu uručen počasni doktorat: “Ovo smatram najvećom počašću u karijeri. Hvala vam!”
-
Hrvatska5 dana prije
Dio građana primio poziv za ratni raspored, MORH otkrio o čemu se radi