Hrvatska
Kad je Kosor napokon došla, od Milanovića ni glasa

Nakon što se oglušila na opetovane pozive oporbe da dođe u Sabor, Jadranka Kosor morala se u srijedu pojaviti na aktualnom prijepodnevu, gdje je krenuo je četverosatni ‘obračun’ oporbe i vladajućih. SDP-ovci se trude, ali tu ipak nešto nedostaje…
Naime, šef oporbe Zoran Milanović nije niti pratio cijelu raspravu, pa kada su HDZ-ovci primijetili da je došao u sabornicu, SDP-ovcima poput Marina Jurjevića preostalo je tek da prigovore HDZ-u što ga primjećuju.
“Vidim da tu ima detektiva amatera koji prate Zorana”, kazao je Jurjević. No, da bi stvar bila još bizarnija, nakon mjeseci pozivanja premijerke u Sabor, predsjednik SDP-a se uopće nije niti prijavio za raspravu! Stoički je otrpio i pitanje Krunoslava Markovinovića (HDZ) o povoljnom kreditu koji je dobio od Erste i Steiermaerkische banke za stan, predviđenom za osobe s 35 i manje godina, što on nije. Sjedio je kraj Markovinovića i nije ga niti pogledao.
Milanka Opačić (SDP) poželjela je dobrodošlicu premijerki Kosor, a onda joj je netko isključio mikrofon. Zanimalo ju je zašto je glasnogovornik Mladen Pavić širio glasine da oporba financira prosvjede i ustvrdila da se Kosor nije ogradila od njegovih izjava.
“To znači da je vaš glasnogovornik govorio ono što vi mislite. Stojite li iza onoga što on govori?”, pitala je.
“On je na upit novinara o dojavama u Vladu rekao to što je rekao. Nikoga osobno nije spomenuo, niti dotaknuo nijednu stranku”, kazala je Kosor, a onda ustvrdila da su se indicije o kojima je govorio Pavić pokazale istinite, “što se vidi iz napisa u Slobodnoj Dalmaciji”, prema kojima je član Foruma mladih SDP-a naručio plakate za prosvjed.
Opačićka je uzvratila da nije zadovoljna odgovorom i ustvrdila da su taština i bahatost bile osobine i Kosoričinog prethodnika Sanadera.
Prvo pitanje postavio je Mile Horvat(SDSS), kojeg je zanimalo što Ministarstvo pravosuđa namjerava učiniti po pitanju vlasničkih prava povratnika tamo gdje se RH uknjižila kao vlasnik.
Dražen Bošnjaković je odgovorio da se tom problemu pokušava pristupiti preciznim registrima zemljišnih knjiga i uz pomoć zajedničkog informacijskog sustava, koji objedinjava katastar i zemljišne knjige, no ukoliko ni to ne bude dovoljno, Bošnjaković napućuje oštećene da se jave državnom odvjetništvu i ondje analiziraju razloge zašto je došlo do takvog problema.
Damira Kajina (IDS) je zanimalo je li se premijerka ikada usprotivila premijeru koji je nedavno optužen čak i za prijetnje ubojstvom, a ona kao njegova nasljednica i dalje tvrdi da ništa nije znala. Upitao ju je i je li ikada Sanaderu rekla “prijatelju, druže, kamaradu, ekscelencijo, pretjerali ste”.
Kosor mu je odgovorila da pretpostavlja “da si ne umišlja da je USKOK i DORH, budući da oporba sve više spominje Goli otok”. Sve institucije funkcioniraju kako je Ustav propisao, nastavila je te zaključila da Kajin pokušava diskreditirati nju i njene kolege u Vladi.
“Činjenice se dokazuju kroz istrage i na sudu, a svatko je u ovoj državi nevin dok mu se ne dokaže suprotno”, kazala je.
Ministri su znali u 90 posto slučajeva što se zbiva u Vladi, a Sanader je radio svega 10 posto u skladu sa zakonom, odvratio joj je Kajin i pozvao je da raspiše izbore.
Šprem: Nije dosta što ste opljačkali zemlju, pa želite lažirati izbore
“Nije kriv samo Sanader nego svi koji su vodili državu, stoga dajte ljudima izbore da se spasi koliko se može”, kazao je.
Borisa Šprema (SDP) zanimalo je smatra li Vlada da treba podnijeti ostavku budući da je prošlo čak 18 mjeseci od upita oporbe o sređivanju biračkih popisa i obećanja Vlade da će to učiniti, a oni do dan-danas nisu izmijenjeni.
“Ne, ne smatram, napravljeno je iznimno puno posla. Ministarstvo uprave je uradilo puno posla vezano za gospodarski oporavak”, kazala je.
“Što se tiče posla oko biračkih popisa – vi znate da se ljudi prijavljuju i odjavljuju. Postoji i nešto što se zove fluktuacija i to je normalno”, kazala je Kosor, zaključujući kako je ipak ne čudi to što postavlja to pitanje, jer se “SDP protivi usklađivanju broja birača koje od nas traži Ustavni sud” pokušavajući zadržati “obrambene pozicije za sačuvanje sadašnjeg stanja, a ono nije dobro”.
“Usklađivanje će omogućiti da se pravedno glasa za zastupnike u Saboru, ali vama se to ne dopada”, kazala je Kosor.
Šprem joj je odgovorio da se izmjene po pitanju izbornog zakonodavstva rade zato da HDZ “može lažirati izbore, prevariti građane, ukrasti glasove”. “Nije vam dosta što ste opljačkali Hrvatsku!”
Nenada Stazića (SDP) je zanimalo koliki je dug središnje države, na što mu je Kosor odgovorila da je ukupni vanjski dug ispod prosjeka zemalja Europske unije, gdje je on oko 200 posto BDP-a. Podbola ga je i izjavom kako ga čudi što to njega zanima budući da javnost i dalje očekuje odgovor na pitanje kako on može za sedam kuna provesti tjedan dana na Brijunima. Stazić joj je odgovorio da ga čudi njen odgovor jer je “postavio pitanje na hrvatskom, a ne na engleskom”.
“Pitao sam o dugu središnje države, ne o vanjskom ukupnom dugu ili katastrofi u Japanu”, ustvrdio je Stazić dodajući da je on sada 136,3 milijarde kuna, što znači da je porastao za 35 milijardi kuna u odnosu na prethodnu Vladu. Kao uštedu je, navodi Stazić, premijerka navodila ukidanje aromatiziranih voda, pa joj je izračunao i koliko bi boca obične vode trebali ministri popiti da bi se taj nedostatak nadoknadio.
“Kao što građani nisu čobani, ni ministri nisu deve da piju toliku vodu”, kazao je Stazić.
Luka Bebić mu je uzvratio: “Iznenadili biste se koliko ljudski organizam sadrži vode”, dodajući da se Stazić time ismijava.
Nema preciznih podataka o ljudima koji ne primaju plaću
Arsena Bauka (SDP) zanimalo je zna li koliko radnika u Hrvatskoj radi a ne prima plaću.
Za rješavanje tog problema potrebna je suradnja poslodavaca, Vlade i sindikata, te je ustvrdila da su “podaci različiti kada govorimo o onima koji rade, no mi ćemo doći do preciznih rezultata”. No, istaknula je, postoji oko 20 tisuća poslovnih subjekata koji nemaju ni jednog zaposlenika te se pohvalila:
“Broj nezaposlenih je smanjen za 6.280 ljudi, broj zaposlenih je 43,3 posto veći od broja zaposlenih u veljači, a za 28,7 posto nego u ožujku 2010. godine”, navela je dodajući da su novi podaci Zavoda za zapošljavanje rezultat rada Vlade.
Bauk je kazao kako nije zadovoljan odgovorom i pozvao je na ostavku. Ustvrdio je da 70.000 zaposlenih ne prima plaću.
Kakvo je kretanje kupovne moći građana otkad je ona premijerka, zanimalo je Ingrid Antičević Marinović.
Premijerka joj je uskratila odgovor. Umjesto toga, nabrojala je kako su se racionalizacijom uštedjele 3,5 milijarde kuna u državnom proračunu te da je ukinut krizni porez, koji je, inače, uvela njena Vlada.
“Potrošnja građana raste, što znači da se ide prema cilju koji je Vlada postavila pred sebe”, kazala je Kosor i najavila kako veliki investicijski projekti trebaju učiniti isto, a ponajprije smanjiti broj nezaposlenih. Naglasila je kako u smanjeni broj nezaposlenih, koji je navela ranije, nisu ubrojeni popisivači stanovništva.
SDP-ovka joj je odgovorila u Hrvatskoj “propada sve osim vašeg daljnjeg propadanja” i da je HDZ-ov ostanak na vlasti izraz kukavičluka. Budući da uskoro dolazi papa, poručila je Kosorici na talijanskom da treba odmah raspisati izbore: “Elezioni subito!”
Biljanu Borzan (SDP) zanimalo je do kada će Vlada pogodovati pojedinim privatnicima u zdravstvu, kao što je to učinila u slučaju Poliklinike Medikol. U hrvatskim bolnicama nikada nije nabavljen PET/CT uređaj iako su to ravnatelji tražili, navela je, a umjesto toga Vlada je odlučila pomoći jednom privatniku i u zadnje tri godine čak 231 milijun kuna isplaćen je Poliklinici Medikol.
“Za ove novce se može kupiti čak 13 ovakvih uređaja”, ustvrdila je Borzan, dodajući da je poznato i da se članovi Vlade okupljaju u restoranu koji je bio u vlasništvu Ivana Rajkovića, šefa Medikola. “Ovo je do sada bila pljačka, a sada ste i morbidni”, dometnula je, optužujući Vladu da pljačka bolesne.
“Moji članovi Vlade i ja ne pogodujemo nikome, ovo je čista laž. Pogodovanje privatnicima počelo je s Vladom SDP-a. Što se tiče PET/CT uređaja nijedna bolnica nije tražila nabavu. Što se tiče restorana, ja nemam vremena za restorane ni odlaske na ručkove, očito da ste bili tamo kad imate takve informacije. Parlament nije istražno tijelo i ako imate nešto obratite se USKOK-u ili DORH-u”, kazala je Kosor.
“Ne samo radiolozi, nego i drugi specijalisti kažu da pogodovanje privatnicima uništava javno zdravstvo koje služi tome da se svakome, bez obzira na imovinsko stanje, pruži zdravstvenu zaštitu”, odvratila je Borzan zaključujući kako je “jedini lijek ostavka Vlade”.
Kakve veze Čačinci imaju s tvrtkama u blokadi?
Gordan Maras pitao je koliko ima tvrtki s blokiranim računima, koliko ih je nelikvidno i koliko ih ne uspijeva plaćati radnike, budući da je ova Vlada u najkraćem razdoblju do sada uspjela zadužiti središnju vlast za 40 milijardi kuna te da je 150 tisuća ljudi je ostalo bez posla.
Premijerka je najprije neobjašnjeno uzvratila podacima o rejtingu HDZ-a i SDP-a u mjesnim odborima u Vrbovcu, Čačincima, Jesenicama, Novskoj i Županji kazavši da “istraživanje izlaska na bilo koje izbore, pa i za mjesne odbore jest istraživanje, jer govori o tome je li netko za ili protiv, i to je neko istraživanje!” A onda se vratila na “konkretno pitanje” i ustvrdila kako 31. prosinca 2010. godine bilo blokirano 5.238 poduzeća te 1,19 milijardi kuna neplaćenih obveza. Krajem ožujka taj je broj pao na 2.252 blokirana poslovna subjekta.
“Niti jednom riječju nisam spomenuo ankete pa pretpostavljam da ste vjerojatno opterećeni najnižim rejtingom HDZ-a”, kazao joj je Maras. Ustvrdio je kako je 24.000 poslovnih subjekata pred blokadom ili blokirano, da postoji 36 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja, te da je ova Vlada uništavala svojim neradom 40 poduzeća dnevno, bahato odbijajući prijedloge SDP-a. “Hrvatska se vraća u robovlasničko društvo”, zaključio je.
Željko Jovanović (SDP) pitao je premijerku kako se u Hrvatskoj može preživjeti s 2.000 kuna plaće ili mirovine. Još jedno pitanje na koje Kosor nije dala odgovor.
Kosor je kazala kako je Jovanović nastoji uvrijediti nazivajući je “nasljednicom Ive Sanadera”, jer “ovo nije monarhija, ovo je zemlja u kojoj vlada parlamentarna demokracija”.
“Odgovorite vi meni kako se može ljetovati za 7 kuna i je li se time platio PDV ili nije”, kazala je Kosor.
Ranko Ostojić (SDP) ju je upitao koliko košta litra benzina, na što je ona odgovorila čitanjem maloprodajnih cijena benzina s papira. Ostojić je nakon toga zaključio da su porasle za 33 posto.
Ista pitanja, isti odgovor – eliminacija Čačića
I Đurđica Sumrak i Sunčana Glavak (HDZ) upitale su ministra gospodarstva Đuru Popijača kako će sankcionirati poslodavce poput Radimira Čačića. Naime, u tvrtkama za koje je on interesno vezan, radnicima kasne plaće po nekoliko mjeseci.
Objema je poručio da će biti “eliminiran iz gospodarskog života”, jer je nedopustivo da svoje bogaćenje temelji na neisplati plaća.
Nedugo zatim, Ante Kulušić se upisao kao treći zastupnik HDZ-a koji je Popijača upitao za neisplatu plaća u Coningu.
Davora Bernardića (SDP) zanimalo je koliko je novih radnih mjesta otvoreno mimo državnih poduzeća otkad je ona predsjednica Vlade, na što je Kosor odgovorila konstatacijom da je za novog direktora gradske plinare imenovan član SDP-a, za članove Nadzornog odbora SDP-a i HNS-a, razriješeni su HDZ-ovci.
“Otvorila su se izmišljena radna mjesta za neke ljude, u pripremi je, čujem, osnivanje call centra u Holdingu kako bi se mogli zaposliti pogodni, njih 50-tak”, kazala je Kosor.
Ponašanje u Saboru
Presedan zbog ponašanja saborskih zastupnika napravio je HNS-ov Miljenko Dorić, koji je odustao od svog pitanja za ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića zbog atmosfere na aktualcu!
No, zanimljivo je i da je zbog ponašanja u Saboru sankcioniran Dinko Burić (HDSSB) kojemu HDZ-ovci nisu dopustili da završi rečenicu i to neprestanim isključivanjem mikrofona. On je premijerku upitao zašto je samo 2,8 posto od 13,8 milijardi vrijednih investicija usmjereno u Slavoniju i Baranju, koje po svojom površini i broju stanovnika čine 20 posto Hrvatske.
Zaključio je kako činjenici da su tri slavonske županije na samom gospodarskom dnu u Hrvatskoj, nije posljedica svjetske ekonomske krize već korupcije. Šteta koju je HDZ napravio može se usporediti s onom “koju je središnjim dijelovima SAD-a nanijela pošast najezde skakavaca”, zaključio je Burić.
Mirelu Holy (SDP) zanimalo je koliko je porastao inozemni dug otkad Kosor upravlja Vladom.
“Budući da sam vrlo iscrpno odgovorila o svim elementima duga preporučam zastupnici da uzme te podatke kao relevantne za njen odgovor”, kazala je Kosor, dodajući “bila bih zadovoljna da je ovdje cijelo vrijeme bio predsjednik Vaše stranke”.
“Žao mi je što nije izdržao ni aktualno prijepodne da sazna što imam za reći, ali on ima problema s tim da sjedi dulje vrijeme na jednom mjestu, na što se i javno žalio”, kazala je Kosor.
Holy je kazala kako nije zadovoljna i da ju čudi što s takvom hladnoćom govori o tom dugu, jer se povećao za 6,6 milijardi eura u 626 dana njene vladavine.
Hrvatska
Hrvatica opisala kako joj je bilo konobariti u sezoni: “Nema jela ni WC-a, skinula sam osam kila”
Koji je najgori mogući posao – težak, stresan i pritom potplaćen? Upravo to pitanje pokrenulo je burnu raspravu na hrvatskom dijelu Reddita, gdje su korisnici bez zadrške nabrajali zanimanja za koja smatraju da nose golemu odgovornost, fizički napor ili psihičko iscrpljivanje, a za uzvrat nude premalo.
Raspravu je otvorio korisnik koji je kao primjer naveo vozače autobusa. “Doslovno si satima odgovoran za živote 50 ljudi”, napisao je, dodajući da ga je uvijek fasciniralo koliko je taj posao zahtjevan.
U kratkom roku tema je privukla velik interes i otvorila staro pitanje – tko u društvu radi najteže, a ostaje najmanje cijenjen? Mnogi su se složili da su upravo vozači autobusa među najpodcjenjenijima. Svakodnevno voze kroz gužve, rade u smjenama, suočavaju se s nervoznim putnicima i prometnim kaosom, a pritom moraju ostati koncentrirani jer jedna pogreška može imati ozbiljne posljedice. Posebno se ističe odgovornost za desetke putnika koji im svakodnevno povjeravaju sigurnost, prenosi Večernji list.
Uz vozače, u sličnim raspravama redovito se spominju medicinske sestre i tehničari, njegovatelji u domovima za starije, radnici na građevini, komunalni djelatnici, blagajnice, dostavljači i konobari. To su poslovi koji traže stalni rad s ljudima, fizički napor ili rad pod pritiskom, a nerijetko su plaćeni ispod očekivanja. Psihološki teret posebno se često veže uz zanimanja u zdravstvu i skrbi. Rad s bolesnima, starijima ili osobama u teškim životnim situacijama zahtijeva emocionalnu snagu koju je teško mjeriti novcem. Istodobno, riječ je o sektorima koji se godinama suočavaju s manjkom radne snage i odlaskom zaposlenih u inozemstvo.
Medicinska sestra
“Posao medicinske sestre – radiš u smjenama po 12 sati, vikendima, noćne, prekovremene, i nagledaš se svega. Fizički je to vrlo naporan posao, pogotovo kada radiš na odjelima s nepokretnim pacijentima. Uz sve to, još si i čistačica – pereš krevete, ambulantu, daješ svu terapiju, postavljaš braunile, vadiš krv, a često radiš i poneki liječnički posao koji po zakonu ne bi smjela raditi, jer ga doktori ne žele odraditi pa to prepuste medicinskoj sestri. Stresa imaš napretek, osobito kada vas je malo u smjeni i kada se dogode hitne, stresne situacije. Tu je i gomila papirologije – piši, provjeravaj čega nedostaje na odjelu, od pelena do lijekova i svega ostalog, slaži kada dođu bočice infuzije, lijekovi i ostali materijal. Da ne nabrajam dalje – odgovornost ti je život i zdravlje pacijenata, a za sve to budeš plaćena oko 1400 do 1800 eura, ovisno o broju prekovremenih sati”, navodi jedna komentatorica.
Konobar
I drugi su dijelili svoja iskustva. “Konobar u sezoni. To sam radila cijelo ljeto, svako ljeto dok sam studirala – pakao. Doduše, tada su radni uvjeti bili puno gori nego danas. Radila sam po 13 sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana cijelo ljeto, za 4500 kuna. Popodnevna smjena trajala bi do 3 ujutro, a već iduće jutro otvaraš kafić u pola osam. Sretan si jer ta jutarnja smjena traje samo do 15 sati pa se taj dan stigneš okupati. Bila sam kao štap i svejedno sam svako ljeto smršavjela po osam kilograma, jer nema pauze, nema jela, nema odlaska na WC tijekom posla – samo letanje otkad dođeš pa dok ne odeš kući”, navodi korisnica Reddita.
Inače, prema analizi portala MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj tijekom 2025. godine iznosila je 1538 eura, dok je medijalna plaća bila 1430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima manje od prosjeka. Najplaćenija zanimanja predvode anesteziolozi s prosječnom plaćom od 3657 eura, zatim piloti s 3246 eura, IT arhitekti s 2823 eura te liječnici s 2729 eura. Po djelatnostima, najviše se i dalje zarađuje u IT sektoru, financijama i energetici.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se slabije plaćena zanimanja poput šivača, koji u prosjeku primaju 864 eura, frizera s 962 eura te čistača i spremačica s manje od 1000 eura. Najviše prosječne plaće imaju radnici u Zagreb, gdje iznose 1662 eura, dok su najniže plaće i dalje na istoku zemlje. Najveći rast primanja zabilježen je u javnoj upravi i državnim tvrtkama, no najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu.
Hrvatska
Francuski div nudi Hrvatskoj moćne korvete: “Gradile bi se ovdje, otvorilo bi se više od 1000 radnih mjesta”
U Zagrebu su danas potpisani novi sporazumi o suradnji između francuske Naval Grupe i hrvatskih partnera u sklopu programa višenamjenskih korveta “Gowind” za Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM).
Francuska Naval Grupa potpisala je tri nova sporazuma o razumijevanju s hrvatskim partnerima – brodogradilištem Iskra, Orqom i Fakultetom strojarstva i brodogradnje u okviru programa višenamjenske korvete Gowind, koji bi do 2030. godine Hrvatskoj ratnoj mornarici trebao osigurati europske višenamjenske površinske borbene brodove sposobne za provedbu svih operacija pomorske obrane i zadaća pomorske sigurnosti.
Sporazumi o suradnji između francuske kompanije Naval Grupe i hrvatskih partnera potpisani su u nazočnosti veleposlanika Francuske Republike Fabiena Fieschia u RH. Naval Grupa se tako povezala s Brodogradilištem Iskra, koje bi zajedno s brodogradilištem 3. MAJ Rijeka kao dijelom Iskra grupe, bilo strateški industrijski partner francuske grupe za lokalnu izgradnju najvećeg dijela obje korvete u Hrvatskoj, uključujući završno sklapanje i održavanje tijekom cijelog životnog vijeka brodova.
Cilj povezivanja s hrvatskom Orqom, pak, označuje primjenu dronova i tehnologija bespilotnih zračnih sustava u pomorstvu, dok bi suradnja Naval Grupe i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) trebala pokrenuti istraživačko-razvojne aktivnosti u području napredne brodogradnje i tehnologija pomorskog inženjerstva.
Gowind korveta, istaknuto je na potpisivanju sporazuma, ratni je brod potvrđen u pomorskim i borbenim operacijama, izgrađen na modernim tehnološkim rješenjima smanjene uočljivosti, velike otpornosti i s višenamjenskim sposobnostima. Sposoban je izvršavati puni spektar misija pomorske obrane i pomorskog sigurnosnog osiguranja.
Korveta integrira senzore i naoružanje najnovije generacije kroz SETIS, borbeno provjeren sustav upravljanja borbenim djelovanjem (CMS) koji je razvila tvrtka Naval Grupa kao i inovativna strukturna rješenja. Integrirajući sve sposobnosti ratovanja iznad i ispod površine mora već od početnih faza inženjerskog razvoja, Po svom je dizajnu višenamjenska platforma.
Platforma je trenutačno u uporabi s šest jedinica koje operativno koriste Egipatska ratna mornarica i Ratna mornarica Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok se pet jedinica lokalno gradi za Kraljevsku malezijsku ratnu mornaricu.
Potpredsjednik za prodaju i razvoj poslovanja u Europi i Sjevernoj Americi Naval Grupe Guillaume Weisrock naglasio je kako je grupa posvećena izgradnji snažnih, uravnoteženih i dugoročno održivih partnerstava s Hrvatskom, usmjerenih na prijenos naprednih tehnologija, znanja i najboljih industrijskih praksi u području borbenih plovila nove generacije.
“Na temelju našeg dosadašnjeg iskustva već postavljamo visoke standarde u stvaranju vrijednosti za hrvatsko gospodarstvo, zajedničkog razvoja i organizacije proizvodnje u Hrvatskoj”, rekao je Weisrock, dodavši kako sporazumi predstavljaju značajan korak u jačanju industrijske, tehnološke i akademske suradnje između Francuske i Hrvatske.
Predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta Roko Vuletić naglasio je, prilikom potpisivanja sporazuma, da partnerstvo s Naval Grupom predstavlja veliku priliku za to brodogradilište, kao i njihovo nedavno preuzeto brodogradilište 3. Maj Rijeka, da ojačaju svoje industrijske kapacitete, stvore dugoročna radna mjesta za kvalificirane radnike te se pozicioniraju kao vjerodostojan partner u složenim programima brodogradnje šire od projekta izgradnje hrvatskih korveta.
“S našom iskusnom radnom snagom i širenjem kapaciteta brodogradilišta, ova suradnja otvara nove poslovne horizonte, osigurava održiv rast, potiče razvoj naprednih znanja i stvara dugoročnu zaposlenost. U konačnici, konkretni rezultati ove suradnje stvorit će trajnu vrijednost ne samo za naša brodogradilišta i zaposlenike, već i za cjelokupnu hrvatsku pomorsku industriju”, rekao je Vuletić.
Operativni direktor tvrtke Orqa Tomislav Krolo podsjetio je da je “Orqa tvrtka za tehnologiju dronova specijalizirana za FPV bespilotne zračne sustave koja pruža vrhunska rješenja za obrambene primjene”. Naglasio je da kombinirajući Orqinu stručnost u naprednim bespilotnim zračnim sustavima s opsežnim iskustvom Naval Grupe u pomorskoj obrani, žele istražiti nove mogućnosti suradnje, potaknuti značajan tehnološki napredak te implementirati inovativni pristup integraciji UAS i C-UAS sustava na brodovima. Za prodekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje Marka Katića suradnja s Naval Grupom dodatno jača njihovu ulogu istraživačko-razvojnog partnera u području naprednih tehnologija, posebice u području brodogradnje i pomorskog inženjerstva. Inače, prijedlog Naval Grupe Hrvatskoj ratnoj mornarici temelji se, kako ističu, na pouzdanom industrijskom pristupu, međunarodnom iskustvu u prijenosu tehnologije te snažnoj opredijeljenosti zajedničkoj izgradnji u Hrvatskoj. Iz Naval Grupe procjenjuju da će tijekom faze izgradnje već biti uključeno više od 1.000 izravnih i neizravnih visokokvalificiranih radnih mjesta diljem zemlje, uz dugoročne perspektive kroz izvozne mogućnosti, održavanje te istraživanje i razvoj, čime se osigurava održiv opseg posla i stvaranje stručnih radnih mjesta. Ranije ove godine Naval Grupa već je potpisala sporazume o razumijevanju s nekoliko hrvatskih tvrtki, uključujući Aitac (usluge brodskog dizajna i inženjeringa), Adria Winch (sustavi za privez, sidrenje i tegljenje) te Centar izvrsnosti Marble (istraživačko-razvojne aktivnosti u području pomorske robotike).
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i grmljavina, evo kad stižu sunce i zatopljenje
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako mjestimice ima i sunčanih razdoblja, umjereno do pretežno oblačno je jutros u većem dijelu zemlje. Kiša pada u Dalmaciji, ima i grmljavine prema otvorenom moru, kiši u dijelu središnje i istočne unutrašnjosti.
Kolnici su mjestimice vlažni i skliski, vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Probleme u priobalju stvara i jaka bura.
U nastavku utorka bit će kiše i pljuskova pretežno duž Jadrana i uz Jadran, no poslijepodne lokalno pljuskova može biti i u unutrašnjosti.
Srijeda će još također biti nestabilna, malo kiše ili kakav pljusak može još pasti uglavnom u unutrašnjosti te na krajnjem jugu.
Četvrtak donosi sunčanije prilike. Tek bi na krajnjem jugu poslijepodne još mogao pasti kakav pljusak. Jutro će biti hladno u kopnenim krajevima, ali danju toplije.
U petak će biti pretežno sunčano i suho te razmjerno toplo, a stabilne prilike nastavit će se i za vikend, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Početkom novog tjedna izgledna je nova promjena.
-
magazin4 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeDOBRO JE ZNATI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska3 dana prijeUčenici koji se školuju za ovih 10 zanimanja mogu računati na siguran posao i dobre plaće
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Iskoristite sunce: Uskoro stiže novo pogoršanje vremena






