Connect with us

Hrvatska

Kad je Kosor napokon došla, od Milanovića ni glasa

Objavljeno

-


Nakon što se oglušila na opetovane pozive oporbe da dođe u Sabor, Jadranka Kosor morala se u srijedu pojaviti na aktualnom prijepodnevu, gdje je krenuo je četverosatni ‘obračun’ oporbe i vladajućih. SDP-ovci se trude, ali tu ipak nešto nedostaje…
Naime, šef oporbe Zoran Milanović nije niti pratio cijelu raspravu, pa kada su HDZ-ovci primijetili da je došao u sabornicu, SDP-ovcima poput Marina Jurjevića preostalo je tek da prigovore HDZ-u što ga primjećuju.
“Vidim da tu ima detektiva amatera koji prate Zorana”, kazao je Jurjević. No, da bi stvar bila još bizarnija, nakon mjeseci pozivanja premijerke u Sabor, predsjednik SDP-a se uopće nije niti prijavio za raspravu! Stoički je otrpio i pitanje Krunoslava Markovinovića (HDZ) o povoljnom kreditu koji je dobio od Erste i Steiermaerkische banke za stan, predviđenom za osobe s 35 i manje godina, što on nije. Sjedio je kraj Markovinovića i nije ga niti pogledao.
Milanka Opačić (SDP) poželjela je dobrodošlicu premijerki Kosor, a onda joj je netko isključio mikrofon. Zanimalo ju je zašto je glasnogovornik Mladen Pavić širio glasine da oporba financira prosvjede i ustvrdila da se Kosor nije ogradila od njegovih izjava.
“To znači da je vaš glasnogovornik govorio ono što vi mislite. Stojite li iza onoga što on govori?”, pitala je.
“On je na upit novinara o dojavama u Vladu rekao to što je rekao. Nikoga osobno nije spomenuo, niti dotaknuo nijednu stranku”, kazala je Kosor, a onda ustvrdila da su se indicije o kojima je govorio Pavić pokazale istinite, “što se vidi iz napisa u Slobodnoj Dalmaciji”, prema kojima je član Foruma mladih SDP-a naručio plakate za prosvjed.
Opačićka je uzvratila da nije zadovoljna odgovorom i ustvrdila da su taština i bahatost bile osobine i Kosoričinog prethodnika Sanadera.
Prvo pitanje postavio je Mile Horvat(SDSS), kojeg je zanimalo što Ministarstvo pravosuđa namjerava učiniti po pitanju vlasničkih prava povratnika tamo gdje se RH uknjižila kao vlasnik.
Dražen Bošnjaković je odgovorio da se tom problemu pokušava pristupiti preciznim registrima zemljišnih knjiga i uz pomoć zajedničkog informacijskog sustava, koji objedinjava katastar i zemljišne knjige, no ukoliko ni to ne bude dovoljno, Bošnjaković napućuje oštećene da se jave državnom odvjetništvu i ondje analiziraju razloge zašto je došlo do takvog problema.
Damira Kajina (IDS) je zanimalo je li se premijerka ikada usprotivila premijeru koji je nedavno optužen čak i za prijetnje ubojstvom, a ona kao njegova nasljednica i dalje tvrdi da ništa nije znala. Upitao ju je i je li ikada Sanaderu rekla “prijatelju, druže, kamaradu, ekscelencijo, pretjerali ste”.
Kosor mu je odgovorila da pretpostavlja “da si ne umišlja da je USKOK i DORH, budući da oporba sve više spominje Goli otok”. Sve institucije funkcioniraju kako je Ustav propisao, nastavila je te zaključila da Kajin pokušava diskreditirati nju i njene kolege u Vladi.
“Činjenice se dokazuju kroz istrage i na sudu, a svatko je u ovoj državi nevin dok mu se ne dokaže suprotno”, kazala je.
Ministri su znali u 90 posto slučajeva što se zbiva u Vladi, a Sanader je radio svega 10 posto u skladu sa zakonom, odvratio joj je Kajin i pozvao je da raspiše izbore.
Šprem: Nije dosta što ste opljačkali zemlju, pa želite lažirati izbore
“Nije kriv samo Sanader nego svi koji su vodili državu, stoga dajte ljudima izbore da se spasi koliko se može”, kazao je.
Borisa Šprema (SDP) zanimalo je smatra li Vlada da treba podnijeti ostavku budući da je prošlo čak 18 mjeseci od upita oporbe o sređivanju biračkih popisa i obećanja Vlade da će to učiniti, a oni do dan-danas nisu izmijenjeni.
“Ne, ne smatram, napravljeno je iznimno puno posla. Ministarstvo uprave je uradilo puno posla vezano za gospodarski oporavak”, kazala je.
“Što se tiče posla oko biračkih popisa – vi znate da se ljudi prijavljuju i odjavljuju. Postoji i nešto što se zove fluktuacija i to je normalno”, kazala je Kosor, zaključujući kako je ipak ne čudi to što postavlja to pitanje, jer se “SDP protivi usklađivanju broja birača koje od nas traži Ustavni sud” pokušavajući zadržati “obrambene pozicije za sačuvanje sadašnjeg stanja, a ono nije dobro”.
“Usklađivanje će omogućiti da se pravedno glasa za zastupnike u Saboru, ali vama se to ne dopada”, kazala je Kosor.
Šprem joj je odgovorio da se izmjene po pitanju izbornog zakonodavstva rade zato da HDZ “može lažirati izbore, prevariti građane, ukrasti glasove”. “Nije vam dosta što ste opljačkali Hrvatsku!”
Nenada Stazića (SDP) je zanimalo koliki je dug središnje države, na što mu je Kosor odgovorila da je ukupni vanjski dug ispod prosjeka zemalja Europske unije, gdje je on oko 200 posto BDP-a. Podbola ga je i izjavom kako ga čudi što to njega zanima budući da javnost i dalje očekuje odgovor na pitanje kako on može za sedam kuna provesti tjedan dana na Brijunima. Stazić joj je odgovorio da ga čudi njen odgovor jer je “postavio pitanje na hrvatskom, a ne na engleskom”.
“Pitao sam o dugu središnje države, ne o vanjskom ukupnom dugu ili katastrofi u Japanu”, ustvrdio je Stazić dodajući da je on sada 136,3 milijarde kuna, što znači da je porastao za 35 milijardi kuna u odnosu na prethodnu Vladu. Kao uštedu je, navodi Stazić, premijerka navodila ukidanje aromatiziranih voda, pa joj je izračunao i koliko bi boca obične vode trebali ministri popiti da bi se taj nedostatak nadoknadio.
“Kao što građani nisu čobani, ni ministri nisu deve da piju toliku vodu”, kazao je Stazić.
Luka Bebić mu je uzvratio: “Iznenadili biste se koliko ljudski organizam sadrži vode”, dodajući da se Stazić time ismijava.
Nema preciznih podataka o ljudima koji ne primaju plaću
Arsena Bauka (SDP) zanimalo je zna li koliko radnika u Hrvatskoj radi a ne prima plaću.
Za rješavanje tog problema potrebna je suradnja poslodavaca, Vlade i sindikata, te je ustvrdila da su “podaci različiti kada govorimo o onima koji rade, no mi ćemo doći do preciznih rezultata”. No, istaknula je, postoji oko 20 tisuća poslovnih subjekata koji nemaju ni jednog zaposlenika te se pohvalila:
“Broj nezaposlenih je smanjen za 6.280 ljudi, broj zaposlenih je 43,3 posto veći od broja zaposlenih u veljači, a za 28,7 posto nego u ožujku 2010. godine”, navela je dodajući da su novi podaci Zavoda za zapošljavanje rezultat rada Vlade.
Bauk je kazao kako nije zadovoljan odgovorom i pozvao je na ostavku. Ustvrdio je da 70.000 zaposlenih ne prima plaću.
Kakvo je kretanje kupovne moći građana otkad je ona premijerka, zanimalo je Ingrid Antičević Marinović.
Premijerka joj je uskratila odgovor. Umjesto toga, nabrojala je kako su se racionalizacijom uštedjele 3,5 milijarde kuna u državnom proračunu te da je ukinut krizni porez, koji je, inače, uvela njena Vlada.
“Potrošnja građana raste, što znači da se ide prema cilju koji je Vlada postavila pred sebe”, kazala je Kosor i najavila kako veliki investicijski projekti trebaju učiniti isto, a ponajprije smanjiti broj nezaposlenih. Naglasila je kako u smanjeni broj nezaposlenih, koji je navela ranije, nisu ubrojeni popisivači stanovništva.
SDP-ovka joj je odgovorila u Hrvatskoj “propada sve osim vašeg daljnjeg propadanja” i da je HDZ-ov ostanak na vlasti izraz kukavičluka. Budući da uskoro dolazi papa, poručila je Kosorici na talijanskom da treba odmah raspisati izbore: “Elezioni subito!”
Biljanu Borzan (SDP) zanimalo je do kada će Vlada pogodovati pojedinim privatnicima u zdravstvu, kao što je to učinila u slučaju Poliklinike Medikol. U hrvatskim bolnicama nikada nije nabavljen PET/CT uređaj iako su to ravnatelji tražili, navela je, a umjesto toga Vlada je odlučila pomoći jednom privatniku i u zadnje tri godine čak 231 milijun kuna isplaćen je Poliklinici Medikol.
“Za ove novce se može kupiti čak 13 ovakvih uređaja”, ustvrdila je Borzan, dodajući da je poznato i da se članovi Vlade okupljaju u restoranu koji je bio u vlasništvu Ivana Rajkovića, šefa Medikola. “Ovo je do sada bila pljačka, a sada ste i morbidni”, dometnula je, optužujući Vladu da pljačka bolesne.
“Moji članovi Vlade i ja ne pogodujemo nikome, ovo je čista laž. Pogodovanje privatnicima počelo je s Vladom SDP-a. Što se tiče PET/CT uređaja nijedna bolnica nije tražila nabavu. Što se tiče restorana, ja nemam vremena za restorane ni odlaske na ručkove, očito da ste bili tamo kad imate takve informacije. Parlament nije istražno tijelo i ako imate nešto obratite se USKOK-u ili DORH-u”, kazala je Kosor.
“Ne samo radiolozi, nego i drugi specijalisti kažu da pogodovanje privatnicima uništava javno zdravstvo koje služi tome da se svakome, bez obzira na imovinsko stanje, pruži zdravstvenu zaštitu”, odvratila je Borzan zaključujući kako je “jedini lijek ostavka Vlade”.
Kakve veze Čačinci imaju s tvrtkama u blokadi?
Gordan Maras pitao je koliko ima tvrtki s blokiranim računima, koliko ih je nelikvidno i koliko ih ne uspijeva plaćati radnike, budući da je ova Vlada u najkraćem razdoblju do sada uspjela zadužiti središnju vlast za 40 milijardi kuna te da je 150 tisuća ljudi je ostalo bez posla.
Premijerka je najprije neobjašnjeno uzvratila podacima o rejtingu HDZ-a i SDP-a u mjesnim odborima u Vrbovcu, Čačincima, Jesenicama, Novskoj i Županji kazavši da “istraživanje izlaska na bilo koje izbore, pa i za mjesne odbore jest istraživanje, jer govori o tome je li netko za ili protiv, i to je neko istraživanje!” A onda se vratila na “konkretno pitanje” i ustvrdila kako 31. prosinca 2010. godine bilo blokirano 5.238 poduzeća te 1,19 milijardi kuna neplaćenih obveza. Krajem ožujka taj je broj pao na 2.252 blokirana poslovna subjekta.
“Niti jednom riječju nisam spomenuo ankete pa pretpostavljam da ste vjerojatno opterećeni najnižim rejtingom HDZ-a”, kazao joj je Maras. Ustvrdio je kako je 24.000 poslovnih subjekata pred blokadom ili blokirano, da postoji 36 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja, te da je ova Vlada uništavala svojim neradom 40 poduzeća dnevno, bahato odbijajući prijedloge SDP-a. “Hrvatska se vraća u robovlasničko društvo”, zaključio je.
Željko Jovanović (SDP) pitao je premijerku kako se u Hrvatskoj može preživjeti s 2.000 kuna plaće ili mirovine. Još jedno pitanje na koje Kosor nije dala odgovor.
Kosor je kazala kako je Jovanović nastoji uvrijediti nazivajući je “nasljednicom Ive Sanadera”, jer “ovo nije monarhija, ovo je zemlja u kojoj vlada parlamentarna demokracija”.
“Odgovorite vi meni kako se može ljetovati za 7 kuna i je li se time platio PDV ili nije”, kazala je Kosor.
Ranko Ostojić (SDP) ju je upitao koliko košta litra benzina, na što je ona odgovorila čitanjem maloprodajnih cijena benzina s papira. Ostojić je nakon toga zaključio da su porasle za 33 posto.
Ista pitanja, isti odgovor – eliminacija Čačića
I Đurđica Sumrak i Sunčana Glavak (HDZ) upitale su ministra gospodarstva Đuru Popijača kako će sankcionirati poslodavce poput Radimira Čačića. Naime, u tvrtkama za koje je on interesno vezan, radnicima kasne plaće po nekoliko mjeseci.
Objema je poručio da će biti “eliminiran iz gospodarskog života”, jer je nedopustivo da svoje bogaćenje temelji na neisplati plaća.
Nedugo zatim, Ante Kulušić se upisao kao treći zastupnik HDZ-a koji je Popijača upitao za neisplatu plaća u Coningu.
Davora Bernardića (SDP) zanimalo je koliko je novih radnih mjesta otvoreno mimo državnih poduzeća otkad je ona predsjednica Vlade, na što je Kosor odgovorila konstatacijom da je za novog direktora gradske plinare imenovan član SDP-a, za članove Nadzornog odbora SDP-a i HNS-a, razriješeni su HDZ-ovci.
“Otvorila su se izmišljena radna mjesta za neke ljude, u pripremi je, čujem, osnivanje call centra u Holdingu kako bi se mogli zaposliti pogodni, njih 50-tak”, kazala je Kosor.
Ponašanje u Saboru
Presedan zbog ponašanja saborskih zastupnika napravio je HNS-ov Miljenko Dorić, koji je odustao od svog pitanja za ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića zbog atmosfere na aktualcu!
No, zanimljivo je i da je zbog ponašanja u Saboru sankcioniran Dinko Burić (HDSSB) kojemu HDZ-ovci nisu dopustili da završi rečenicu i to neprestanim isključivanjem mikrofona. On je premijerku upitao zašto je samo 2,8 posto od 13,8 milijardi vrijednih investicija usmjereno u Slavoniju i Baranju, koje po svojom površini i broju stanovnika čine 20 posto Hrvatske.
Zaključio je kako činjenici da su tri slavonske županije na samom gospodarskom dnu u Hrvatskoj, nije posljedica svjetske ekonomske krize već korupcije. Šteta koju je HDZ napravio može se usporediti s onom “koju je središnjim dijelovima SAD-a nanijela pošast najezde skakavaca”, zaključio je Burić.
Mirelu Holy (SDP) zanimalo je koliko je porastao inozemni dug otkad Kosor upravlja Vladom.
“Budući da sam vrlo iscrpno odgovorila o svim elementima duga preporučam zastupnici da uzme te podatke kao relevantne za njen odgovor”, kazala je Kosor, dodajući “bila bih zadovoljna da je ovdje cijelo vrijeme bio predsjednik Vaše stranke”.
“Žao mi je što nije izdržao ni aktualno prijepodne da sazna što imam za reći, ali on ima problema s tim da sjedi dulje vrijeme na jednom mjestu, na što se i javno žalio”, kazala je Kosor.
Holy je kazala kako nije zadovoljna i da ju čudi što s takvom hladnoćom govori o tom dugu, jer se povećao za 6,6 milijardi eura u 626 dana njene vladavine.
 
 

 

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu