Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

IZLOŽBA U KNEŽEVOJ: “300 godina Arbanasa na zadarskom području”

Objavljeno

-

Državni arhiv u Zadru u suradnji s Narodnim muzejom Zadar priređuje izložbu „Tristo godina Arbanasa na zadarskom području“ koja će se otvoriti u ponedjeljak, 4. svibnja 2026. godine u 19:00 sati u izložbenim dvoranama Kneževe palače u Zadru.

Arbanasi kod Zadra jedna su od najzanimljivijih etničkih i kulturnih skupina na hrvatskom prostoru. Njihova povijest, koja seže u 18. stoljeće, važan je dio lokalne i nacionalne baštine, a istraživanje njihove prošlosti u institucijama poput Državnog arhiva u Zadru ima iznimno značenje za razumijevanje identiteta, migracija i kulturnih procesa na istočnoj obali Jadrana.  Doseljavanje Arbanasa u okolicu Zadra tijekom 18. stoljeća važan je primjer planske kolonizacije u Dalmaciji pod vlašću Mletačke Republike. Ovaj proces bio je uvjetovan geopolitičkim okolnostima na granici s Osmanskim Carstvom, odnosno potrebama mletačke uprave za demografskom i gospodarskom obnovom vlastitog teritorija s jedne i nastojanjem za demografskim i gospodarskim slabljenjem osmanskog dijela pograničnog područja s druge strane.

Prvi veći val doseljavanja dogodio se 1726. godine, a nastavio se u nekoliko faza do 1733. godine. Doseljenici su stigli iz područja oko Skadra (Shkodër), Bara i okolnih sela. Njihovo naseljavanje nije bilo spontano, već je bilo planski organizirano, što je imalo dugoročne posljedice za razvoj zajednice.

Arbanasi su u početku imali poseban status unutar mletačkog sustava, a imali pravo birati poglavara ili kapetana iz svoje sredine, čiji odabir je ipak morao biti potvrđen od strane generalnog providura.  Nakon dolaska Arbanasi nisu mnogo promijenili svoj način života. Njihovo gospodarstvo počiva na tradicionalnoj mediteranskoj poljoprivredi. Glavne djelatnosti uključuju vinogradarstvo, maslinarstvo te uzgoj žitarica i povrća. Zemlja je bila osnovni resurs, a proizvodnja većinom usmjerena na vlastite potrebe, uz ograničenu tržišnu razmjenu u Zadru. Zanimljivo je i to što prije dolaska Arbanasa u okolici Zadra nije bilo kukuruznih polja. Arbanasi su prvi uveli uzgoj kukuruza, a velike površine u kršu pretvarali su u vinograde, oranice i maslinike.

Nakon pada Mletačke Republike 1797., područje Dalmacije dolazi pod vlast Habsburške Monarhije; u takvim okolnostima Arbanasi iz prigradskog naselja postupno ulaze u širi društveni i gospodarski sustav Monarhije, što dovodi do promjena u načinu života, zanimanjima i identitetu. Izvorno ruralno naselje Arbanasi tijekom 19. stoljeća prolazi proces urbanizacije: izgradnja trajnih kamenih kuća, formiranje organiziranih ulica i razvoj komunalne infrastrukture, a naselje se postupno fizički i funkcionalno povezuje s gradom Zadrom. Ideje hrvatskog narodnog preporoda među šire pučanstvo u Arbanasima prvi su počeli širiti arbanaški intelektualci, školovani uglavnom u Zmajevićevu sjemeništu i Učiteljskoj školi u Arbanasima.

Nakon Prvoga svjetskoga rata Zadar i neposredna okolica mirovnim ugovorom u Rapallu 1920. godine pripali su Kraljevini Italiji. Talijanska uprava nastojala je učvrstiti kontrolu nad teritorijem protjerivanjem hrvatskih intelektualaca, jačanjem talijanskog nacionalnog identiteta i administrativnom izolacijom Zadra od okolnog hrvatskog prostora. Hrvatski nastrojeni arbanaški svećenici i učitelji napustili su rodni kraj. S druge strane, talijanska uprava provodila je modernizacijske zahvate koji su obuhvaćali izgradnju cesta, škola, vrtića, melioracijske radove na dotad močvarnim površinama te poticanje razvoja lokalnog obrtništva. Ovi procesi rezultirali su postupnim ukidanjem fizičke i funkcionalne odvojenosti Arbanasa, čime je naselje sve više integrirano u urbanističku i gospodarsku strukturu Zadra.

Nakon Drugoga svjetskoga rata novi komunistički režim obrušio se na Arbanase kao na talijanske pristaše, nalijepivši im etiketu talijanskih fašista, te izvršio prave čistke u kojima je gotovo stotinu Arbanasa izgubilo život, od kojih većina u izvansudskim likvidacijama. Poratno vrijeme bilo je obilježeno asimilacijskim pritiscima, političkim progonima i represijama, pa mnogi Arbanasi napuštaju svoj rodni kraj i odlaze najprije u Italiju, zatim u SAD i Australiju.

Na prvim slobodnim izborima krajem prošlog stoljeća Arbanasi su stali uz hrvatsku nacionalnu opciju. Vrlo brzo to su svoje opredjeljenje morali braniti i oružjem. Bio je to prvi put u njihovoj povijesti od doseljenja da im se pružila prilika iskazati se u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Linije bojišnice nalazile su se već na prvim brdima iznad njihova mjesta te su se borbe odvijale na samom pragu njihovih kuća i obitelji. Odaziv na obranu bio je potpun. Arbanasi su sudjelovali u svim fazama rata. U prvim danima obrane Zadra mladići iz Arbanasa, rame uz rame s ostalim braniteljima grada, dali su nemjerljiv doprinos.

Danas su Arbanasi sastavni dio Zadra, ali njihova posebnost i dalje izaziva interes znanstvenika i šire javnosti. Njihova povijest je vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe i očuvanja identiteta. Njihova zajednica pokazuje kako je moguće uskladiti tradiciju i integraciju u širi društveni kontekst.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu