Connect with us

Hrvatska

INGRID, GUBITE SAMOKONTROLU!

Objavljeno

-


Ingrid Antičević-Marinović, jedna od nezaobilaznih figura u Zadru, Hrvatskoj i SDP-u, polako, ali sigurno gubi samokontrolu. I drugi je gube, vidimo, čitamo, čujemo i, kako nas se uglavnom ne tiče, brzo zaboravimo. Pomislimo kako je to njihov problem i problem njihovih bližnjih, ponekad u kontekst uguramo nesposobnu državu, aktualnu vlast, odgovorne službe – i na tome završava.
Ovdje je stvar ozbiljnija. U krizi je jedna od šefica SDP-a, najjače oporbene političke stranke, koja po svim relevantnim pokazateljima ima preuzeti vlast u zemlji, za godinu ili nešto više.
I, ne samo to. Njen atar je najveće uporište njenih političkih protivnika, sadašnjih vladara i ona je, po svemu, glavni noseći stup na koji se računa. Može li ona to? Dozvolite da izrazim sumnju.
Gospođa Ingrid gotovo pola vijeka zna čitati i pisati. Od tada je završila osnovnu i srednju školu i pravni fakultet. Po zanimanju je, navodi se u biografiji, odvjetnica, a posljednjeg desetljeća obnaša(la) je političke funkcije čiji broj je, sam po sebi, dostatan teret koji bi mogao biti još jedna funkcija više. Navodim tek neke bitne za ovaj slučaj, a to su:
– saborska zastupnica u više saziva,
– ministrica pravosuđa i lokalne uprave,
– potpredsjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
– članica Odbora za zakonodavstvo,
– članica Odbora za pravosuđe,
– članica izaslanstva Hrvatskog sabora u zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU,
– članica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije,
– članica Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora,
– predsjednica GO SDP-a, uz brojne  funkcije u Partiji,
– kandidatkinja za gradonačelnicu Zadra.
Navest ću zašto sam ljut i zbog čega gospođi Ingrid Antičević Marinović želim poručiti,
PRVO:
Vi godinama sazivate konferencije za medije, iznosite vlastito mišljenje ili mišljenje Vaše partije, ne mareći što misle konzumenti Vaših eskapada. Gledajući Vas, čovjek stječe dojam da ste bogomdani, jedino rješenje svih naših muka. Ne odajete dojam ranjivosti, već iznimne samouvjerenosti i to ne mora biti loše samo po sebi. Međutim, takne li tko Vaš ego, Vi gubite samokontrolu.
Za naš portal, 28. rujna, izjavili ste:  “Nemam što reći za vaš portal. Kada vam vlasnik dopusti da budete pravi novinari, onda ću vam možda nešto i komentirati…”
Pitanje se nastavlja. Znate li možda nešto što mi ne znamo, što bi vlasniku (ili vlasnici) portala priječilo dobivanje dozvole za rad? Znate li za zabrane koje nam je nametnuo, ili nametnula, i kako, po Vašem, izgledaju pravi novinari?
Barem bi Vi, gospođo Ingrid, morali priznati nepobitnu činjenicu, a to je da je ovaj internetski portal zbrinuo više nezaposlenih mladih ljudi nego Vi sa svim funkcijama u svim godinama. Mislim, dakako, na zakonita zapošljavanja. Onih koji dio radnog vremena rade za Vas, da Vi možete biti iznimno bahati i (pre)plaćeni. Čak i ako negdje pogriješimo, to je dokaz da nismo bogomdani kao Vi, jer bogomdanih poput Vas u ovoj je zemlji previše.
DRUGO:
Vi ste javna osoba i od toga dobro živite. Ako želite potpuno sačuvati svoju privatnost, predlažem Vam da se preselite u Brušku, Žažvić, ili gdje već, odreknete privilegija i živite u idili sa svojim bližnjima. Zašto se ne preselite? Ali, i Vama je jasno da ono o čemu mediji pišu, u Vašem slučaju, isuviše košta sve nas da biste Vi polagali isključivo pravo na to. Nervozni ste i to je Vaše pravo, ali, za Boga miloga, dajte se kontrolirati. Što smo Vam mi krivi?
Hoćete li nam ubuduće htjeti nešto komentirati ili ne, ne opterećuje nas. U nekim zemljama, mnogo razvijenijim od ove, za Vas nikada nisu čuli. Eto dokaza da se može i bez Vas. Preživjet ćemo u svakom slučaju. A Vi, ako postoji zakonsko uporište, zabranite nam rad ili zauvijek šutite. Doduše, imate i Vi pravo na trenutak slabosti, ne na trač, ali obeshrabruje činjenica da se još niste ispričali.
Broj i vrsta dužnosti koje obnašate, ili ste obnašali, u strahovitom su raskoraku s Vašim postupkom. Ne možete poreći kako obožavate medije, pa vas molimo da tiskate brošuru i navedete sve situacije kada ne želite medijsko eksponiranje.
TREĆE:
Vaš postupak prema nama zoran je pokazatelj da ste uzurpirali mjesto koje Vam, po svjetonazoru, ne pripada. Tu se valjda bilo najlakše istaknuti.
Vaš problem očito leži u činjenici da ste se opustili u kapitaliziranju slabosti prema uspomenama Vaših vremešnih sljedbenika čija je prošlost i budućnost limitirana danom 04. svibnja 1980. godine. 
Htjeli smo samo provjeriti saznanja.
Nije li upravo to odlika dobrih novinara?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. kritičar

    30. rujna 2010. at 9:03

    a je vas lipo ingrid neki dan oplela pa ste se našli malo uvrijeđenima.. jbga, istina boli.

     
  2. mrme

    30. rujna 2010. at 11:08

    Vox=Regional=Znet=Reno

     
  3. Ja

    30. rujna 2010. at 14:57

    Mrme=istina!

     
  4. shpongler

    30. rujna 2010. at 17:26

    Jedino što se vidi iz ovog članka je da je autor iznimno ljut na gospođu jer iz nekih razloga ne želi davati izjave za znet.hr. To nek rješi s njom ako ga tako muči.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu