Connect with us

Hrvatska

INGRID, GUBITE SAMOKONTROLU!

Objavljeno

-


Ingrid Antičević-Marinović, jedna od nezaobilaznih figura u Zadru, Hrvatskoj i SDP-u, polako, ali sigurno gubi samokontrolu. I drugi je gube, vidimo, čitamo, čujemo i, kako nas se uglavnom ne tiče, brzo zaboravimo. Pomislimo kako je to njihov problem i problem njihovih bližnjih, ponekad u kontekst uguramo nesposobnu državu, aktualnu vlast, odgovorne službe – i na tome završava.
Ovdje je stvar ozbiljnija. U krizi je jedna od šefica SDP-a, najjače oporbene političke stranke, koja po svim relevantnim pokazateljima ima preuzeti vlast u zemlji, za godinu ili nešto više.
I, ne samo to. Njen atar je najveće uporište njenih političkih protivnika, sadašnjih vladara i ona je, po svemu, glavni noseći stup na koji se računa. Može li ona to? Dozvolite da izrazim sumnju.
Gospođa Ingrid gotovo pola vijeka zna čitati i pisati. Od tada je završila osnovnu i srednju školu i pravni fakultet. Po zanimanju je, navodi se u biografiji, odvjetnica, a posljednjeg desetljeća obnaša(la) je političke funkcije čiji broj je, sam po sebi, dostatan teret koji bi mogao biti još jedna funkcija više. Navodim tek neke bitne za ovaj slučaj, a to su:
– saborska zastupnica u više saziva,
– ministrica pravosuđa i lokalne uprave,
– potpredsjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
– članica Odbora za zakonodavstvo,
– članica Odbora za pravosuđe,
– članica izaslanstva Hrvatskog sabora u zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU,
– članica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije,
– članica Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora,
– predsjednica GO SDP-a, uz brojne  funkcije u Partiji,
– kandidatkinja za gradonačelnicu Zadra.
Navest ću zašto sam ljut i zbog čega gospođi Ingrid Antičević Marinović želim poručiti,
PRVO:
Vi godinama sazivate konferencije za medije, iznosite vlastito mišljenje ili mišljenje Vaše partije, ne mareći što misle konzumenti Vaših eskapada. Gledajući Vas, čovjek stječe dojam da ste bogomdani, jedino rješenje svih naših muka. Ne odajete dojam ranjivosti, već iznimne samouvjerenosti i to ne mora biti loše samo po sebi. Međutim, takne li tko Vaš ego, Vi gubite samokontrolu.
Za naš portal, 28. rujna, izjavili ste:  “Nemam što reći za vaš portal. Kada vam vlasnik dopusti da budete pravi novinari, onda ću vam možda nešto i komentirati…”
Pitanje se nastavlja. Znate li možda nešto što mi ne znamo, što bi vlasniku (ili vlasnici) portala priječilo dobivanje dozvole za rad? Znate li za zabrane koje nam je nametnuo, ili nametnula, i kako, po Vašem, izgledaju pravi novinari?
Barem bi Vi, gospođo Ingrid, morali priznati nepobitnu činjenicu, a to je da je ovaj internetski portal zbrinuo više nezaposlenih mladih ljudi nego Vi sa svim funkcijama u svim godinama. Mislim, dakako, na zakonita zapošljavanja. Onih koji dio radnog vremena rade za Vas, da Vi možete biti iznimno bahati i (pre)plaćeni. Čak i ako negdje pogriješimo, to je dokaz da nismo bogomdani kao Vi, jer bogomdanih poput Vas u ovoj je zemlji previše.
DRUGO:
Vi ste javna osoba i od toga dobro živite. Ako želite potpuno sačuvati svoju privatnost, predlažem Vam da se preselite u Brušku, Žažvić, ili gdje već, odreknete privilegija i živite u idili sa svojim bližnjima. Zašto se ne preselite? Ali, i Vama je jasno da ono o čemu mediji pišu, u Vašem slučaju, isuviše košta sve nas da biste Vi polagali isključivo pravo na to. Nervozni ste i to je Vaše pravo, ali, za Boga miloga, dajte se kontrolirati. Što smo Vam mi krivi?
Hoćete li nam ubuduće htjeti nešto komentirati ili ne, ne opterećuje nas. U nekim zemljama, mnogo razvijenijim od ove, za Vas nikada nisu čuli. Eto dokaza da se može i bez Vas. Preživjet ćemo u svakom slučaju. A Vi, ako postoji zakonsko uporište, zabranite nam rad ili zauvijek šutite. Doduše, imate i Vi pravo na trenutak slabosti, ne na trač, ali obeshrabruje činjenica da se još niste ispričali.
Broj i vrsta dužnosti koje obnašate, ili ste obnašali, u strahovitom su raskoraku s Vašim postupkom. Ne možete poreći kako obožavate medije, pa vas molimo da tiskate brošuru i navedete sve situacije kada ne želite medijsko eksponiranje.
TREĆE:
Vaš postupak prema nama zoran je pokazatelj da ste uzurpirali mjesto koje Vam, po svjetonazoru, ne pripada. Tu se valjda bilo najlakše istaknuti.
Vaš problem očito leži u činjenici da ste se opustili u kapitaliziranju slabosti prema uspomenama Vaših vremešnih sljedbenika čija je prošlost i budućnost limitirana danom 04. svibnja 1980. godine. 
Htjeli smo samo provjeriti saznanja.
Nije li upravo to odlika dobrih novinara?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. kritičar

    30. rujna 2010. at 9:03

    a je vas lipo ingrid neki dan oplela pa ste se našli malo uvrijeđenima.. jbga, istina boli.

     
  2. mrme

    30. rujna 2010. at 11:08

    Vox=Regional=Znet=Reno

     
  3. Ja

    30. rujna 2010. at 14:57

    Mrme=istina!

     
  4. shpongler

    30. rujna 2010. at 17:26

    Jedino što se vidi iz ovog članka je da je autor iznimno ljut na gospođu jer iz nekih razloga ne želi davati izjave za znet.hr. To nek rješi s njom ako ga tako muči.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

-

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

-

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

-

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu