Connect with us

Hrvatska

INGRID, GUBITE SAMOKONTROLU!

Objavljeno

-


Ingrid Antičević-Marinović, jedna od nezaobilaznih figura u Zadru, Hrvatskoj i SDP-u, polako, ali sigurno gubi samokontrolu. I drugi je gube, vidimo, čitamo, čujemo i, kako nas se uglavnom ne tiče, brzo zaboravimo. Pomislimo kako je to njihov problem i problem njihovih bližnjih, ponekad u kontekst uguramo nesposobnu državu, aktualnu vlast, odgovorne službe – i na tome završava.
Ovdje je stvar ozbiljnija. U krizi je jedna od šefica SDP-a, najjače oporbene političke stranke, koja po svim relevantnim pokazateljima ima preuzeti vlast u zemlji, za godinu ili nešto više.
I, ne samo to. Njen atar je najveće uporište njenih političkih protivnika, sadašnjih vladara i ona je, po svemu, glavni noseći stup na koji se računa. Može li ona to? Dozvolite da izrazim sumnju.
Gospođa Ingrid gotovo pola vijeka zna čitati i pisati. Od tada je završila osnovnu i srednju školu i pravni fakultet. Po zanimanju je, navodi se u biografiji, odvjetnica, a posljednjeg desetljeća obnaša(la) je političke funkcije čiji broj je, sam po sebi, dostatan teret koji bi mogao biti još jedna funkcija više. Navodim tek neke bitne za ovaj slučaj, a to su:
– saborska zastupnica u više saziva,
– ministrica pravosuđa i lokalne uprave,
– potpredsjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav,
– članica Odbora za zakonodavstvo,
– članica Odbora za pravosuđe,
– članica izaslanstva Hrvatskog sabora u zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU,
– članica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije,
– članica Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora,
– predsjednica GO SDP-a, uz brojne  funkcije u Partiji,
– kandidatkinja za gradonačelnicu Zadra.
Navest ću zašto sam ljut i zbog čega gospođi Ingrid Antičević Marinović želim poručiti,
PRVO:
Vi godinama sazivate konferencije za medije, iznosite vlastito mišljenje ili mišljenje Vaše partije, ne mareći što misle konzumenti Vaših eskapada. Gledajući Vas, čovjek stječe dojam da ste bogomdani, jedino rješenje svih naših muka. Ne odajete dojam ranjivosti, već iznimne samouvjerenosti i to ne mora biti loše samo po sebi. Međutim, takne li tko Vaš ego, Vi gubite samokontrolu.
Za naš portal, 28. rujna, izjavili ste:  “Nemam što reći za vaš portal. Kada vam vlasnik dopusti da budete pravi novinari, onda ću vam možda nešto i komentirati…”
Pitanje se nastavlja. Znate li možda nešto što mi ne znamo, što bi vlasniku (ili vlasnici) portala priječilo dobivanje dozvole za rad? Znate li za zabrane koje nam je nametnuo, ili nametnula, i kako, po Vašem, izgledaju pravi novinari?
Barem bi Vi, gospođo Ingrid, morali priznati nepobitnu činjenicu, a to je da je ovaj internetski portal zbrinuo više nezaposlenih mladih ljudi nego Vi sa svim funkcijama u svim godinama. Mislim, dakako, na zakonita zapošljavanja. Onih koji dio radnog vremena rade za Vas, da Vi možete biti iznimno bahati i (pre)plaćeni. Čak i ako negdje pogriješimo, to je dokaz da nismo bogomdani kao Vi, jer bogomdanih poput Vas u ovoj je zemlji previše.
DRUGO:
Vi ste javna osoba i od toga dobro živite. Ako želite potpuno sačuvati svoju privatnost, predlažem Vam da se preselite u Brušku, Žažvić, ili gdje već, odreknete privilegija i živite u idili sa svojim bližnjima. Zašto se ne preselite? Ali, i Vama je jasno da ono o čemu mediji pišu, u Vašem slučaju, isuviše košta sve nas da biste Vi polagali isključivo pravo na to. Nervozni ste i to je Vaše pravo, ali, za Boga miloga, dajte se kontrolirati. Što smo Vam mi krivi?
Hoćete li nam ubuduće htjeti nešto komentirati ili ne, ne opterećuje nas. U nekim zemljama, mnogo razvijenijim od ove, za Vas nikada nisu čuli. Eto dokaza da se može i bez Vas. Preživjet ćemo u svakom slučaju. A Vi, ako postoji zakonsko uporište, zabranite nam rad ili zauvijek šutite. Doduše, imate i Vi pravo na trenutak slabosti, ne na trač, ali obeshrabruje činjenica da se još niste ispričali.
Broj i vrsta dužnosti koje obnašate, ili ste obnašali, u strahovitom su raskoraku s Vašim postupkom. Ne možete poreći kako obožavate medije, pa vas molimo da tiskate brošuru i navedete sve situacije kada ne želite medijsko eksponiranje.
TREĆE:
Vaš postupak prema nama zoran je pokazatelj da ste uzurpirali mjesto koje Vam, po svjetonazoru, ne pripada. Tu se valjda bilo najlakše istaknuti.
Vaš problem očito leži u činjenici da ste se opustili u kapitaliziranju slabosti prema uspomenama Vaših vremešnih sljedbenika čija je prošlost i budućnost limitirana danom 04. svibnja 1980. godine. 
Htjeli smo samo provjeriti saznanja.
Nije li upravo to odlika dobrih novinara?

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. kritičar

    30. rujna 2010. at 9:03

    a je vas lipo ingrid neki dan oplela pa ste se našli malo uvrijeđenima.. jbga, istina boli.

     
  2. mrme

    30. rujna 2010. at 11:08

    Vox=Regional=Znet=Reno

     
  3. Ja

    30. rujna 2010. at 14:57

    Mrme=istina!

     
  4. shpongler

    30. rujna 2010. at 17:26

    Jedino što se vidi iz ovog članka je da je autor iznimno ljut na gospođu jer iz nekih razloga ne želi davati izjave za znet.hr. To nek rješi s njom ako ga tako muči.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska je izabrala: HDZ u velikoj prednosti u odnosu na ostale stranke

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu