Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je nakon redovite sjednice šireg predsjedništva HDZ-a, da će Vlada novi paket mjera za zaštitu od inflacije donijeti idućeg tjedna, na sjednici 14. rujna, te pritom istaknuo kako će paket biti sveobuhvatan, ciljan i usmjeren na najugroženije i na taj način omogućiti građanima zadržavanje standarda.

‘Također, govorili smo i o problemu inflacije, osvrnuli se na podatke Državnog zavoda za statistiku. Danas smo održali radni sastanak na kojem je bio i guverner HNB-a. Čuli smo i njihovu analizu inflacijskih trendova i činjenicu da je taj kolovoz uvijek tijekom ljetne sezone donekle i specifičan mjesec zbog rasta potrošnje, ali i cijena, osobito na obali i u uslužnim aktivnostima, hrana, piće, smještaj, sve što je vezano za turističke djelatnosti i s njima povezane druge gospodarske aktivnosti što naravno pridonosi rastu inflacije”, rekao je premijer.

Istaknuo je da se  treba osvrnuti na činjenicu da su u mandatu ove Vlade, od 2016. do danas, realno plaće povećane za 20 posto u odnosu na inflatorne pritiske.

”Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.150 eura, a 2016., prije sedam godina, bila je 749 eura. To je 400 eura više nego tada. Također, povećali smo i minimalnu plaću. Inflacija je bila u 2022. nešto viša, no usporedi radi, prosječna neto plaća bila je primjerice od 2009. do 2016. povećana samo 45 eura. Dakle, povećanja plaća u našem mandatu, bilo da je riječ o minimalnoj, medijalnoj ili prosječnoj plaći, bila su puno veća nego u bilo kojem razdoblju prije”, kazao je.

Dodao je kako se na stranačkom sastanku također govorilo o ostalim aktualnim političkim temama poput današnjeg posjeta crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. Raspravljalo se o nizu pitanja suradnje s Crnom Gorom, kao što su potpora Europskom putu Crne Gore i potpora rješavanju otvorenih pitanja koja su na dnevnom redu.

Riječi je bilo i o susretu s predsjednicom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Gracielom Gatti Santanom kojoj je premijer Plenković izrazio nezadovoljstvo odlukom u vezi ratnog zločinca Franka Simatovića koji pušten na privremenu slobodu. Također, na sastanku je izraženo i očekivanja da daljnja suradnja s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove bude korektna, osobito kada je riječ o arhivima.

Vezano uz novi paket mjera, premijer je upitan hoće li se ići u nekakvim restriktivnim smjerovima u odnosu na dosadašnje mjere za one koji su neopravdano povisivali cijene.

”Mi ćemo izaći s paketom idući četvrtak, zato i razmatramo sve opcije. U svakom slučaju oni koji su iskoristili ovaj kontekst krize, koji su iskoristili kontekst povoljnijih cijena energenata, praktički zamrznutih kada je riječ o struji i plinu, nisu dobro postupili. Ovo je vrijeme kada se ipak očekuje veći stupanj društvene odgovornosti i solidarnosti. I zato je nama najvažnije da sačuvamo standard naših građana, i zato ovi paketi potpore upravo idu za tim da pomognu onima koji su u društvu najugroženiji”, odgovorio je Plenković.

Borba protiv inflacije

Upitan kakav je zaključak HNB-a vezano uz tvrdnje da su upravo veliki poduzetnici i veliki trgovci jedan od uzroka ovakve inflacije, Plenković je rekao kako vjeruje da će guverner nastupiti sam i komentirati situaciju s inflacijom te pritom podsjetio koje su mogućnosti različitih stupova vlasti u odnosu na inflaciju.

”Možemo se boriti protiv nje mjerama monetarne politike. Kad je riječ o inflaciji, to je primjerice povećanje kamatnih stopa, ovo što radi Europska središnja banka. Na taj način povećate cijenu novca, s time smanjite potražnju. Kad je smanjena potražnja, onda bi cijene trebale ići dolje. Drugi elementi su elementi fiskalne politike, ono što radi Vlada, a primjerice, jedan od načina je porez. Tako smo prošle godine uveli dodatni porez na dobit. U njega smo sa strane prihoda imali oko 235 milijuna eura. To je značajan prihod koji kasnije država može redistribuirati onima kojima je najpotrebniji, primjerice za naše umirovljenike. Tako je svaki paket od pet velikih paketa pomoći hrvatskim umirovljenicima, koji su obuhvatili oko 700.000 umirovljenika, bio vrijedan između 60 i 65 milijuna eura.”

Treća kategorija koju Vlada može donositi, a koja nije fiskalnog, nego administrativnog karaktera, jest ograničavati cijene pojedinih proizvoda što je Vlada do sada za jedan određeni skup temeljnih proizvoda i napravila što je omogućilo da cijene tih proizvoda ostaju fiksne.

”S druge strane, u tržišnom gospodarstvu pretjerano administrativno regulirati cijene, je u sukobu sa samim temeljima tržišnog gospodarstva i zato je važno da i tržište reagira. Ali itekako je važno da oni koji formiraju cijene vode računa o stvarnim troškovima u konačnici, inputima, maržama i svemu onome što to nosi”, dodao je premijer.

Na upit je li na sastancima o mjerama sudjelovao čelnik INA-e Frane Barbarić, odgovorio je da je sudjelovao na jednom sastanku prošlog tjedna.

”Bitno je da Vlada napravi paket, a da bi cijena struje građanima kao što je zadnjih dvije godine bila puno povoljnija od tržišnih, onda je HEP uključen”, kazao je.

Na novinarsko pitanje o smjenama Barbarića ili ministra gospodarstva Davora Filipovića zbog afere ‘plin za cent’, ponovio je da rekao kako će mediji biti prvi koji će saznati odgovor.

Novinare je također zanimalo da li se na sastanku s crnogorskim predsjednikom Milatovićem razgovaralo o školskom brodu Jadran na što je premijer potvrdno odgovorio.

”Razgovaralo se o svim ključnim temama koje se tiču otvorenih pitanja, pa tako i o školskom brodu Jadran koji je simbol za mnoge koji su se na njemu obrazovali. Činjenica je da je zadnja matična luka tog broda bila Split i naš stav oko toga je nepromijenjen.”

Smatra da ta tema treba biti predmet detaljnih razgovora na razini ministara vanjskih poslova.

Početak školske godine
 
Povodom početka nove školske godine pitali premijera su novinari pitali kakav je on bio učenik, na što je rekao da je to bilo davno, ali i da mu je danas u školu krenula kćer, pa su joj tom prilikom zaželjeli puno uspjeha i znanja.

Kazao je da je jedna od glavnih tema na danas bio i početak škole, kao i da je ovo godina u kojoj hrvatski đaci imaju besplatan obrok u školama, prijevoz i udžbenike.

”To su tri ogromna postignuća u mandatu naše Vlade. Ulaganja u obrazovnu infrastrukturu idućih godina financirana iz NPOO-a, kada je riječ o školama, sportskim dvoranama i dječjim vrtićima dosegnuti će 1,7 milijardi eura. To će osigurati jednosmjensku nastavu, što znači više učenja, više boravka u školi, više dodatnih aktivnosti više znanja i dobra priprema naših mladih za buduća tržišta rada. To su temelji za kvalitetniji i dugoročno bolji obrazovni sustav”, istaknuo je Plenković.

O veleposlanicima i vanjskoj politici

Osvrnuo se i temu imenovanja veleposlanika rekavši da je Vlada željela pravodobnu rotaciju veleposlanika i pravovremeno je napravljena lista s imenima, predana je predsjedniku Zoranu Milanoviću kao sugestija.

”U jesen 2020. na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova sastavljena je potencijalna lista o ljudima koji bi mogli zauzeti neke diplomatske dužnosti. Predsjedniku nisu uručena napisana rješenja da samo potpiše, nego je data lista sugestija o potencijalnim kandidatima za neke dužnosti. On je to tada odbio i rekao da neće listu nego fifty-fifty. Podsjećam još jednom, pravilo fifty-fifty ne postoji, niti je bila ikada praksa. To bi značilo kao da imate dvije diplomacije – veleposlanike lojalne Vladi i one lojalne predsjedniku. To ne postoji nigdje, to nije normalno. Razgovarati o kandidatima i pregovarati podrazumijevalo se s naše strane, ali oni su ti koji su odbili. Nije Vlada ta, vidim da stalno plasira tezu da je nama stalo da se ništa ne mijenja. Pa kakva je to teza, kad smo mi 2020. sastavili popis ljudi koji je prije 3 godine trebao krenuti u proceduru da preuzme neke nove dužnosti”, istaknuo je.

Osim u formalnim pitanjima, premijer kaže da predsjednik ne surađuje s Vladom ni u “sadržaju” vanjske politike i da ignorira glavne vanjskopolitičke ciljeve.

“Jesmo li ostvarili strateške ciljeve dublje integracije – ulazak u eurozonu i šengenski prostor? Jesmo. Je li tome nešto pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura? Jesmo. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li ostvarili enormne korake naprijed u odnosu sa SAD-om. Jesmo. Je li on tome nešto pridonio? Ja se ne sjećam. U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom. Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa…”, iznio je premijer dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima “Vlada govori jedno, a predsjednik drugo”.

Premijer je uvjeren da je politika njegove Vlade ispravna i da za Hrvatsku donosi konkretne političke, ekonomske, vojne, energetske rezultate.

“Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopolitička bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist”, ocijenio je Plenković dodavši da će se u konačnici sigurno dogovoriti oko veleposlanika.

Dodao je kako se trenutačno o veleposlanicima ne pregovara s predsjednikom Milanovićem te da dogovor o veleposlanicima nije jedino pitanje u pogledu provođenja vanjske politike.

Izvor: Hina / Vlada