Svijet
Kineski virolog podijelio je ključne podatke o covidu-19, a onda ga je dočekao niz problema…
Početkom 2020., dok je znanost tražila odgovore na misterioznu virusnu epidemiju u središnjoj Kini, istaknuti kineski virolog istupio je kako bi podijelio kritične podatke sa svijetom. Zhang Yongzhenovo otkrivanje genoma virusa koji uzrokuje covid-19 bio je ključni korak u utrci za borbu protiv pandemije, pomažući istraživačima diljem svijeta da identificiraju patogen i stvore cjepiva za borbu protiv njega.
Znanstvena zajednica ga je hvalila zbog njegovog integriteta, ali u godinama nakon toga, ljudi koji poznaju Zhanga kažu da se suočio s nizom neviđenih prepreka u svojoj karijeri u Kini, a još jedna prepreka postavljena je pred njegovo istraživanje tijekom prošlog tjedna, piše CNN.
U nedjelju i ponedjeljak, Zhang (59) u znak prosvjeda prespavao je noć ispred svog laboratorija u Kliničkom centru za javno zdravstvo u Šangaju nakon što su administratori naglo zatvorili ustanovu zbog renoviranja, prema izjavama objavljenim na njegovoj stranici na društvenoj mreži Weibo. U objavi na njegovoj stranici rano u srijedu rečeno je da je postignut “provizorni dogovor” da Zhangov tim u laboratoriju nastavi sa svojim znanstvenim radom, kojega je dio povezan s praćenjem porijekla covida-19.
Ovo iskušenje samo je posljednja prepreka Zhangovim istraživanjima od 2020., prema tvrdnjama kolege koji je bio u kontaktu s kineskim znanstvenikom posljednjih godina.
Izvještaj Zhangovih studenata istraživača objavljen na internetu također je iznio niz izazova s kojima se znanstvenik susreo od formalnog prijenosa službenog zaposlenja u centar u Šangaju 2020., kada je završio i njegov 19-godišnji mandat u Kineskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti.
Na Zhangovoj Weibo stranici koju je vidio CNN, a koja je u međuvremenu izbrisana navodi se da centar u Šangaju, koji je povezan s gradskim sveučilištem Fudan, nije službeno priznao Zhangovo zaposlenje, ostavljajući ga bez socijalnog osiguranja i zdravstvenih beneficija te da je prijevremeno raskinuo petogodišnji ugovor o suradnji sa znanstvenikom. “Da je vrhunski znanstvenik u svom području, osoba koja je dala doprinos zemlji i čovječanstvu pala do ove točke – stvarno je tužno i jezivo”, stoji u objavi.
U priopćenju od ponedjeljka, Šangajski klinički centar za javno zdravstvo rekao je da je zatvorio neke laboratorije radi renoviranja, zbog sigurnosnih problema, i ustvrdio da je osigurao dodatne uredske i eksperimentalne prostore za Zhanga i njegov tim. “Institut uvijek poštuje … i podržava znanstvene istraživače i studente u obavljanju uobičajenog istraživačkog rada”, stoji u priopćenju.
Čini se da slike objavljene na društvenim mrežama ovaj tjedan prikazuju Zhanga umotanog u deke kako spava na pragu laboratorijske zgrade dok se zaštitari nadvijaju nad njega. Zhang je za CNN rekao da je objašnjenje centra da je laboratoriju potrebno renoviranje i da je bilo dosta obavijesti o preseljenju “glupost”.
Više od deset studentskih istraživanja bilo je pod utjecajem zatvaranja laboratorija, rekao je, dodajući da je “nezgodno” reći više. U svom postu objavljenom u srijedu, Zhang je rekao da će njegov tim “razgovarati s (centrom) o budućem planu preseljenja laboratorija, jamstvu normalnog života i znanstveno-istraživačkog rada za studente tijekom prijelaznog razdoblja” te raditi na rješavanju problema povezanih s njegovim vlastitim dogovorom s centrom. CNN nije mogao neovisno potvrditi njegovu objavu.
Pokvareni stroj
Zhang je 11. siječnja 2020. postao prvi znanstvenik koji je podijelio genomsku sekvencu covida-19 dok je Svjetska zdravstvena organizacija čekala da Kina dostavi podatke nakon što je skoro dva tjedna ranije objavila izbijanje virusne epidemije u gradu Wuhanu.
Zhang je bio međunarodno hvaljen zbog svog rada, a Nature ga je proglasio jednim od 10 ljudi koji su pomogli oblikovati znanost 2020. U intervjuu za časopis te godine, Zhang se osvrnuo na svoje globalno priznanje. “Kažu, ‘11. siječnja je bio prekretnica za razumijevanje da je ovo ozbiljno. Bila je to prekretnica za Kinu. Bila je to prekretnica za svijet’”, rekao je.
Ali u Kini, Zhang se suočio s izazovima u svom radu koji su proizašli iz tog trenutka, prema njegovom dugogodišnjem suradniku Edwardu Holmesu, profesoru na Sveučilištu u Sydneyu koji je objavio genom na međunarodnoj web stranici za razmjenu podataka, uz Zhangovo dopuštenje. Nakon objave podataka, Zhangov laboratorij imao je ograničenja koja su mu onemogućila izolaciju virusa covida, rekao je Holmes.
Nejasno je je li ovaj potez bio odvojen od naloga kineske vlade o “ispravljanju” koji je primio Zhangov tim, a za koji su izvještaji u to vrijeme govorili da je rezultirao privremenim zatvaranjem laboratorija dan nakon objave sekvence. Zhang je za Nature 2020. rekao da je naredba samo zahtijevala da njegov laboratorij ažurira svoje protokole o biološkoj sigurnosti nakon premještanja opreme tijekom građevinskih radova.
Ove promjene za Zhanga došle su kad je Kina – već poznata po kontroli akademskog sektora odozgo prema dolje – pooštrila nadzor nad znanstvenim informacijama u vezi s virusom. To je uključivalo nametanje ograničenja na objavljivanje akademskih istraživanja o podrijetlu novog koronavirusa do travnja 2020. Peking je opetovano branio svoju znanstvenu transparentnost i razmjenu podataka u vezi s epidemijom.
“Ideja da bi (Zhang) učinio bilo što protiv Kine je smiješna s obzirom na njegov (nacionalni) ponos. No jasno je da je vlada željela prenijeti određenu poruku, iznijeti određeni narativ o epidemiji u Wuhanu… puštanjem sekvence virusa prekršio je tu uputu – i sve proizlazi iz toga,” rekao je Holmes za CNN u ponedjeljak.
“U stara vremena, prije covida… bio je poput stroja, a sada je stroj pokvaren. Ovo ga je samo polako slomilo.”
Global Peace Index (GPI) je objavio listu najsigurnijih zemalja u 2025. godini. Na prvom je mjestu i ove godine – Island, koji ovu titulu nosi već 17 godina.
Globalni indeks mira (GPI), koji proizvodi Institut za ekonomiju i mir (IEP) obuhvaća 99,7% svjetske populacije i izračunava se pomoću 23 kvalitativna i kvantitativna pokazatelja iz visoko cijenjenih izvora, a mjeri stanje mira u tri područja:
- razina društvene sigurnosti i zaštite,
- opseg tekućih unutarnjih i međunarodnih sukoba,
- stupanj militarizacije.
Prema ovogodišnjoj listi, Island je najsigurnija zemlja na svijetu, na drugom mjestu je Irska, a na trećen Novi Zeland.
20 najsigurnijih zemalja svijeta
- Island
2. Irska
3. Novi Zelanda
4. Austrija
4. Švicarska
6. Singapur
7. Portugal
8. Danska
9. Slovenija
10. Finska
11. Češka
12. Japan
13. Malezija
14. Kanada
15. Nizozemska
16. Belgija
17. Mađarska
18. Australija
19. Hrvatska
20. Njemačka
Crna Gora je na 34. mjestu, Bosna i Hercegovina našla se na 59. mjestu, a Srbija 64.
Kompletnu listu možete pogledati ovdje.
Ribar Gojko Mitrović jučer je dostavio Institutu za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore fotografije mlade jedinke velike bijele psine, koju je ulovio i pustio 12 kilometara od crnogorske obale, na dubini od 115 metara.
Ova vrsta prirodno obitava u Jadranskom moru i nastanjuje cijeli Mediteran, ali je njezina brojnost danas ipak znatno manja nego u prošlosti.
Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih životinjskih vrsta na svijetu, a mediteranska populacija smatra se kritično ugroženom. Pojave ove vrste u mediteranskim zemljama vrlo su rijetke i često se pojedinačno bilježe u znanstvenoj literaturi.
“Napadi su iznimno rijetki”
Prema podacima Instituta, ovo je tek treći zabilježeni ulov u crnogorskim vodama u posljednjih gotovo 30 godina. Posljednja pojava mlade jedinke u Jadranu zabilježena je 2023. u Hrvatskoj.
“Iako odrasle bijele psine mogu predstavljati potencijalnu opasnost za ljude, napadi su iznimno rijetki. Strah ljudi od potencijalno opasnih životinja je razumljiv, ali uz točne informacije bez senzacionalizma, jasno je da je učestalost napada morskih pasa na ljude znatno manja u usporedbi s mnogim drugim životinjama, uključujući i one koje svakodnevno susrećemo”, piše Institut.
U Crnoj Gori zabilježen je samo jedan napad morskog psa na čovjeka, sredinom 20. stoljeća. Na istočnoj obali Jadrana napadi su izuzetno rijetki, a posljednji sa smrtnim ishodom dogodio se u Hrvatskoj 1974. godine.
Posljednji napad bez smrtnog ishoda zabilježen je 2008. kod otoka Visa, kada je bijela psina napala ronioca koji je nosio ulovljenu ribu. Razmak između ta dva napada iznosi više od 30 godina, prenosi Index.
Talijani ih godinama tražili, nisu pronašli nijednu
U većini mediteranskih zemalja, pa tako i u Crnoj Gori, ciljani lov velike bijele psine je zabranjen.
Na Jadranu i u drugim dijelovima Mediterana nedavno je provedeno istraživanje talijanskih kolega u kojem se pokušalo pronaći i označiti jedinku bijele psine. Unatoč višegodišnjim pokušajima, nijedna nije zabilježena.
Velike bijele psine, raže i himere, odnosno hrskavičave ribe, spadaju među najugroženije skupine kralježnjaka na svijetu. Više od trećine vrsta iz te skupine suočeno je s prijetnjom izumiranja.
Od 2027. godine cestovni promet bit će uključen u novi europski sustav trgovanja emisijama (ETS 2). To znači da država više neće određivati fiksnu cijenu CO₂, već će se ona formirati na tržištu – a stručnjaci već sada očekuju značajan porast cijena goriva.
Cijene goriva: Uskoro skuplje za vozila s unutarnjim izgaranjem
Pozadina svega: EU želi znatno smanjiti emisije CO₂ u prometu. Da bi to uspjelo, cijene goriva trebale bi porasti, a točenje goriva postati skuplje – upravo tamo gdje nastaje najviše emisija. Rastuća cijena koristi se svjesno kako bi prijelaz na klimatski prihvatljivije alternative, poput električnih automobila ili javnog prijevoza, postao privlačniji. Vozači će to uskoro osjetiti izravno na benzinskim postajama – najkasnije od 2027, prenosi Fenix Magazin.
Naime, prema riječima stručnjaka, ETS 2 bi mogao donijeti cijene veće od 100 eura po toni CO₂ – trenutno se cijena kreće oko 55 eura. Za sve koji ne posjeduju električno vozilo, to znači osjetno poskupljenje: primjerice, prema Michelinovim podacima, sagorijevanje jednog litra dizela stvara oko 2,68 kilograma CO₂, pa bi samo zbog CO₂ cijena mogla porasti za dodatnih 20 do 50 centi po litri.
Moguć je znatno veći porast
Još dramatičnije situaciju vidi Achim Wambach, predsjednik Centra za europska gospodarska istraživanja (ZEW) iz Mannheima, koji je za Wirtschaftswoche izjavio da bi cijena po toni CO₂ mogla porasti na 200 eura – što bi značilo dodatnih 60 centi po litri benzina i dizela.
Prema izračunima berlinskog klimatskog instituta MCC, moguće su čak i više cijene: ako potražnja za fosilnim gorivima poput dizela, benzina, plina ili lož-ulja nakon 2027. nastavi rasti, cijena po toni CO₂ mogla bi, prema mišljenju stručnjaka, dosegnuti i 300 eura.
Prema Gospodarskoj i industrijskoj komori Karlsruhe, jasno je da se precizan razvoj cijena u sklopu ETS 2 sustava još uvijek ne može predvidjeti: studija zaklade Friedrich Ebert, koja se bavi različitim simulacijama, pokazuje veliku neizvjesnost u pogledu budućih troškova CO₂. Procijenjeni rasponi cijena kreću se od 60 do 380 eura po toni, pri čemu brojni scenariji ukazuju na porast iznad 100 eura. Ključno za formiranje cijena bit će koliko daleko će ići dodatne mjere za zaštitu klime.
I grijanje postaje problem
No, ne prijeti samo eksplozija cijena goriva. Grijanje bi u budućnosti moglo snažno financijski opteretiti mnoge – i to bez prethodne pripreme. Prema aktualnoj anketi tvrtke za čistu energiju Aira (preko Wirtschaftswoche), samo pet posto ispitanika realno procjenjuje moguće dodatne troškove za obiteljsku kuću s plinskim grijanjem. U anketi se računa s cijenom CO₂ između 200 i 300 eura po toni do 2030. godine. Većina ispitanika očekuje znatno manja opterećenja ili se ne usuđuje dati procjenu.
Posebno su pogoćena kućanstva koja ovise o plinu ili lož-ulju. Ovdje bi dodatni godišnji troškovi mogli iznositi i do 1.400 eura. Istovremeno, mnogi ispitanici izražavaju volju za promjenama. No, trećina se osjeća nemoćno – bilo zbog financijskih razloga, bilo zato što žive u najmu.
Wambach i drugi ekonomisti stoga se zalažu za opreznije povećanje cijene CO₂. Upozoravaju da bi prevelika opterećenja mogla ugroziti potporu javnosti za klimatske mjere. Bez socijalnih kompenzacijskih modela, cijeli bi sustav mogao doći u pitanje.
Zadar će dobiti zgradu Centralnog operacijskog bloka s heliodromom na krovu!
FOTOGALERIJA / Župan Bilaver primio nagrađene lutkare: “Veselim se vašim budućim predstavama i priznanjima”
NOVA OBAVIJEST: U srijedu bez vode i dvije ulice u Zadru!
PODRŠKA RAZVOJU / Gradonačelnik Erlić i župan Bilaver na sastanku s Upravom Sveučilišta u Zadru
(FOTO) SVEUČILIŠTE: Predstavljen osmi broj studentskog časopisa “Kontrast”
DAN ANTIFAŠIZMA Na današnji dan 1941. osnovan prvi partizanski odred
OD UTORKA: Na Trgu Petra Zoranića 12. Smotra folklora Zadarske županije
Svetkovinu Tijelova u Zadru predvodio nadbiskup Zgrablić. Pogledajte GALERIJU…
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirani prvostupnici Odjela za ekonomiju
Zašto psi laju na neke ljude, a na druge ne?
VIDEO / Pero Galić singlom Na kraju započinje svoju solističku karijeru
(VIDEO) “SOKOLOVI” / Domoljubna pjesma s više od milijun pregleda uoči Dana državnosti dobila spot!
(VIDEO) Pjesnik Nikola Šimić Tonin i skladatelj Đorđe (George) Pavičić potpisuju novu pjesmu Zadru
FOTO/VIDEO: Na brdu Križ održan koncert u čast bibinjskim braniteljima
(VIDEO) “LIPA MOJA” / Mladen Grdović novim singlom najavljuje veliki solistički koncert na ovogodišnjem CMC festivalu
-
Hrvatska2 dana prijeDAN ANTIFAŠIZMA Na današnji dan 1941. osnovan prvi partizanski odred
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije7-DNEVNA PROGNOZA / Sunčano i vruće! Za koji dan počinje prvi toplinski val ove sezone…
-
magazin2 dana prijeHoroskop za 22. lipnja 2025.
-
magazin2 dana prijeTJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Rak, Ribe, Djevica