Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADOVOLJSTVO U ZADARSKOM HSP-u: Sinjoretovo napokon dobiva igralište i vrtić! Radovi su započeli jutros!

Objavljeno

-

By

“Nakon godinu i pol počela je realizacija našega zahtjeva s kraja 2022. godine, kojim smo uvjetovali podržavanje proračuna”, stoji u novoj objavi zadarskog HSP-a.

“Istine radi, napor i trud Robertina Dujele i komunalnog odjela je bio i više nego velik.

Teško je bilo ugoditi svima lokacijom, a još teže ishodovati sve dozvole.

Sinjoretovo dobiva napokon dugoočekivano igralište skupa sa vrtićem. Radovi su započeli jutros”, dodaje se.

“Neki će reći presporo to sve ide. Zaboravljaju da se ovaj dio grada na mapi označavao kao Gaženica do 2018. godine!

Sad se treba posvetiti manjim komunalnim zahvatima, ljekarni kao i preseljenju Sirovine iz ovog naselja.

Također idući naš zahtjev će biti asfaltiranje ceste koja iznad dva naselja povezuje Ploču i Sinjoretovo sa SN. Kao i postavljanje nadzornih kamera u tom dijelu radi učestalog odlaganja otpada”, zaključak je iz zadarskog HSP-a.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Hrvatska volontira: Pridružite se jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri diljem Hrvatske, od 22. do 25. svibnja organiziraju nacionalnu kampanju “Hrvatska volontira”. Tim povodom iz HCRV-a pozivaju sve organizatore volontiranja da se pridruže jednoj od najbrojnijih volonterskih kampanja u Hrvatskoj.

Cilj ovogodišnje kampanje je podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana u doprinosu vrijednostima Europske unije, uz isticanje ključne uloge volontiranja u stvaranju i razvoju različitih europskih vrijednosti.

“Pozivamo organizatore volontiranja da se uključe u ovogodišnju kampanju i organiziraju volonterske aktivnosti koje pokazuju kako volontiranje generira europske vrijednosti poput ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava, ljudskih prava i solidarnosti.

Molimo organizatore da svoje volonterske aktivnosti koje se održavaju u razdoblju od 22. do 25. svibnja, ali i one koje će biti organizirane tjedan dana prije i poslije navedenih datuma, prijave putem online platforme Volonteka, najkasnije do 17. svibnja. Unesene aktivnosti bit će objedinjene i dostupne svim građanima kako bi se što lakše mogli uključiti u razne volonterske aktivnosti koje ih zanimaju, poručila je Marta Hauser iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Opće je poznata činjenica o brojnim dobrobitima volontiranja za pojedince, ali i društvo u cjelini.

O društvenom utjecaju volontiranja u posljednjih se nekoliko godina sve više razgovara i upotrebljavaju se različiti alati za mjerenje utjecaja volontiranja, no vidljivost rezultata, kao i praktičnih primjera volonterskih programa i volonterskog angažmana koji ostvaruju značajan društveni utjecaj, još uvijek nije dovoljno istaknuta. Stoga ovogodišnjom kampanjom „Hrvatska volontira” želimo podići svijest javnosti o važnosti volontiranja i osobnog angažmana građana za doprinos vrijednostima Europske unije te pokazati kako volontiranje, kao horizontalna intervencija u društvu, utječe na stvaranje i razvoj različitih vrijednosti EU-a, poručili su iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Volontiranje često dovodi do povećanja svijesti društva o određenim pitanjima i izazovima, a volonteri postaju ambasadori pozitivnih promjena širenjem informacija i educiranjem drugih članova svoje zajednice, zbog čega iz HCRV-a očekuju veliki broj prijava za ovogodišnju kampanju.

Hrvatski centar za razvoj volonterstva od 2011. godine organizira kampanju „Hrvatska volontira”, koja se održava na nacionalnoj razini svake godine. U kampanju se uključuje veliki broj pojedinaca, organizacija civilnog društva, institucija i tvrtki, koje kroz različite javne akcije u svojim zajednicama promiču volontiranje.

Kampanja „Hrvatska volontira” do sada je okupila 42 325 volonterki i volontera, koji su kroz 2 857 volonterskih akcija na području cijele Hrvatske društvu poklonili 202 304 volonterskih sati.

Za sve dodatne upite, organizatori volontiranja mogu se obratiti putem mail adrese hcrv@hcrv.hr.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MATICA HRVATSKA: Prikaz knjige Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata“ 

Objavljeno

-

By

Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Grudama prikazuju knjigu Ivana Šimića: „Matijino stoljeće rata”

O knjizi će govoriti: Mladen Ančić, Ivan Pehar i Ivan Šimić, autor knjige. Ulomke iz knjige čita Viktorija Pejić.  U glazbenom dijelu programa nastupa Lovre Bralić. Kroz program će voditi Anica Serdarević.

Roman Matijino stoljeće rata autora Ivana Šimića nastao je prema rukopisu koji je ušao u finale najvećeg hrvatskog natječaja za najbolji neobjavljeni roman godine. Epska je to priča o stradanju jedne hercegovačke obitelji kroz četiri generacije. Preplitanjem fikcije i stvarnih događaja, Šimić donosi svjedočanstva o ljudima i njihovim životnim putovima u zaista širokom vremenskom i prostornom obuhvatu, čime tragičnu sudbinu naslovne junakinje uvjerljivo smješta u povijesni kontekst koji je tu sudbinu zapravo presudno i odredio. Utoliko je ova knjiga istovremeno i Chronique du xxe siècle, kako je u podnaslovu i natuknuto, ali i dirljiva priča o ženi koja je preživjela čak tri rata, izgubivši u svakom od njih nekoga od svojih najrođenijih.

Ivan Šimić rođen je 1964. godine u Dragićini pored Gruda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Grudama, nakon čega je 1989. diplomirao na elektrotehničkom fakultetu u Splitu. Po povratku u svoje mjesto radio je neko vrijeme kao srednjoškolski profesor. Pred sami rat sa skupinom je prijatelja pokrenuo lokalnu radijsku postaju, a nekako u isto vrijeme u mjesečniku Hrvatska gruda objavljeni su i njegovi pisani „rani radovi”. Kasnije je u godišnjaku grudskog ogranka Matice hrvatske povremeno objavljivao putopise i kratke priče. Godine 2013. u nakladi Despot infinitusa iz Zagreba objavljena je zbirka njegovih kolumni pod imenom Hercegovac s razlogom. Poslije rata, pa sve do danas, vodi malu informatičku tvrtku u Grudama. Oženjen je i ima četvero djece.

Prikaz će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, Don Ive Prodana 1, utorak 30. travnja 2024. Početak u 18:30

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu