Connect with us

Svijet

Koliko košta doza Pfizerovog cjepiva? Farmaceutski div optužen za profiterstvo

Objavljeno

-

Britanski ministri složili su se uvesti klauzulu o tajnosti u bilo koji spor s farmaceutskim divom Pfizerom oko britanske nabave cjepiva protiv covida. Veliki dijelovi vladinih ugovora s kompanijom oko dostave 189 milijuna doza cjepiva u Britaniju su redigirani, a bilo koji potencijalni proces arbitraže bit će držan u tajnosti.

Guardian piše kako je Zain Rizvi, direktor istraživanja pri američkoj nevladinoj organizaciji za zaštitu potrošača Public Citizen koja je proučavala ugovore koje je Pfizer potpisivao u svijetu, rekao: “Postoji zid šutnje oko tih ugovora i to je neprihvatljivo, pogotovo u vrijeme krize javnog zdravlja.”

Rizvi nastavlja da Velika Britanija mora objasniti zašto je pristala na to da procesi arbitraže budu tajni. “To je jedina bogata zemlja za koju znamo koja se složila s tom stavkom. Time se dozvoljava farmaceutskim kompanijama da zaobiđu zakonske procese”, kaže Rizvi. “Britanska vlada dopustila je proizvođačima lijekova da vode priču. Kako smo završili u situaciji gdje šačica farmaceutskih kompanija ima toliku kontrolu nad najmoćnijim zemljama svijeta? Sve upućuje na to da je sustav urušen.”

Pfizer je naširoko hvaljen zbog svog programa dostave cjepiva, ali suočava se sa sve glasnijim kritikama zbog profita koji je ubrao, kao i proporcija doza koje je dostavio manje bogatim zemljama.

Istraga britanskog kanala Channel 4 donosi analizu jednog stručnjaka za biološki inženjering koji tvrdi da proizvodnja jedne doze Pfizerovog cjepiva stoji 76 penija. Britanska vlada je navodno cjepivo platila 22 funte po dozi.

Procjena cijene proizvodnje ne uključuje istraživanja, distribuciju ili druge troškove, ali Pfizer je rekao da je njihova profitna marža prije poreza „preko 20 posto”. Pfizer očekuje da će dostaviti oko 2.3 milijarde doza cjepiva ove godine, s predviđenim prihodom od 26.3 milijarde funti.

Izvješće koje je prošlog mjeseca objavio People’s Vaccine Alliance, koalicija organizacija koja uključuje humanitarne udruge, navodi da je Pfizer, ali i ostale kompanije, prodao većinu doza bogatim zemljama, dok su siromašne ostavljene bez ičega. Tek 2 posto ljudi u siromašnim zemljama je potpuno cijepljeno protiv koronavirusa.

“Strašno je da milijarde ljudi ne mogu doći do cjepiva dok farmaceutske kompanije ubiru ogromne profite. Javni novac uložen je u razvoj cjepiva, i nevjerojatno je da su farmaceutski monopolisti važniji od ljudskih života”, izjavila je Anna Marriott, menadžerica zdravstvene politike u Oxfamu.

Pfizer je do sada dao 40 milijuna doza kroz Covax sustav za dijeljenje cjepiva siromašnim zemljama. To je manje od 2 posto njihove globalne proizvodnje za 2021. godinu. Tvrtka kaže da do kraja 2022. namjerava dostaviti najmanje dvije milijarde doza manje bogatim zemljama.

Također, Pfizer navodi da je proizvodnja cjepiva protiv koronavirusa predstavljala najveći rast u povijesti tvrtke i da su ponosni što su dostavili 2 milijarde doza cjepiva u 162 zemlje svijeta. Opskrbili su cjepivom siromašne zemlje za cijenu koja im nije donijela profit, a ostalim zemljama je cjepivo ponuđeno po značajno sniženim cijenama.

“Pandemija je pokazala ogromnu vrijednost koju privatni sektor može donijeti društvu”, rečeno je iz Pfizera.

Tvrtka je također rekla da su ugovori o povjerljivosti standardna praksa, i odbacila procjene cijene proizvodnje kao “potpuno netočne i beznačajne, jer ne uzimaju u obzir potpune troškove kao što su kliničke studije, povećana proizvodnja i globalna distribucija”.

Britanska vlada navodi da su ugovori koje je potpisala osjetljivi i da ne može javno govoriti o detaljima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Sve je više zaraznih bolesti diljem svijeta: Ovo su glavni razlozi

Objavljeno

-

By

Nije samo covid zarazna bolest koja se širi po cijelom svijetu 2022. godine.

Osim covida, ove su se godine pojavile i majmunske boginje, parehovirus, a prošli je tjedan objavljeno da je u otpadnim vodama u New Yorku otkrivena dječja paraliza, odražavajući vrlo neobičan trend koji je u proljeće zabilježen u londonskim kanalizacijama.

Donosimo sedam faktora koji dovode do pojave epidemija različitih bolesti.

1. Ljudi i životinje imaju više bliskih kontakata

S obzirom na to da klimatske promjene mijenjaju način života ljudi, ali i životinja, a potrošnja mesa na globalnoj razini doseže najviše razine, ljudi puno češće nego prije dolaze u kontakt s najrazličitijim životinjama. “Pokvarena je interakcija između ljudi i životinja”, rekao je dr. Larry Brilliant, koji je pomogao u istrebljenju ospica.

Svjetska je zdravstvena organizacija 2014. godine procijenila da je 75 posto današnjih patogena potekla od životinja. Interakcijom ljudi i životinja i covid se počeo širiti među ljudima. Ebola, HIV, MERS, SARS, gripa i majmunske boginje mogu se naći i kod životinja. Kada bolest prijeđe sa životinja na ljude, uvijek postoji potencijal za novo izbijanje epidemije.

“Prvi čimbenik koji pokreće prijenos je sve veća interakcija između ljudi i životinja, u okruženjima koja nisu posve prirodna ili okruženjima koja se razlikuju od onih kakva su bila u prošlosti”, rekao je dr. Jay Varma, stručnjak za kontrolu i prevenciju bolesti.

Snažnu ulogu ima i krčenje šuma, uzgoj stoke i nedopuštena trgovina divljim životinjama. “Ljudska populacija je sada toliko ogromna da ćemo se infiltrirati u sve vrste ekosustava, gdje ćemo naići na nove organizme — organizme na koje nemamo previše prethodnog imuniteta”, dodao je zdravstveni stručnjak Madhukar Pai.

2. Tempo globalnih putovanja i migracija

Globalizirano i povezano moderno društvo najefikasnije dosad doprinosi širenju bolesti. Bilo koja zarazna bolest bilo gdje u svijetu od vas je udaljena samo jedan let, piše Business Insider.

“Svaki put kad se netko ukrca na avion, postoji maleni rizik da nose neku novu bolest. Što više ljudi putuje avionom, taj se rizik povećava”, rekao je dr. Eric Rubin, glavni urednik časopisa New England Journal of Medicine.

Uostalom, na taj su se način na druge kontinente proširile i majmunske boginje i dječja paraliza. Jednako je tako gripa nestala na godinu dana, kad su 2020. godine ukinuta sva putovanja.

3. Pogoršanje klimatske krize

U radu objavljenom u časopisu Nature 8. kolovoza stoji da će većina ljudskih patogena na Zemlji na neki način biti “pogoršana” klimatskim promjenama. Mnogi od njih već jesu.

“Bolesti koje prenose kukci doista mijenjaju svoje obrasce, jer kukci koji ih prenose sada imaju mnogo širi raspon”, rekao je Rubin, navodeći način na koji se zika, nekoć bolest koja je bila prisutna u Africi – proširila i na Aziju i na Amerike.

“Tropi su se preselili u Europu i Sjevernu Ameriku”, rekao je Varma.

4. Nedovoljno rutinskih cijepljenja djece

Tijekom pandemije stope cijepljenja su pale diljem svijeta i to na način koji desetljećima nije dokumentiran. WHO to naziva “najvećim kontinuiranim padom cijepljenja djece u približno 30 godina”.

Kad se tome doda i rast antivakserskog pokreta u mnogim bogatim zemljama, potaknutog dezinformacijama i oklijevanjem oko cijepljenja, bilo je neizbježno da će se dogoditi porast širenja bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom, nakon što se ublaže mjere zatvaranja, socijalnog distanciranja i nošenja maski.

“Moramo se svi cijepiti ili ćemo se svi suočiti s rizicima”, rekao je Varma.

5. Cijeli svijet plaća cijenu za godine zanemarivanja širenja bolesti u zemljama u razvoju

“Sve su ove godine Afrikanci imali majmunske boginje i nitko nije ništa napravio, nitko im nije dao cjepiva. A sad, odjednom bogate nacije traže, i dobivaju cjepiva protiv majmunskih boginja?”, rekao je Pai.

Na kraju svi plaćamo cijenu za takvo “arhaično, parohijalno” i kratkoročno upravljanje bolestima.

“Da se u Africi bolje riješio problem majmunskih boginja, ne bi se proširile svijetom. Da se covid bolje riješio u siromašnim zemljama, ne bi se pojavile nove varijante. Da je ebola odmah bila ograničena u Zapadnoj Africi i da se nije proširila, ne bi stigla ni do SAD-a”, rekao je.

6. Naše promjenjiva percepcija prijetnji bolesti

Znanja i iskustva stečena u pandemiji moramo primijeniti i na zarazne bolesti o kojima sada čitamo. U nekim se slučajevima preburno reagira, kaže Pai. “Dogodi se neko malo širenje u nekom kutu neke tržnice u Kini i odjednom cijeli svijet poludi”, rekao je.

Znanstvenici danas imaju bolje alate uz pomoć kojih primijete što se događa, od sekvenciranja virusa do testiranja, što nisu imali ranijih godina.

“Covid je doista promijenio način na koji primjećujemo ove stvari. Svaki dan se negdje u svijetu pojavi neka bolest”, rekao je Rubin, dodavši a se to događa i zato što danas na to obraćamo puno više pozornosti nego ranije.

7. Još ne znamo kakav utjecaj izloženost covidu ima na naš imunitet

Prijetnje novim bolestima posebno su alarmantne upravo sada jer nam još nije jasno kakav bi učinak covid mogao imati na naš imunološki odgovor.

“Naučit ćemo u nadolazećim mjesecima i godinama ometa li covid do neke mjere imunološki sustav, što nas čini osjetljivijima”, rekao je Pai.

Već je, dodao je, zabrinut da bi pretjerana ovisnost liječnika o receptima za lijekove s kortikosteroidima i antibiotike tijekom pandemije mogla potaknuti više gljivičnih infekcija, superbakterija i otpornosti na bakterije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Otkrivena tri različita tipa dugog covida, svaki ima svoje simptome

Objavljeno

-

By

People photo created by prostooleh - www.freepik.com

Tri su različita tipa dugog covida, svaki sa svojim skupom simptoma, tvrde britanski znanstvenici.

Znanstvenici su istražili osobitosti 1459 bolesnika s dugim covidom, koji autori studije definiraju kao osjećanje simptoma najmanje 84 dana nakon zaraze.

Ustanovili su, tvrde, da se ljudi s dugim covidom mogu svrstati u tri osnovne skupine.

Oni s neurološkim simptomima poput umora, moždne omaglice i glavobolje. Ti se simptomi najčešće pronalaze u ljudi koji su se zarazili varijantama alfa i delta.

U drugoj skupini pretežu respiratorni simptomi, uključujući bol u prsima i kratkoću daha. To su najviše iskusili ljudi koji su se zarazili originalnom vuhanskom varijantom virusa.

U trećoj su skupini simptomi raznolikiji i uključuju lupanje srca, bol u mišićima i promjene na koži, kažu znanstvenici Kraljevskog koledža u Londonu.

“Podaci dobiveni istraživanjem jasno pokazuju da dugi covid nije jedinstven nego ima nekoliko podtipova”, kazala je glavna autorica dr. Claire Stevens.

“Razumijevanje uzročnika i podtipova može pomoći u personaliziranju dijagnosticiranja i liječenja”, dodala je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Aleksandar Vučić: Dok sam živ, neću u Hrvatsku na more

Objavljeno

-

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je u intervjuu za Prvu televiziju kako daje sve od sebe da Srbija ima najbolje odnose sa susjedima, ali da se ne smije zaboraviti što je bilo sa srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu.

Vučić je rekao da više desetaka hiljada ljudi svake godine ljetuje u Hrvatskoj, a da je njegov stav da on, “dok je živ, neće tamo na more”.

Dodao je kako ne zamjera građanima Srbije koji ljetuju u Hrvatskoj.

“Oni građani koji već ljetuju tamo su samim time pokazali svoj stav o tome. Moj stav je da ja tamo ne bih ljetovao i to je u redu. Svatko ima svoje mišljenje i to je suština demokratskog društva”, rekao je Vučić.

“Hrvatska želi pokazati da je Oluja bila čista”

Kazao je da nije htio ići na more, već u Jasenovac kako bi pokazao poštovanje prema žrtvama i da je ponovo tražio da posjeti to mjesto, ali da se ništa nije dogodilo. Ponovio je svoju raniju izjavu da je bio šokiran što u Beogradu nema ulice posvećene jasenovačkim žrtvama ni spomenika.

Vučić je ocijenio da je u Hrvatskoj počela revizija povijesti.

“Hrvatska se ljuti zbog obilježavanja zločina na Petrovačkoj cesti jer želi pokazati da je Oluja bila čista”, kazao je predsjednik Srbije.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu