Connect with us

Svijet

Stiže sve više podataka o omikronu. Znanstvenik: “Ovo bi mogao biti početak kraja”

Objavljeno

-

Virus koji uzrokuje bolest covid-19 širi se brže nego ikad u Južnoj Africi, rekao je predsjednik te zemlje u ponedjeljak, što je pokazatelj kako novi omikron soj pokreće pandemiju, ali postoje prve naznake da omikron možda izaziva manje ozbiljne bolesti od drugih oblika koronavirusa.

Istraživači u velikom bolničkom kompleksu u Pretoriji izvijestili su da su njihovi pacijenti s koronavirusom mnogo manje bolesni od onih koje su liječili prije te da druge bolnice bilježe iste trendove. Zapravo, većina njihovih zaraženih pacijenata primljena je iz drugih razloga i nemaju simptome covida, piše The New York Times.

No znanstvenici su upozorili da se ne treba previše pouzdati u spomenute potencijalne dobre ili loše vijesti poput nekih dokaza da prijašnja infekcija koronavirusom daje slab imunitet na omikron. Ova varijanta je otkrivena tek u studenome i potrebno je još studija prije nego što stručnjaci budu mogli pouzdano reći puno o njoj. Osim toga, pravi učinak koronavirusa ne osjeti se uvijek odmah, a hospitalizacije i smrtni slučajevi često znatno zaostaju za pojavom zaraze.

Dr. Emily S. Gurley, epidemiologinja na Johns Hopkins Bloomberg fakultetu javnog zdravlja, rekla je kako postoje znakovi da ovaj soj nije toliko zabrinjavajući: “Ne bi bilo šokantno da je to istina, ali nisam sigurna da to već možemo zaključiti.”

Stroga ograničenja diljem svijeta

U nedostatku preciznijih informacija, nacionalne vlade reagirale su na omikron strogim ograničenjima međunarodnih putovanja i novim zahtjevima za cijepljenjem. Svjetski čelnici, koji su bili optuženi da su početkom pandemije reagirali presporo ili preslabo, sada žele ostaviti dojam kako reagiraju primjereno i pravovremeno, iako neki stručnjaci postavljaju pitanje jesu li ograničenja putovanja ipak pretjerana reakcija.

Omikron soj se brzo proširio i dosad je otkriven u više od 30 zemalja na šest kontinenata. Zdravstveni dužnosnici i istraživači kažu da bi to mogao biti najzarazniji oblik virusa dosad te da bi uskoro mogao zamijeniti delta soj, koji se pojavio prošle godine kao prevladavajući oblik. To je potaknulo strahove da bi svijet koji želi izaći iz dvogodišnje pandemije mogao završiti u još jednom ciklusu bolesti, izolacije i ekonomskih muka.

U Europi i Južnoj Africi postoje prvi pokazatelji da slučajevi omikrona mogu biti prilično blagi, iako se lako zaraziti. U Velikoj Britaniji vlada je u ponedjeljak priopćila da se broj slučajeva omikrona popeo na 336, dva i pol puta više nego u petak. Danska je prijavila 261 slučaj, što je četverostruko veći broj nego u petak, a tamošnji mediji izvijestili su da je tradicionalni blagdanski ručak za srednjoškolce možda doveo do superširenja te da su deseci ljudi zaraženi novim sojem.

Velika Britanija i Danska vrše neuobičajeno veliku količinu genomskog sekvenciranja uzoraka virusa, kako bi razlikovale jednu varijantu od druge i otkrile promjene, što sugerira da mnogi slučajevi omikrona u drugim zemljama jednostavno ostaju neotkriveni.

U ponedjeljak je SAD počeo zahtijevati od međunarodnih putnika koji ulaze u zemlju da imaju dokaz o negativnom testu na koronavirus koji je obavljen najviše 24 sata prije leta, što je standard koji je teško ispuniti. Ranije su potpuno cijepljeni putnici mogli pokazati negativne rezultate testova do 72 sata prije polaska.

Kina, predvodnik globalnog sektora putovanja i turizma, najavila je da će zadržati međunarodne letove na 2.2 posto razine prije pojave covida tijekom zime kako bi održala svoju strategiju nultog covida. Od kolovoza je Kina gotovo u potpunosti prestala izdavati nove putovnice, a od putnika koji dolaze zahtijeva se 14-dnevna karantena, opsežna papirologija i više testova na koronavirus.

Munjevito širenje u Južnoj Africi

U Južnoj Africi, gdje znanstvenici kažu da je omikron već postao dominantan, pandemija ponovno raste. Prije mjesec dana Južna Afrika je imala manje od 300 novih slučajeva dnevno, da bi u petak i subotu brojka bila više od 16.000. Brojke su nešto pale u nedjelju i ponedjeljak, ali to je možda zbog kašnjenja u izvješćivanju koje se često događa vikendom.

“Dok zemlja ulazi u četvrti val zaraze covidom-19, doživljavamo stopu infekcija koju nismo vidjeli od početka pandemije. Skoro četvrtina svih testova na covid-19 sada je pozitivna. Prije dva tjedna udio pozitivnih testova bio je oko dva posto”, napisao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa u otvorenom pismu naciji.

Izvješće koje su prošlog vikenda objavili liječnici u Pretoriji, administrativnoj prijestolnici Južne Afrike, nudi dosad najsnažniju podršku razumijevanju omikrona, iako je autor, dr. Fareed Abdullah, dao razloge za oprezno donošenje zaključaka. Dr. Abdullah, direktor Ureda za istraživanje HIV/AIDS-a i tuberkuloze pri Južnoafričkom vijeću za medicinska istraživanja, pregledao je 42 pacijenta s koronavirusom koji su prošli četvrtak bili u bolnici i otkrio da njih 29, odnosno 70 posto, može normalno disati običan zrak. Od 13 osoba koje su koristile dodatni kisik, četvero ih je bilo hospitalizirano iz razloga koji nisu povezani s covidom.

Samo jedan od 42 pacijenta bio je na intenzivnoj njezi, što je u skladu s podacima koje je prošlog tjedna objavio Nacionalni institut za zarazne bolesti, koji pokazuju da je samo 106 pacijenata bilo na intenzivnoj njezi u prethodna dva tjedna, unatoč porastu infekcija. Većina pacijenata primljena je zbog dijagnoza koje nisu povezane s covidom-19″, navodi se u izvješću, a njihova infekcija je slučajno otkrivena zbog bolničke politike testiranja svih pacijenata. Rečeno je da dvije druge velike bolnice u pokrajini Gauteng, koja uključuje Pretoriju i Johannesburg, imaju čak niži postotak zaraženih pacijenata kojima je potreban kisik.

“Ovo za mene nije odjel za covid, to je kao normalan odjel”

Dr. Abdullah je u jednom intervjuu rekao da je ušao na odjel za covid i pronašao prizor neprepoznatljiv iz prethodnih faza pandemije, kada bi bio pun zvukova aparata za kisik: “Od 17 pacijenata, četiri su bila na kisiku. To za mene nije odjel za covid, to je kao normalan odjel.”

Dr. Gurley iz Johns Hopkinsa primijetila je da težina bolesti ne odražava samo soj već i kategoriju zaraženih osoba. Dvije godine od početka pandemije, mnogi ljudi imaju određenu razinu imuniteta na koronavirus kroz cijepljenje, prirodnu infekciju ili oboje, a to bi moglo dovesti do blažih slučajeva.

“Ne znamo kako čitati genetske sekvence da bismo točno rekli što će donijeti ovaj soj. Primamo više informacija iz Južne Afrike, koja ima populaciju s dosta postojećeg imuniteta”, rekla je Gurley.

Dr. Maria D. van Kerkhove, tehnička voditeljica Svjetske zdravstvene organizacije za covid, rekla je u nedjelju kako bi se činjenica da omikron izaziva blažu bolest mogla uravnotežiti većim brojem slučajeva, što znači više hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

80% oboljelih bilo mlađe od 50 godina

Dr. Abdullah je također pregledao svih 166 pacijenata s koronavirusom koji su primljeni u Biko-Tshwane bolnički kompleks u Pretoriji između 14. i 29. studenog i otkrio da je njihov prosječni boravak u bolnici bio samo 2.8 dana te da je manje od sedam posto pacijenata umrlo. Tijekom prethodnih 18 mjeseci prosječan boravak takvih pacijenata bio je 8.5 dana, a umrlo je 17 posto oboljelih. Kraći boravak značio bi manje opterećenje za bolnice.

Osamdeset posto od 166 pacijenata bilo je mlađe od 50 godina, a slične brojke zabilježene su u cijelom Gautengu, što je snažan kontrast s ranijim skupinama hospitaliziranih pacijenata s covidom, koji su obično bili stariji. To bi mogla biti posljedica relativno visoke stope cijepljenja kod osoba starijih od 50 godina u Južnoj Africi i niske stope kod mlađih ljudi, ali jedna od velikih nepoznanica o omikronu je nude li postojeća cjepiva snažnu zaštitu protiv njega.

Izvješće dr. Abdullaha treba uzeti s dozom opreza utoliko što su brojke u uzorku niske, nalazi nisu provjereni i ne zna se koliko je pacijenata imalo omikron, za razliku od drugih sojeva koronavirusa – iako je vlada prošlog tjedna izvijestila da već čini tri četvrtine svih uzoraka koronavirusa u Južnoj Africi. Dr. Abdullah prihvaća ove argumente i kaže kako može postojati kašnjenje između prvog pojavljivanja omikrona i porasta broja ozbiljnih bolesti i smrtnih slučajeva.

No, unatoč ogromnom porastu broja zaraženih, čini se da stopa smrtnosti od covida nije porasla u Južnoj Africi, zaključuje The New York Times.

Najveće europsko žarište omikrona

Čak 120 ljudi koji su u noći 26. studenog bili na božićnoj zabavi u restoranu u Oslu pozitivno je na koronu. Otprilike polovica njih je pozitivno testirana na omikron. Radi se o dosad najvećem poznatom žarištu omikrona u Europi. No, norveški državni epidemiolog kaže da svi zaraženi pokazuju blage simptome i da bi to moglo značiti početak kraja pandemije.

“Imaju simptome poput groznice, kašlja, glavobolje, bolova u mišićima, umora, ali za sada se nitko od njih nije ozbiljno razbolio i nitko od njih nije liječen u bolnici”, rekao je za The Telegraph liječnik Tine Ravlo.

Norveški državni epidemiolog Frode Forland rekao je da je golem broj ljudi zaraženih na ovom događaju dokaz da je omikron znatno zarazniji od delta varijante.

“To je nada. To je najbolji scenarij koji možemo imati”, rekao je. “To što postaje sve blaži, većina ljudi će se zaraziti i dobit će prirodni imunitet”, dodaje.

Ako je zaista tako, to bi moglo označiti početak kraja pandemije covida, rekao je. “To je ono što smo već ranije vidjeli kod drugih bolesti. I naravno, onda to prijeđe u endemsku fazu”, zaključuje.

Može li omikron zaustaviti epidemiju?

Mnogi stručnjaci za zarazne bolesti predviđaju da će koronavirus evoluirati u blaži oblik koji se pridružuje godišnjoj mješavini sezonskih respiratornih virusa. Može li omikron biti soj koji kreće tim putem? Prerano je početi razmišljati o tome, izjavilo je nekoliko stručnjaka za CNN. 

“Čak i pod pretpostavkom da je umetak došao od virusa obične prehlade, vjerojatno više ne bi nalikovao virusu prehlade. To je mali dio genetskog materijala i možda nije nužno na dijelu virusa koji bi utjecao na njegovu virulentnost”, rekao je virolog Robert Garry s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Tulane.

“Ideja da je ova varijanta blaža čisto je nagađanje. Nema razloga misliti da je tako”, rekao je Michael Worobey, koji vodi odjel za evolucijsku biologiju na Sveučilištu Arizona.

Osim toga, nije bilo dovoljno vremena za potvrdu da omikron uzrokuje uglavnom blagu bolest. Potrebno je od dva dana do dva tjedna da se razviju simptomi nakon izlaganja koronavirusu. Nije bilo dovoljno vremena da se sazna kolika je vjerojatnost da će omikron uzrokovati tešku bolest, ističe dr. William Schaffner, medicinski direktor u Nacionalnoj zakladi za zarazne bolesti i stručnjak za zarazne bolesti na Sveučilištu Vanderbilt.

“Postoji razlika između nade i stvarnosti. Dobro je nadati se, ali prerano je zaključiti da omikron uzrokuje samo blage infekcije. Nemamo te podatke”, rekao je Schaffner za CNN.

Virus koji je zarazniji, a uzrokuje blažu bolest, upravo je ono što su znanstvenici očekivali. Vjeruju da bi ovaj koronavirus mogao evoluirati i postati sličniji drugim virusima prehlade, no još uvijek ne mogu biti sigurni u to. Osim toga, nije jasno može li omikron istisnuti deltu u zemljama poput SAD-a, ističe dr. Crystal Watson iz Johnsa Hopkinsa.

“Čak i ako zbog cjepiva imamo dobru zaštitu od teških bolesti i smrti od cjepiva, veliki porast omikrona i dalje bi mogao biti opasan ako je visoko prenosiv. Visoki brojevi mogu značiti mnogo ljudi u bolnici. Oni mogu stvoriti teret po zdravstveni sustav, posebice se to odnosi na ljude koji nisu zaštićeni cijepljenjem ili prethodnim infekcijama”, rekla je Watson i dodala: “Izgubili smo puno osoblja, a ljudi su stvarno iscrpljeni. Sam sustav je iscrpljen.”

Fauci o omikronu: Gotovo sigurno nije opasniji od delte

Vodeći američki epidemiolog Anthony Fauci rekao je za AFP da, iako će biti potrebni tjedni za procjenu ozbiljnosti nove varijante omikron, rane naznake upućuju na to da nije gori od prethodnih sojeva, već da je vjerojatno i blaži.

Nova varijanta je “očito visoko prenosiva”, vrlo vjerojatno više od delte, trenutno dominantne globalne vrste, rekao je Fauci. Zbirni epidemiološki podaci iz cijelog svijeta također pokazuju da su veće šanse za ponovne infekcije u slučaju omikrona.

Što se tiče ozbiljnosti, “gotovo sigurno nije opasniji od delte”, rekao je Fauci. “Postoje naznake da bi mogao biti čak i manje ozbiljan, jer kada pogledate neke od skupina koje se prate u Južnoj Africi, čini se da je omjer između broja infekcija i broja hospitalizacija manji nego kod delte”, dodao je.

No, dodao je da je važno ne tumačiti previše ozbiljno ove podatke jer je populacija koju su pratili bila mlada i bila je manja vjerojatnost da će biti hospitalizirana.

Fauci je rekao da je “najbolji scenarij” prenosiviji virus koji ne uzrokuje teže bolesti i ne dovodi do porasta hospitalizacija i smrti. “Najgori je scenarij da ne samo da je vrlo prenosiv, već također uzrokuje tešku bolest, a onda imate još jedan val infekcija koji vjerojatno neće biti ugušen cjepivima i prethodnim oboljenjima”, dodao je.

“Mislim da se taj najgori scenarij neće dogoditi, ali nikad se ne zna”, zaključio je.

WHO: Delta je glavni problem u Europi, ne omikron

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je danas da još nije jasno je li varijanta omikron zaraznija niti uzrokuje li manje ili više teške bolesti.

“Još se ne vidi kako će i hoće li posljednja varijanta biti više prenosiva ili manje ili više teška”, rekao je regionalni direktor WHO-a za Europu dr. Hans Kluge na konferenciji za novinare.

Tijekom brifinga, koji je bio usredotočen na Europu i središnju Aziju, Kluge je rekao da je, iako je varijanta omikron “na vidiku i u usponu”, upravo varijanta delta trenutno problem u regiji.

“Međutim, pobjeda protiv delte danas je pobjeda nad omikronom sutra, prije nego što se proširi”, rekao je Kluge, dodajući: “Naša je zadaća stabilizirati pandemiju, a to ne znači jednu po jednu varijantu, već sve varijante odjednom.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Ovo su nova oružja u borbi protiv raka

Objavljeno

-

By

Može li čovječanstvo napokon ostvariti prednost u dugovjekoj bitki protiv raka? 

Novija znanstvena i medicinska postignuća dodala su nova oružja ljudskom arsenalu u borbi protiv raka, a među njima su personalizirana genska terapija, umjetna inteligencija, krvne pretrage pa možda i cjepiva. Rak odnosi gotovo deset milijuna života godišnje, odnosno gotovo svaku šestu smrt, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

U povodu Svjetskog dana borbe protiv raka u subotu, agencija AFP objavila je pregled novijih obećavajućih postupaka u dijagnosticiranju i liječenju te bolesti.

Imunoterapija

Lijekovi koji mijenjaju imunosne mehanizme, stimuliraju imunosni sustav da uoči i ubije stanice raka, jedno su od najvećih napredaka u liječenju raka u zadnjem desetljeću. Primjena imunoterapije ima manje teških nuspojava od kemoterapije i pokazala se učinkovita u liječenju nekoliko tipova raka.

Prije 2010. postotak preživljavanja oboljelih od težih oblika raka kože bio je vrlo nizak. No zahvaljujući imunoterapiji, neki pacijeniti sada mogu živjeti deset godina ili više.

Međutim, svi oblici tumora ne reagiraju na imunoterapiju koja opet ima svoje nuspojave. “Tek smo na početku imunoterapije”, rekao je Bruno Quesnel, znanstvenik istraživač u Francuskom nacionalnu centru za rak.

Pierre Saintigny, onkolog u Centru za rak Leon Berard kaže da će trebati kombinirati različite vrste imunoterapijskih postupaka “koliko god je inteligentno moguće”. “Zahvaljujući imunoterapiji, ostvarili smo viši stupanj u liječenju raka, no potrebni su drugi koraci da bi od nje koristi mogli imati svi pacijenti”.

CAR-T terapija 

CAR-T terapija uključuje uzimanje T-stanica iz krvi pacijenta i njihovo modificiranje u laboratoriju. Zatim se pacijentu ubrizgavaju te T-stanice, koje su dio imunosnog sustava, ali sad iznova ‘obučene’ da napadnu stanice raka. Drugi oblik je alogenska CAR-T terapija gdje se koriste stanice iz zdravih davatelja.

Do danas su se terapije CAR-T pokazale uglavnom učinkovite u borbi protiv nekih oblika leukemije, no riječ je o procesu koji je vrlo skup.

Umjetna inteligencija

Pokazalo se da računalni programi umjetne inteligencije (AI) identificiraju rak mozga i rak dojke iz rutinskih snimaka preciznije od ljudi. U punom su procvatu istraživanja primjene AI u brojnim područjima te se očekuje da će ona igrati sve važniju ulogu u dijagnosticiranju raka.

“Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji moći ćemo identificirati kojim će pacijentima bolje odgovarati kraće terapije”, kaže Fabrice André, onkolog s francuskog Instituta za rak Gustave Roussy. To će donijeti manje nuspojava za pacijente, ali i manji financijski teret zdravstvenom sustavu.

Test tekućom biopsijom

Tekuće biopsije mogu detektirati rak u DNK-u iz jednostavnog krvnog testa i taj je postupak jednostavniji i manje je invazivan od tradicionalne biopsije koja zahtjeva uzorak tkiva. Brže i jednostavnije testiranje moglo bi pomoći liječnicima da otkriju i djeluju na rak prije nego on uopće dobije priliku da se proširi. Ta nova tehnika već se koristi u Sjedinjenim Državama, “no ima još mnogo lažnih pozitivnih” nalaza, kaže André.

Cjepiva

Odavna postoje cjepiva zaštite od humanog papilomavirusa (HPV) koji izaziva rak vrata grlića maternice kao i cjepiva protiv hepatitisa B koji može voditi razvoju raka jetre. No, nakon desetljeća neuspješnih napora na pronalasku cjepiva, rastu nade da bi tehnologija mRNA, prvi put primijenjena u razvoju cjepiva protiv covida mogla biti prekretnica u borbi protiv raka.

Cjepiva koja liječe rak možda su sredstvo koje najviše obećava u budućnosti. U prosincu su farmaceutske tvrtke Moderna i Merck najavile pozitivna prva ispitivanja svojih personaliziranih cjepiva mRNA u liječenju pacijenata oboljelih od raka kože. U siječnju je njemački farmaceutski laboratorij BioNTech objavio da će 10.000 stanovnika u Velikoj Britaniji biti dio ispitivanja za cjepivo mRNA koje bi se istraživalo po mjeri individualnih tumora.

Personalizirana kombinacija

Steven Le Gouill, voditelj bolničke skupine u bolničkoj grupi francuskog instituta Curie rekao je da je optimističan kad je riječ o budućnosti liječenju raka. “Prešli smo prekretnicu u našem razumijevanja tumorske stanice”, rekao je. “Rak je i dalje kušnja, no napredak je eksponencijalan”, rekao je Le Gouill.

 
Nastavi čitati

Svijet

CDC: “Prestanite koristiti ove kapi za oči. Možda su povezane s jednom smrću”

Objavljeno

-

By

Ljudi bi smjesta trebali prestati koristiti kapi za oči koje su možda povezane s infekcijama otpornima na lijekove, upozorava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Preporuka je izdana iz predostrožnosti nakon što je infekcija oka kod jedne osobe izazvala trajni gubitak vida, a još jedan pacijent umro je od infekcije krvnih žila, kažu iz CDC-ja. Testovi su pokazali da su pacijenti zaraženi bakterijom otpornom na antibiotike, prenosi Insider.

Do 20. siječnja ove godine ta bakterija, imena Pseudomonas aeruginosa, otkrivena je u 50 ljudi u 11 američkih saveznih država, kaže CDC.

Većina zaraženih pacijenata CDC-ju je prijavila da su prije testiranja koristili kapi za oči, najčešće brenda EzriCare Artificial Tears. Iz Centra kažu da su od pacijenata u bolnicama i klinikama uzorci uzimani između svibnja i prosinca 2022.

Zarazu bakterijom pseudomonas aeruginosa, koja može izazvati infekcije krvi, pluća ili rana, sve je teže liječiti. Ona evoluira i razvija obrambene mehanizme protiv antibiotika, odnosno otpornost na iste. Bakterija se obično širi među pacijentima u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama gdje su oni izloženi kontaminiranoj vodi ili tlu, gdje bakterija obično živi, kaže CDC.

Pronađena varijanta ove bakterije otporna je na karbapeneme, moćne antibiotike protiv bakterija koje izazivaju bolesti poput upale pluća, infekcije urinarnog trakta, kao i teške infekcije kože. Bakterija je također otporna na ceftazidime, antibiotike koje liječnici koriste za liječenje infekcija urinarnog trakta, meningitis i infekcije krvožilnog sustava, kao i cefepime, koji se također koriste za liječenje infekcija urinarnog trakta.

Jesu li kapi za oči izazvale val zaraze?

Laboratorijskim testovima provedenim na otvorenim bočicama kapi za oči otkrivena je još jedna vrsta bakterije pseudomonas aeruginosa.

Ta bakterija podvrgnuta je dodatnom testiranju kako bi se potvrdilo odgovara li varijanti koja je izazvala zarazu, kaže CDC.

“Trenutno testiramo neotvorene bočice EzriCare kapi,” dodali su.

Prestanite koristiti ove kapi

U međuvremenu, CDC “preporučuje da zaposleni u klinikama, ali i pacijenti, prestanu s korištenjem EzriCare kapi za oči sve dok traju laboratorijske analize i epidemiološke istrage.”

Iz EzriCarea je u izjavi krajem siječnja rečeno da CDC od njih nije zatražio povlačenje proizvoda s polica dućana i da nisu primili nikakve “pritužbe kupaca ili izvještaje o reakcijama na kapi koji bi bili vezani za istragu”.

“Iz velike predostrožnosti, EzriCare preporuča da prestanete koristiti sve EzriCare kapi za oči dok ne otkrijemo više detalja o potencijalnim opasnostima,” rekli su iz kompanije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Posljednji prijatelji: Ovih devet zemalja još uvijek podržava Putina

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Ničim izazvanom invazijom na susjednu Ukrajinu ruski lider Vladimir Putin okrenuo je Zapad protiv sebe, a dosad je više puta u javnost izjavio da će vratiti “multipolarnost”. Da bi se izborio s “američkom hegemonijom”, Putin je pokušao stvoriti koaliciju zemalja koje su se spremne usprotiviti Zapadu.

No, unatoč ambicijama ruskog čelnika, pokazalo se da oni koje je smatrao saveznicima ipak nisu podržali rat kako je on mislio da hoće. Ipak, devet zemalja se još uvijek može smatrati Putinovim saveznikom, ako ne zbog podržavanja rata, onda barem iz razlog što nisu osudili rusku agresiju na Ukrajinu.

Kazahstan

Kazahstanski predsjednik Tokajev, kojeg je podržala Moskva, postao je jedan od najvećih kritičara Kremlja.

Odbio je poslati trupe u pomoć Rusiji, a sada sve više gleda prema Kini i Turskoj kao na svoje buduće gospodarske i sigurnosne partnere, piše portal 1945. Isto tako, druge srednjoazijske nacije pod ruskom sferom nisu ni prstom maknule da pomognu tijekom rata.

Sirija

Iako je priznala rusku aneksiju Krima i lažne referendume, sirijski diktator Bashar al-Assad nije vojno podržao Rusiju.

Dogodilo se upravo suprotno – Rusija je povuka svoje najviše časnike iz Sirije u Ukrajinu i sustave protuzračne obrane koji su potrebni Assadu protiv njegovih rivala Turske i Izraela.

Izvorni izvještaji o slanju sirijskih dobrovoljaca u Ukrajinu prošlog proljeća su pali u vodu, jer će Damask trebati ljudstvo nakon turskih prijetnji novom vojnom operacijom ako mirovni pregovori propadnu. Ako Putinov režim padne, Assad bi bio jedan od prvih koji će osjetiti posljedice toga.

Armenija

Unatoč tome što je nekada ovisila o Rusiji zbog svoje sigurnosti zbog izoliranosti od Zapada i teške geografske pozicije (smještena je između neprijateljskih nacija), odnosi između Armenije i Rusije su poprilično zahladili.

U prethodne tri godine vidjelo se da Azerbejdžan ima jaku podršku u dugom sukobu s Armenijom. Čak i kada je zemlja aktivirala članke CTSO, Rusija nije odgovorila. To je uzrokovalo da Armenija podršku traži drugdje, ali i prosvjedima kojim se traži da se ruske snage istjeraju iz nacije radi multinacionalne mirovne misije koju vodi EU.

Indija

Iako Indija i Rusija stotinama godina njeguju odnose, New Delhi nije vojno podržao Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Umjesto toga, Indija je iskoristila snižene cijene nafte. S obzirom na to da Kina jača svoj utjecaj u Moskvi, Indija se našla u neizvjesnoj situaciji zbog razmirica s Kinom.

Indijski premijer Modi izjavio je da “sada nije doba za rat”, signalizirajući njihovo nezadovoljstvo sukobom unatoč tome što su bili suzdržani u više rezolucija UN-a.

Kina

Uzurpirajući Rusiju u gospodarskom napretku i povećavajući svoju vojnu moć, Putin se oslanjao na novčanu pomoć Kine kako bi održao svoje gospodarstvo u ratu.

Kina do sada nije vojno podržavala Moskvu u ratu.

No, nakon ruskih nuklearnih prijetnji, Kina potiho odustaje od potpore. Trenutno u demografskoj krizi, gospodarskom padu i napetosti oko Tajvana, Kina je odbila priznati bilo kakve aneksije i usredotočit će se na smirivanje vlastitih unutarnjih problema.

Srbija

Rusko Carstvo pomoglo je Srbiji da stekne neovisnost od Osmanlija, ali u 21. stoljeću bliski odnosi između Rusije i Srbije se nalaze na raskrižju. Iako mnogi građani Srbije podržavaju Rusiju, posebno krajnja desnica, došlo je do razmirica nakon što su se pojavili navodi da grupa Wagner regrutira ljude u Srbiji.

Predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je zatražio da Wagnerovi plaćenici napuste Srbiju, a vlada je poslala generatore u Ukrajinu. Odbili su priznati ruske aneksije jer to utječe na sudbinu Kosova koji je još uvijek interes Srbije.

Iran

Iran se prometnuo u jednog od najvećih ruskih saveznika u ovom ratu protiv Ukrajine. Ova država uvelike vojno pomaže Rusiji slanjem dronova Shahed, a spominjalo se i moguće slanje balističkih projektila. Iako na ovaj način podržava ruske ratne napore, Iran je odbio priznati ruske aneksije i izjavio je da neće priznati ni u budućnosti.

Suočavajući se s raznim separatističkim pokretima, Iran nije u poziciji priznati nezakonito otimanje zemlje. Njihova vojna potpora primarno je borbeno testiranje njihovog oružja.

Sjeverna Koreja

Izolirana Sjeverna Koreja podržala je “otcijepljenje države u Donbasu”, no, s obzirom na to da je ova država dalje izolirana od međunarodne zajednice s jednom od najgorih ekonomija na svijetu, njihova podrška malo znači u sukobu.

Bjelorusija

Aleksandar Lukašenko, diktator Bjelorusije, dopustio je Kremlju ulazak na teritorij Bjelorusije s kojeg su ruske snage pokretale napade.

Unatoč logističkoj podršci, Lukašenko je bio oprezan s formalnom intervencijom.

Znajući za mogućnost pobune civila ili vojne pobune ako se Bjelorusija formalno pridruži ratu, budući da je Lukašenko vrlo nepopularan među vlastitim narodom, autokrat si je pokušao kupiti malo vremena. Umjesto da intervenira u rat, on je dozvolio ruskoj vojsci da iz bjeloruskih baza pokrene raketne napade na Ukrajinu. Ako Putinov režim padne, Lukašenko zna da će biti sljedeći koji će pasti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu