Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Ubrzava se širenje zaraze, Stožer sutra objavljuje detalje mjera”

Objavljeno

-

Temom pandemije sjednicu Vlade otvorio je premijer Andrej Plenković. U uvodnom obraćanju istaknuo je da će zbog sve teže epidemiološke situacije nastava u desetak županija ponovno prijeći na C model, odnosno online nastavu. Isto tako je rečeno da se već od danas u četiri županije pooštravaju mjere. 

Mjere se prije svega odnose na ograničenje broja osoba na javnim događanjima i okupljanjima te obustavu rada ugostiteljskih objekata, osim onih iz skupine hoteli i kampovi, učenički i studentski domovi, a dozvoljena je dostava hrane, pića, napitaka i slastica uz pridržavanje epidemioloških mjera, rekao je Božinović, pojasnivši na kraju sjednice kako se mjere o zatvaranju ugostiteljskih objekata odnose samo na Dubrovačko-neretvansku županiju.

– Pandemija ne jenjava. Stožer će sutra detaljnije govoriti o mjerama osobito kada je riječ o održavanju školske nastave. Otprilike u 10-ak županija prešlo se ili se prelazi na model C s obzirom na epidemilošku situaciju, rekao je na sjednici premijer Andrej Plenković.

Produljenje mjera za gospodarstvenike

Vlada je odlučila produljiti i mjere za gospodarstvenike, odnosno one koji su pogođeni epidemiološkim mjerama. To se odnosi na mjere o 4 tisuće kuna mjesečno, kao i subvencioniranje fiksnih troškova. 

– Četiri tisuće kuna, fiksni troškovi, skraćeno radno vrijeme… Nastavljamo s, ja bih rekao, najuspješnijom mjerom u ovih godinu dana, za koju smo do sada izdvojili 10 milijardi kuna i ona se odnosila na oko 120 tisuća poslodavaca i 680 tisuća radnika koji su zahvaljujući mjeri Vlade dobivali plaću u proteklih godinu dana, u različitim naravno mjesecima i dinamikom ovisno o gospodarskoj situaciji, rekao je premijer Plenković.

Produljenje mjera za potresom pogođena područja

Također, Vlada je odlučila produljiti i mjere koje se tiču potresom pogođenih područja. Odnosi se to na oslobađanje plaćanja električne energije, kao i besplatnu cestarinu Zagreb-Sisak, odnosno Lekenik.

Apel građanima

Ministar zdravstva Vili Beroš na sjednici je izvijestio da je od 161 uspješno sekvenciranih genoma u proteklih tjedan dana, 113 uzoraka britanska varijanta koja sada čini 70 posto ukupnog broja sada sekvenciranih uzoraka. 

– Svjesni činjenice bržeg širenja novih varijanti virusa, a osobito imajući na umu nadolazeće uskrsne blagdane, pozivam građane na poseban oprez pri planiranju svojih aktivnosti. Apeliram na izbjegavanje većih druženja, s posebnim naglaskom na brigu o našim starijim članovima obitelji, kao i onima s kroničnim bolestima, rekao je Beroš. 

Nakon sjednice Vlade premijer Plenković sudjeluje na videosastanku čelnika članica Europske unije, a na kojemu će kao gost biti i američki predsjednik Joe Biden. Glavne teme: borba protiv pandemije koronavirusa, ali i nastojanja da se ubrza procjepljivanje stanovništva, odnosno načini kako da se distribuira što više cjepiva farmaceutskih tvrtki koje s tom distribucijom kasne. Taj sastanak će se nastaviti i sutra.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu