Connect with us

Hrvatska

U Biogradu na Moru održan sajam VINCRO 2010. Polača

Objavljeno

-

Vincro Biograd (Foto: Ivan Katalinić)
Na 2. međunarodnom sajmu vina VINCRO 2010. Polača, održanom u restoranu Marina Kornati u Biogradu na Moru, dodjeljne su brojne nagrade i priznanja vinarima za njihova vina.
Unatoč recesiji koja je sveprisutna, organizatori su se potrudili da sajam ostane na razini jer zna se što ovaj sajam znači za vinogradare.
Natjecali su se vinari iz Hrvatske, Bosne i Hervegovine i Slovenije. Komisija od sveukupno 15 članova bodovala je crna i bijela vina. Za bodovanje se gledala boja, bistroća, aroma i okus vina. Najbolji su se birali među 33 bijela i 67 crnih, kako otvorenih tako i buteljiranih vina.
Od prijavljenih bijelih vina 9 ih je dobilo priznanja, tri su dobila broncu, tri srebro i pet zlato. Od crnih vina 19 ih je dobilo priznanja, isto toliko ih je dobilo broncu, 14 srebro i četiri zlato.
Onaj koji je sakupio najviše bodova proglašen je šamiponom. Tako je šampionom za bijelo otvoreno vino proglašen Muškat žuti od proizvođača PZ “Maslina i vino” iz Polače. Zlatnu medalju u toj kategoriji osvojili su Maraština od Stanka Čačića iz Stankovaca, Debit,maraština, ugni blanc od Mladena Duševića iz Ljupča, Chardonnay od PZ “Maslina i vino” iz Polače i Maraština od Dejana Golema iz Lisičića.
Šamipon kod crnih otvorenih vina je Merlot mješano od Snježe Sinovčića iz Novigrada. Zlatnu medalju osvojili su Merlot od Marka Glavića iz Nadina, Merlot od Slavka Vrsaljka iz Zadra i Merlto od Elvisa Mužanovića iz Zadra.
Kod bijelih buteljiranih vina šampionom je proglašena Žilavka-Zlatna dolina iz 2009. godine koju proizvodi Hercegovina produkt d.o.o. iz Čitluka. Zlatnu medalju su osvojili Sauvignon iz 2009. godine od P&F Jeruzalem d.o.o. iz Ormoža, Graševina iz 2008. i Pinot sivi iz 2008. godine od Obiteljske vinarije Ivan Čobanković.
Šampion među crnim buteljiranim vinima je Nadinska rana iz 2009. godine koju proizvodi Željko Vrsaljko iz Nadina. Zlatnu medalju osvojili su Cuvee-Piket iz 2009. od Sveučilišta u Zadru, Modro jezero iz 2007. od Vinarije Grabovac iz Prološca i Blatina-Zlatna dolina iz 2007. od Hercegovine produkt d.o.o. Iz Čitluka.
Vincro Biograd (Foto: Ivan Katalinić)
Nakon proglašenja najboljih uslijedila je večera na kojoj je vinare zabavljao Bepo Matešić uz pratnju, te je održan izbor za Vinsku kraljicu za 2010. godinu. Natjecateljice su nosile nošnje svojih krajeva te su odgovarale na pitanja vezana za vina. Vinskom kraljicom je proglašena Monika Prtenjača iz Polače.
O važnosti vinogradarstva i proizvodnje vina dr. sc. Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede rekao je:
– Vrlo brzo će Hrvatska ući u Europsku uniju i tamo će nas čekati tržište s 500 milijuna potrošača. Otvaraju nam se mnoge opcije, ali može se i dogoditi da će mnogi ući na naše tržište. Pitanje je koliko smo se pripremili za Europu. Moramo naći svoje mjesto na europskom tržištu. Događa nam se sve veći uvoz stranih vina na naše tržište što nije dobro. Ne izvozimo praktički ništa i nemamo poznati brand u svijetu te to treba promijeniti. Kao rješenje ja vidim to da se svi vinari povežu u jednu krovnu organizaciju koja će raditi na stvaranju branda i izvozu.
Vincro Biograd (Foto: Ivan Katalinić)
Pitali smo Željka Vrsaljka, čija je Nadinska rana osvojila titulu šamipona među crnim buteljiranim vinima, što za njega znači ovaj sajam i kako mu pomaže u daljnjem radu.
– Moja prva nagrada bila je u Polači. Ovo je velika manifestacija na našem području i svi vinari Zadarske županije su sretni kada osvoje nagradu pa tako i ja. Svaka nagrada mi znači, ali ova posebno jer mi je s Polačom sve počelo, a i sve završava. Čast mi je biti šamiponom jer je ovo mukotrpan i težak posao, pa je lijepo kad se trud isplati. Nagrada će mi pomoći zasigurno i u promociji vina.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu