Connect with us

Svijet

Koliko je realan smak svijeta u 2012.?

Objavljeno

-

U godini koja je za nama nije nam nedostajalo apokaliptičnih predviđanja. Konzervativni kršćanski propovjednik Harold Camping najavljivao je sudnji dan čak dva puta, neki su ga očekivali u ožujku kada se Mjesec približio Zemlji najviše u posljednjih 18 godina, bilo je i onih koji su sumnjali da NASA skriva da će asteroid 2005 YU55 udariti u Zemlju, a u kinodvoranama smo se nagledali katastrofalnih valova, poplava, suša i sudara planeta.

Ne možemo reći da ćemo 2011. pamtiti kao godinu mira i prosperiteta. Europa je ušla u duboku krizu, mnoge zemlje svijeta, među kojima i Hrvatska, utonule su još dublje u recesiju, u nekim krajevima Afrike milijuni su gladovali, a ljudi, nezadovoljni korupcijom vladajućih struktura i neravnotežom u raspodjeli bogatstva s jedne strane te odgovornosti i rada s druge, pravdu su počeli tražiti na ulicama i trgovima gradova. Njihove frustracije nisu osjetili samo nedemokratski režimi arapskih zemalja. Transparenti i bubnjevi, ali i pendreci, suzavci i policijska vozila ponovno su postali dio urbane koreografije čak i u Europi i SAD-u. Ovaj puta ne zbog kitova, tuljana ili globalizacije, već za većinu još ozbiljnijeg straha od gubitka poslova i siromaštva. Činilo se da na ruku prorocima sudnjeg dana idu i neke prirodne katastrofe – prizori potresa, cunamija, havarija nuklearki i gradova pod vodom, koje smo viđali na televizorima i naslovnicama čak su pomalo nalikovali na one s velikih ekrana. No sve smo to preživjeli, a najcrnje prognoze nadaleko su nas zaobišle.

Je li 2012. ona ‘prava’?

Što možemo očekivati u 2012? Nažalost, bilo bi nerazumno nadati se da će nakon svih tih promašenih naviještanja u 2011. propovjednici sudnjeg dana konačno malo utihnuti. Naprotiv, upravo je 2012. njihova godina – u njoj su predvidjeli cijeli niz scenarija za dan D. To je godina u kojoj završava kalendar Maja, tajanstveni Nibiru ili planet X trebao bi udariti u Zemlju, pojačat će se aktivnosti Sunca, Zemlja će navodno prijeći galaktičku ravan, polovi se zamijeniti, a planeti se poravnati.

Budući da prema najavama ekonomista ionako nemamo previše razloga za neka velika pozitivna očekivanja od 2012. godine, znanstvenici su se potrudili otkloniti barem one besmislene strahove. Evo što stručnjaci kažu o najraširenijim apokaliptičkim mitovima i histerijama.

Kalendar Maja

Istina je da dugovječni kalendar, koji pokriva razdoblje od oko 5.125 godina, a počinje 3114. prije Krista, završava svoje brojanje 21. prosinca 2012. S tim danom završit će 13. bak’tun, posljednje razdoblje od oko 400 godina u majanskom kalendaru. No umjesto da se nastavi sljedećim bak’tunom, kalendar će se tada jednostavno resetirati i početi ispočetka, baš kao što se resetira brojčanik na starim automobilima.

Stručnjaci za arheologiju Maja, Stephen Houston sa Sveučilišta Brown i David Stuart s teksaškog sveučilišta u Austinu, ističu da je cijela histerija oko 2012. u biti krenula zato što su njih dvojica neke oštećene znakove nespretno protumačili kao naviještanje dolaska kraja jedne ere i silaska bogova na Zemlju, a sam drevni tekst pomalo senzacionalistički nazvali ‘Proročanstvo Tortuguera’. Navjestitelji apokalipse po ‘new age’ stranicama ovaj su propust dočekali s oduševljenjem. Histerija se proširila webom, a kasnija otkrića koja su pokazala da analizirani spomenik zapravo uopće nije proročanstvo nisu je puno ublažila.

Planet Nibiru

Prema jednoj od popularnih teorija u 2012. u Zemlju bi trebao udariti planet Nibiru, koji su navodno otkrili još drevni Sumerani.

Ova je kataklizma izvorno bila najavljena za 2003. godinu, no kada se ništa nije dogodilo, odgođena je za prosinac 2012. i povezana s pričom o majanskom kalendaru. NASA-ini stručnjaci ističu da je Nibiru, ili kako ga neki još zovu planet X, obična izmišljotina, odnosno kriva interpretacija astronomskih otkrića. Kada bi postojao, znanstvenici bi znali za njega i pratili njegovo kretanje već desetljećima, a sada bi se mogao vidjeti čak i golim okom.

Medijski napisi prema kojima je postojanje Nibirua 1983. potvrdio NASA-in infracrveni astronomski satelit (IRAS), samo su jedan od klasičnih primjera neozbiljnog novinarstva i njegova katastrofalnog utjecaja na mase. Naime, priče prema kojima je otkriveno misteriozno tijelo – veliki planet ili možda čak zvijezda (smeđi patuljak) te su godine preplavile naslovnice časopisa i elektroničke vijesti. Međutim, kasnija istraživanja iz 1985. i 1987. koja su pokazala da je zapravo riječ o udaljenim galaksijama i filamentima nisu dobila gotovo nikakvu pozornost. Slično je bilo i s navodnim NASA-inim otkrićem iz 1992. da neko daleko tijelo utječe na kretanje vanjskih planeta Sunčeva sustava. Prije svega originalan zapis o takvom otkriću uopće ne postoji, a jedino što se bilježi u tom vremenu je pronalazak prvog transneptunskog tijela koje je nazvano 1992 QB1 promjera oko 200 kilometara koje se kreće u tzv. Kuiperovom pojasu i uopće se ne približava Zemlji.

Poravnanje planeta i galaksije

Jedna od popularnih teorija je ona da će se 2012. dogoditi neko planetarno ili ‘galaktičko poravnanje’ u kojem će kombinacija gravitacije planeta i Sunca ili pak Sunca i crne rupe u središtu Mliječne staze izazvati razaranja na Zemlji. Astronomi tvrde da nikakvih većih poravnanja planeta neće biti u narednih nekoliko desetljeća te da Zemlja neće prijeći galaktičku ravan u 2012. godini – to se događa svakih 20-25 milijuna godina, dugotrajan je proces i nemoguće je uopće govoriti o nekom točnom datumu. No čak i kada bi se to sve dogodilo, gravitacijski učinak na Zemlju bio bi zanemariv. Naime, Zemlja i Sunce bez ikakvih se posljedica aproksimativno poravnavaju sa središtem Mliječne staze svakog prosinca. Slično je i s poravnanjima planeta – dva su se dogodila nedavno, jedno 2000., a drugo 2010. godine, oba bez posljedica. To nas ne bi trebalo čuditi. Jupiter je najveći planet u Sunčevu sustavu i veći je od svih ostalih zajedno. Kada se on nađe u opoziciji, na Zemlju djeluje gravitacija koja je manja od jedan posto Mjesečeve koja na našem planetu uglavnom uzrokuje samo plimu i oseku.

Promjena polova i smjera Zemljine rotacije

Prema jednoj od teorija 2012. bi se pod utjecajem Sunčevih aktivnosti mogli zamijeniti sjeverni i južni magnetski pol i obrnuti smjer rotacije Zemlje. Prije svega nemoguće je da se Zemlja iznenada počne okretati u suprotnom smjeru, a osobito na to nikakvog utjecaja ne bi mogla imati promjena magnetskih polova koju navode brojne apokaliptičarske web stanice. Magnetski polaritet uistinu se mijenja s vremenom i u prosjeku se polovi zamijene jednom u 400.000 godina. No to je spor proces koji traje oko 7.000 godina, a najvjerojatnije se neće dogoditi u narednih nekoliko tisućljeća. Osim toga njegov početak toliko je nepredvidljiv da se također ne može povezivati s nekim određenim datumom. Konačno, ne postoje znanstvene činjenica koje bi pokazale da zamjena polova ima ikakva utjecaja na život na Zemlji.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”

Objavljeno

-

By

Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)

Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.

Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.

Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”

Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.

Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.

Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.

Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”

Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.

Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.

“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.

“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.

Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada. 

Nastavi čitati

Svijet

Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura

Objavljeno

-

By

Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.

Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.

Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.

More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno

Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.

Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.

Toplo more znači i toplije noći

Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.

Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.

Posljedice osjećaju i morski organizmi

Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.

Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.

Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.

More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.

Nastavi čitati

Svijet

PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena

Objavljeno

-

By

Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.

Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.

Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.

Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja

Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.

To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.

Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.

Alpe bi mogle biti iznimka

Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.

Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.

Što donose prosinac, siječanj i veljača?

Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.

U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.

Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.

S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.

Prognoza nije uklesana u kamen

Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.

Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.

Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.

Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu