U Hrvatskoj su prijavljene 63 sumnje na nuspojave nakon cijepljenja provedenog tijekom 2024., dvadeset manje nego godinu prije, a većinom je bila riječ o očekivanim i prolaznim reakcijama poput crvenila i otekline na mjestu uboda, povišene temperature, osipa i vrtoglavice.

Pokazuju to podaci Registra nuspojava cijepljenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), objavljeni u izvješću za 2024. godinu. 

Od 63 prijave, 27 se odnosilo na cjepiva primijenjena u sklopu Programa obveznog cijepljenja, a 36 na cjepiva izvan tog programa. Među cjepivima iz Programa prijave su se odnosile na ona protiv ospica, zaušnjaka i rubele, dječje paralize, difterije, tetanusa i hripavca te na kombinirana dječja cjepiva koja štite i od hepatitisa B i Hib infekcija.

Među cjepivima izvan Programa najviše je prijava bilo nakon cijepljenja protiv HPV-a, a zabilježene su i nakon cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa, gripe, hepatitisa B, pneumokoka, meningokoka B, rotavirusa, tetanusa, vodenih kozica i bjesnoće.

Izvješće ne obuhvaća nuspojave cjepiva protiv covida-19, koje se analiziraju zasebno.

HZJZ upozorava da prijava zdravstvene tegobe nastale nakon cijepljenja sama po sebi ne znači da ju je cjepivo i prouzročilo. Registar služi ponajprije za otkrivanje neočekivanih reakcija, promjena u njihovoj učestalosti ili mogućeg grupiranja slučajeva koji bi zahtijevali dodatnu istragu i intervenciju.

Broj prijava smanjen za četvrtinu

Broj prijavljenih nuspojava smanjen je za oko četvrtinu u odnosu na 2023., kada su evidentirane 83 prijave. Međutim, broj prijava ne pokazuje stvarnu učestalost nuspojava jer se blage i očekivane reakcije, poput boli na mjestu uboda ili kratkotrajno povišene temperature, najčešće ne prijavljuju.

Najviše pojedinačnih prijava u 2024., njih 15, odnosilo se na devetovalentno cjepivo protiv humanog papilomavirusa Gardasil 9, koje nije u Programu obveznog cijepljenja. Još šest prijava zabilježeno je nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv difterije, tetanusa i dječje paralize.

Nakon samostalne primjene Gardasila najčešće su prijavljivane lokalne reakcije, povišena temperatura, koprivnjača, vrtoglavica, slabost i mučnina. U jednome je slučaju prijavljena sumnja na epileptični napad neposredno nakon cijepljenja – osoba je nakratko izgubila svijest i imala nekoliko nevoljnih trzaja ekstremiteta, zbog čega je bilo potrebno dodatno medicinsko praćenje.

Sam broj prijava za pojedino cjepivo ne pokazuje koliko su nuspojave učestale jer izvješće ne donosi podatke o broju primijenjenih doza.

Nakon cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele zabilježeno je šest prijava, a još četiri nakon što je ono primijenjeno istodobno s odvojenim cjepivom protiv dječje paralize. Djeca cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubele primaju u dvije doze – nakon navršenih 12 mjeseci života i pri upisu u prvi razred osnovne škole.

Među prijavljenim reakcijama bili su svrbež, osip, koprivnjača i povišena temperatura te po jedna sumnja na postvakcinalne ospice i zaušnjake.

HZJZ ističe da su takvi oblici bolesti rijetki, blagi i u pravilu prolaze spontano. Osoba kod koje se nakon cijepljenja razviju postvakcinalne ospice nije zarazna za okolinu.

Sve reakcije prošle bez posljedica

Nakon primjene šestovalentnih cjepiva prijavljeno je pet reakcija, a još dvije nakon istodobne primjene šestovalentnog i pneumokoknog cjepiva. Šestovalentna cjepiva štite djecu od difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, hepatitisa B i Hib infekcija.

Cijepljenje tim kombiniranim cjepivima počinje s navršena dva mjeseca života, nakon čega se doze primjenjuju u razmacima od osam tjedana, a docjepljivanje slijedi u drugoj godini života. Ovisno o prethodno primljenim dozama, u pojedinim se terminima može primijeniti šestovalentno ili peterovalentno cjepivo.

Uglavnom se radilo o opsežnim lokalnim reakcijama na ta cjepiva, povišenoj temperaturi, nemiru, razdražljivosti, osipu ili proljevu. Sve su se reakcije povukle bez posljedica, uz simptomatsku terapiju ili hladne obloge.

HZJZ navodi da se opsežne lokalne reakcije, veće od pet centimetara, pojavljuju kod jedan do deset posto djece cijepljene kombiniranim cjepivima koja sadržavaju komponentu protiv hripavca. Ozbiljne nuspojave tih cjepiva pojavljuju se vrlo rijetko, u manje od 0,01 posto cijepljenih.

Četiri reakcije prijavljene su nakon cjepiva protiv dječje paralize, a uključivale su lokalne reakcije, koprivnjaču i povišenu temperaturu. Nakon zasebne primjene konjugiranih pneumokoknih cjepiva Synflorix i Prevenar 13 nije zabilježena nijedna prijava.

Dvije prijave nakon cijepljenja protiv gripe odnosile su se na lokalne reakcije na mjestu uboda. Tri reakcije prijavljene su nakon cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a dvije nakon zasebne primjene pneumokoknog cjepiva za odrasle. Još dvije prijave zabilježene su nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv meningokoka B, dok su pojedinačne prijave evidentirane nakon cjepiva protiv tetanusa, rotavirusa, vodenih kozica i bjesnoće.

Cijepljenjem eliminirane ospice i rubela

HZJZ, uz podatke o nuspojavama, donosi i podatke o kretanju bolesti koje su prije uvođenja cjepiva uzrokovale tisuće oboljenja godišnje.

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju djece, ospice i rubela eliminirane su u Hrvatskoj, što znači da nema njihova trajnog domaćeg prijenosa iako se pojedinačni slučajevi i dalje mogu pojaviti. Difterija i dječja paraliza također su eliminirane, pobol od zaušnjaka smanjen je za 99 posto, učestalost akutnog hepatitisa B za 96 posto, invazivne Hib bolesti za 94 posto, a tuberkuloze za više od 98 posto.

Iznimka je hripavac, čiji se uzročnik i dalje ciklički širi jer imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem s vremenom slabi. U epidemiji koja je počela sredinom 2023. zabilježeno je više od 6660 prijava oboljelih, od kojih 1863 u prvim mjesecima 2024.

Obuhvat većinom iznad 90 posto, ali pada kod docjepljivanja

Cijepni obuhvat djece u prvoj godini života iznosio je između 90,9 i 95,5 posto, ovisno o cjepivu. Prvom dozom cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele bilo je obuhvaćeno 90,1 posto djece, a pri upisu u osnovnu školu 89,4 posto.

Niži obuhvati zabilježeni su kod pojedinih docjepljivanja: docjepljivanjem protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života bilo je obuhvaćeno 88,6 posto djece, a u šestoj godini 86,6 posto. Među šezdesetogodišnjacima protiv difterije i tetanusa cijepilo se samo 29,9 posto osoba predviđenih Programom.

HZJZ naglašava da se svaka teža ili neuobičajena nuspojava te svako grupiranje reakcija dodatno ispituju. U slučaju sigurnosnog signala postupak može dovesti do povlačenja određene serije cjepiva ili drugih hitnih mjera.

Vremenska situacija u par riječi je: “Na jednoj strani ulice kiša, a na drugoj sunce.”

Zapadni ljetni monsun donio je velike količine kiše Indiji i Indokini, tropski ciklon Bavi sjevernije od Tajvana dolazi nad obalu Kine, Sjeverna Amerika je pod toplinskom kupolom, saharski pijesak zračne struje donijele su do obale Floride, Golfska struja je uz obalu Amerike toplija od prosjeka, ali prelazi Atlantik južnije od uobičajene putanje.

Baltik i Sredozemno more topliji su od višegodišnjeg prosjeka, nad zapad Europe prodire topao afrički zrak, a nad istokom Europe, sjeverno od Crnog mora, nalazi se slabo pokretni ciklonalni vrtlog.

Nad našim krajevima susreću se topla i hladna zračna masa, što uzrokuje povremeno povećanu naoblaku i lokalne nestabilnosti. Mala promjena položaja mjesta dodira zračnih masa prema istoku ili zapadu dovodi do bitno različitih vremenskih pojava. Vremenska situacija u par riječi je: “Na jednoj strani ulice kiša, a na drugoj sunce.”

Manja količina nestabilnog hladnijeg zraka nalazi se sjeverno od Alpa i tijekom dana prelit će se preko alpske prepreke ili ju zaobići s istoka te će već prijepodne u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu donijeti naoblačenje uz malu vjerojatnost za mjestimičnu grmljavinu i pljusak. Poslijepodne će se nestabilnosti proširiti na Liku i Dalmatinsku zagoru te na Slavoniju i Baranju. Na srednjem i južnom Jadranu zadržat će se sunčano i vruće vrijeme.

Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će oko 28 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 33 °C. Temperatura mora je od 24 do 27 °C, a ultraljubičasti indeks je visok.

Sutra, u nedjelju, očekuje se postupna stabilizacija vremena i porast temperature zraka. Povećane naoblake uz pokoji pljusak bit će još ujutro u Gorskom kotaru i na Kvarneru te u istočnoj Slavoniji i Baranji. Tijekom dana razvedravanje sa zapada uz slab sjeverozapadnjak, a na Jadranu do umjeren maestral. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 16 do 19 °C, na Jadranu od 21 do 24 °C. Najviše dnevne temperature zraka od 26 do 32 °C, a u planinskim krajevima iznad 800 metara od 18 do 22 °C.

Od ponedjeljka pa do kraja idućeg tjedna očekuje se stabilno, sunčano i sve toplije vrijeme.

Kako temperatura mora raste, meduze su ponovno čest prizor na mnogim plažama, pa čak i u Baltičkom i Sjevernom moru. Donosimo pregled najčešćih vrsta koje se mogu susresti u popularnim turističkim odredištima.

Daleko najčešća vrsta meduze u Baltičkom i Sjevernom moru je uhata meduza (Aurelia aurita). Pojavljuje se uglavnom tijekom ljeta i rane jeseni, a u nekim godinama može se vidjeti u velikim nakupinama, poznatima kao cvjetanje meduza. Prepoznatljiva je po četiri prstenasta spolna organa u središtu svojeg prozirnog klobuka. Oni nalikuju malim ušima, po čemu je ova vrsta i dobila ime. Klobuk joj ima promjer od oko 5 do 40 centimetara, dok pipci mogu biti dugi od nekoliko centimetara do oko jednog metra, piše Euronews.

Za ljude se uhata meduza smatra uglavnom bezopasnom jer njezine žarne stanice obično izazivaju tek blagu iritaciju kože. Međutim, u Baltičkom i Sjevernom moru živi i lavlja meduza (Cyanea capillata). Poznata je i kao žuta žarnjača, a stanovnici obale često je nazivaju “vatrenom meduzom”. Njezini dugi pipci mogu izazvati bolne opekline, a čak i odvojeni pipci neko vrijeme zadržavaju sposobnost žarenja. U usporedbi s uhatom meduzom, znatno je veća – promjer klobuka iznosi oko 20 do 50 centimetara, dok pipci mogu doseći duljinu od 10 do čak 30 metara.

Vatrena meduza mnogo je češća u Sjevernom nego u Baltičkom moru jer preferira hladniju i slaniju vodu.

Redovito se može vidjeti uz obale njemačkih otoka Sylt, Amrum, Norderney i Istočnofrizijskih otoka, kao i u sjevernom Atlantiku te uz obale Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Islanda. Nalazi se i uz obale Španjolske, Francuske, Italije, Grčke, Hrvatske i Turske.

Meduze u Sredozemnom moru: neke su bezopasnije od drugih

Turisti koji se kupaju u Sredozemnom moru mnogo češće susreću druge vrste žarnjača.

Ljubičasta meduza (Pelagia noctiluca) smatra se jednom od najneugodnijih vrsta za kupače u Sredozemlju. Najčešće se pojavljuje u zapadnom dijelu Sredozemnog mora, uz obale Španjolske, Francuske i Italije, ali i u Jadranu (uključujući područje uz Hrvatsku i Crnu Goru), Egejskom moru, dijelovima istočnog Sredozemlja te uz sjevernoafričku obalu. Ova upečatljiva meduza najčešće je ljubičaste, ružičaste ili crvenkaste boje, a promjer klobuka iznosi između pet i 15 centimetara. Njezini dugi i tanki pipci mogu biti dugi nekoliko metara. Dodir s njima može izazvati žareću bol, crvenilo kože, koprivnjaču i dugotrajan svrbež. Osobe s osjetljivijom kožom mogu imati i jače reakcije.

Ljubičasta meduza ime duguje svojoj sposobnosti slabe bioluminiscencije – u mraku može emitirati nježan sjaj.

Još jedna upečatljiva vrsta u Sredozemnom moru je kompasna meduza (Chrysaora hysoscella). Ima žućkastosmeđi klobuk s karakterističnim prugama koje podsjećaju na ružu kompasa te duge pipke. Često se može vidjeti uz obale Španjolske, Italije, Grčke, Turske i u Jadranu.

Dodir s njezinim pipcima može biti bolan, ali simptomi su uglavnom blaži nego kod ljubičaste meduze. U Sredozemnom moru živi i bačvasta meduza (Rhizostoma pulmo), jedna od najvećih vrsta meduza na tom području. Njezin klobuk može doseći impresivan promjer od čak 60 centimetara. Unatoč veličini, obično nije osobito opasna za ljude jer su njezine žarne stanice relativno slabe. Kontakt s njom najčešće ne izaziva nikakve tegobe ili uzrokuje tek blagu nelagodu.

Zbog svojeg impresivnog izgleda i mirne naravi, bačvasta meduza često se naziva “nježnim divom” Sredozemnog mora.

Što učiniti ako vas opeče meduza?

Ako vas opeče meduza, zahvaćeno područje ne biste smjeli trljati ni češati jer to može aktivirati dodatne žarne stanice. Kožu treba nježno isprati morskom vodom, a vidljive pipke pažljivo ukloniti pincetom ili plastičnom karticom.

Kod ozljeda uzrokovanih meduzama treba izbjegavati slatku vodu jer ona može aktivirati žarne stanice koje još nisu ispustile otrov. Zbog razlike u koncentraciji soli između slatke i morske vode dolazi do osmotskih promjena u stanicama, zbog čega one mogu otpustiti još više otrova u kožu. To može pojačati bol i pogoršati reakciju kože.

Za ublažavanje boli zahvaćeno područje može se uroniti u toplu, ali ne prevruću vodu (oko 40 do 45 °C) na 20 do 45 minuta ili se mogu primijeniti topli oblozi.

Također treba izbjegavati alkohol i urin jer mogu pogoršati simptome. Ako se pojave otežano disanje, oticanje, jaka bol, vrtoglavica, problemi s cirkulacijom ili drugi ozbiljni simptomi, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.